Izlaganje sa skupaStručno usavršavanjeZnanost i znanstveni radoviZoonoze i Jedno zdravlje

Komarci vektori virusa Zapadnog Nila u Hrvatskoj

Enrih Merdić
Sveučilište Josip Juraj Strossmayer u Osijeku, Odjel za biologiju
e-mail: enrih@biologija.unios.hr

Enrih MerdićEnrih Merdić (Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Department of Biology, Croatia)


Hrvatsku faunu komaraca čini 50 vrsta. Od njih medicinsko značenje ima 15 vrsta, a samo četiri vrste sposobne su prenijeti virus Zapadnog Nila. Uloga komaraca u širenju svakog arbovirusa pa tako i virusa Zapadnog Nila je vrlo značajna. Komarci su najznačajniji vektori, ali ne i jedini prenositelji virusa Zapadnog Nila. Da bi komarac bio vektor moraju se poklopiti neki faktori. Prije svega, virus u komarca ulazi ishranom i to u krvnom obroku. Virus se replicira u želudcu, jajniku, živcima, masnom tkivu, prelazi u hemolimfu i potom dolazi u žlijezde slinovnice. Novim hranjenjem ubrizgava se sadržaj slinovnica u domaćina i prenosi virus. Različit je vektorski kapacitet komarca u Hrvatskoj. Najbolji prenositelji virusa Zapadnog Nila su vrste Culex pipiens i Aedes albopictus. S obzirom na njihovu rasprostranjenost u Hrvatskoj i njihovu brojnost, može se reći da je rizično područje za prijenos virusa Zapadnog Nila cijela Hrvatska. U istočnoj Hrvatskoj, Culex pipiens je prisutan u fauni komaraca s 5-10% i predstavlja dominantnu vrstu, a u jadranskom priobalju i Culex pipiens i Aedes albopictus su danas eudominantne vrste (više od 10%). Druge dvije vrste Aedes vexans i Aedes cinereus pojavljuju se u poplavnim prostorima sjeverne Hrvatske u većem broju, ali je njihov vektorski kapacitet znatno manji. Tijekom 2012. godine ekološki uvjeti za razvoj komaraca nisu bili najbolji tako da broj komaraca diljem Slavonije nije bio velik, osim u porječju Drave gdje je visok vodostaj u srpnju donio jednu generaciju poplavnih komaraca. Legla komaraca vrste Culex pipiens su raznolika: od manjih vodenih tijela u blizini čovjeka (burad, kante slivnici, septičke jame) do prirodnih, srednje velikih legala (kanali, depresije). Tijekom 2012., koja je bila sušna godina, nije bilo mnogo legala, pa je i brojnost jedinki ove vrste bila mala. U vrijeme pojave bolesti uzorkovani su komarci CDC (skraćenica od: Center for Desease Control) klopkama na 46 postaja u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji. Od ukupno 2254 uzorkovane jedinke 109 ih je bilo vrste Culex pipiens koji su adekvatno pohranjeni i poslani na analizu prisutnosti virusa. Odmah nakon informacije o pojavi bolesnika zaraženim virusom Zapadnog Nila organizirana je protuepidemijska dezinsekcija u svim mjestima gdje su boravili bolesnici. Dezinsekcija je obuhvatila hladno zamagljivanje na ukupnoj površini 1540 ha i suzbijanje ličinki u malim leglima u naseljima od vrata do vrata na oko 3000 objekata.


← Epidemiološke i kliničke osobitosti infekcije virusom Zapadnog Nila u Hrvatskoj i susjednim zemljama

Mosquitoes – vectors of West Nile virus in Croatia

Enrih Merdić

Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Department of Biology
E-mail: enrih@biologija.unios.hr

Croatian fauna comprises 50 species, and 15 of them have medical importance. Only 4 species are capable to transmit West Nile virus (WNV). Mosquitoes play important role in spreading of arboviruses. Mosquitoes are the most important vectors of WNV but not the only way of spreading. To transmit virus, mosquito must allow replication in body. Virus enters in mosquito through blood meal, replicates in gut, ovarium, nerves, fat tissue and moves into hemolimph and finally infects salivary glands. With new feeding mosquito transmit virus in another host. Vector capacity is different in different mosquito species. In Croatia the most capable vectors are Culex pipiens i Aedes albopictus. According to their distribution and abundance all Croatia is risk area for WNV transmission. Culex pipiens is dominant species (share of 5-10%) in east Croatia, but both Culex pipiens and Aedes albopictus are now eudominant species in Adriatic area. Other two species Aedes vexans and Aedes cinereus appear in flooded areas in northeast Croatia in larger populations, but their vector capacity is lower. Ecological conditions for mosquito development during 2012 were not favourable and there were not too many mosquitoes in Slavonia, except area along the Drava River where we noted one flood pulse and one generation of flooded mosquitoes. Culex pipiens breeding sites are various small human made water bodies and natural small size water bodies. The year 2012 was dry and abundance of this species was small. During outbreak dry ice CDC traps were used in 46 localities for sampling mosquitoes in Osječko-baranjska and Vukovarsko-srijemska counties. In total 2254 mosquitoes were caught and 109 were determined as Culex pipiens. These mosquitoes were adequately stored and send for further virus analysis. Immediately epidemic control measures were done. ULV method is applied in places of desease appearance on 1540 ha and larvaeciding door to door in 3000 small water bodies around houses.

Vezani sadržaji

Potpisan Memorandum of Understanding između veterinarskih fakulteta u Zagrebu i Kafkasu

Urednik

Potpisan sporazum o suradnji između Hrvatskog veterinarskog instituta i Sveučilišta u Mostaru

Urednik

Konferencija Višegrad 4 vet plus

Urednik

Panel rasprava “Pritisak na veterinare – pitanje mentalnog zdravlja” i “Snaga žena u veterinarstvu – rastući broj doktorica veterinarske medicine”

Urednik

Seroprevalencija virusa Zapadnog Nila u ptica u europskim državama: sistematski pregled

Urednik

Godišnja skupština Federation of Veterinarians of Europe (FVE) u Briselu

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. Prihvati Više