Izlaganje sa skupaZoonoze i Jedno zdravlje

Komarci – vektori zoonoza

Ana Klobučar
Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, Zagreb

Izvor: Knjiga sažetaka poslijediplomskog tečaja trajnog usavršavanja ‘Jedno zdravlje’ – emergentne i re-emergentne zoonoze: prošlost, sadašnjost i budućnost

Ana Klobučar, mr. sc. biologije, Nastavni zavod za javno zdravstvo
mr. sc. Ana Klobučar, Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr Andrija Štampar”
Hrvatska fauna do sada broji 51 vrstu komaraca, a među njima je mali broj vrsta za koje je istraživanjima u svijetu potvrđeno da su vektori u pojavi epidemija arbovirusnih infekcija. Vektorski potencijal komaraca u Hrvatskoj došao je do izražaja posljednjih godina pojavom dengue groznice 2010. (na području poluotoka Pelješca) te arbovirusnih infekcija u ljudi i životinja koje su uzrokovane virusom Zapadnog Nila i Usutu virusom (u kontinentalnoj Hrvatskoj od 2011. do sada).

Tijekom posljednjih 12 godina na području Hrvatske zabilježena je pojava, a zatim širenje invazivnih azijskih vrsta komaraca Aedes albopictus i Aedes japonicus. Tigrasti komarac, Ae. albopictus u Hrvatskoj je pronađen prvi put 2004. u Zagrebu. Slijedeće, 2005. godine zabilježeni su brojni nalazi ove vrste u Istri i Dalmaciji. Danas je tigrasti komarac najčešća vrsta komaraca u priobalju i na otocima.
Udomaćen je i proširen i na većem dijelu grada Zagreba. Tijekom posljednje tri godine mjestimični nalazi tigrastog komarca zabilježeni su u Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj županiji te na širem području grada Osijeka. Komarac Ae. albopictus vrsta je visokog potencijala za prijenos virusa dengue, potencijalni prijenosnik Zika virusa, a dokazan je kao prijenosnik chikungunya virusa u nedavnim epidemijama u Europi (Italija, Francuska). Vrsta Ae. japonicus pronađena je prvi put u rujnu 2013. u Đurmancu i na području graničnog prijelaza u Macelju, a tijekom protekle dvije godine zabilježeno je njeno širenje na području Krapinsko – zagorske županije. Komarac Ae. japonicus kompetentan je vektor virusa Zapadnog Nila, La Crosse virusa i virusa japanskog encefalitisa. Na našem području invazivne vrste razvijaju se u raznolikim nakupinama vode na koje utječe čovjek – umjetna legla: bačve i posude u vrtovima, odbačeni predmeti, automobilske gume, vaze na grobljima, slivnici i dr.

Prirodni ciklus virusa Zapadnog Nila i Usutu virusa uključuje ptice kao glavne domaćine virusa i komarce kao vektore. Vrsta komaraca s najvećim potencijalom za prijenos ovih virusa je Culex pipiens kompleks (obuhvaća više formi ili biotipova). Jedinke ovog kompleksa razvijaju se u razlikim prirodnim i umjetnim leglima, a rasprostranjene su posvuda.

Dosadašnje pojave epidemija Zika virusne bolesti u svijetu te provedene studije pokazuju da je u urbanim područjima glavni vektor Zika virusa komarac Aedes aegypti (radi karakteristike visoke antropofilnosti), a Ae. albopictus ima sekundarnu ulogu kao vektor. Vrsta Ae. aegypti u Europi mjestimično je bila prisutna u prvoj polovini 20. stoljeća (u mediteranskim zemljama), a danas je proširena je i udomaćena samo na otoku Madeira i djelovima južne Rusije i Gruzije (područja uz istočnu obalu Crnog mora).

Vezani sadržaji

Svjetski dan Jednog zdravlja

Urednik

CEEPUS VetNEST Ljetna škola Zoonoze

Urednik

Agroproteinka domaćin terenske nastave studenata Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Urednik

Hrvatska po prvi puta u visokom Odboru Regionalne Konferencije Svjetske organizacije za zdravlje životinja

Urednik

Spongiformna encefalopatija jelena – Chronic wasting disease (CWD)

Urednik

Ministar Dabro na radnom sastanku s predstavnicima Udruge veterinarskih organizacija Dalmacije

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. Prihvati Više