Izlaganje sa skupaZoonoze i Jedno zdravlje

Koronavirusi ptica i cjepiva

Vladimir Savić
Centar za peradarstvo, Hrvatski veterinarski institut, Zagreb, Hrvatska
e-mail: v_savic@veinst.hr

Izlaganje sa virtualnog simpozija s međunarodnim sudjelovanjem

SARS-COV-2 U SKLOPU KONCEPTA „JEDNO ZDRAVLJE“

Izvor: Zbornik sažetaka Simpozija

Koronavirusi zaražavaju ptice i sisavce. Prema nekim istraživanjima filogenetskog datiranja ptičji koronavirusi su nastali prije 10.000 godina, a koronavirusi sisavaca prije nekih 7.000 do 8.000 godina. Dok su alfa- i betakoronavirusi specifični za sisavce, u ptica nalazimo gama- i deltakoronaviruse, uz neke iznimke u obje skupine domaćina. Bolest uzrokovana koronavirusom je prvi put opisana 1931. godine u SAD-u u pilića s dišnim simptomima i shodno tome ova bolest je nazvana zarazni bronhitis (engl. infectious bronchitis – IB). Kasnije se saznalo da isti virus može uzrokovati niz drugih simptoma. Virus zaraznog bronhitisa (IBV) je prototip gamakoronavirusa, a vrlo slični virusi uzrokuju infekcije i drugih vrsta iz reda kokoški poput purana, biserki, fazana ili prepelica. Nakon IBV-a gospodarski najznačajniji gamakoronavirus je puranski koronavirus (TCoV) koji uzrokuje koronavirusni enteritis purana. Analogne gamakoronaviruse nalazimo i u ptica iz redova golupčarki, pelikanki, rodarica, papigašica i patkarica. Koronavirusi detektirani 2009. godine u vrapčarica poput drozda, amadine i bulbula međusobno su slični, ali različiti od svih ostalih koronavirusa te su svrstani u novi rod, deltakoronavirus.

Doc. dr. sc. Vladimir Savić tijekom izlaganja na temu Koronavirusi ptica i cjepiva u okviru simpozija SARS-CoV-2 u sklopu koncepta „Jedno zdravlje“

IBV je akutna virusna bolest koja pogađa kokoši svih dobi. Sveprisutan je u većini svijeta gdje se perad uzgaja i smatra se najkontagioznijom bolesti peradi. Pobol obično doseže 100%, ali je smrtnost relativno niska i doseže do 25% u pilića mlađih od šest tjedana, no obično je beznačajna u starijih jedinki. Unatoč niskoj smrtnosti, gospodarska važnost IBV-a nadilazi gospodarsku važnost svih zaraznih bolesti peradi izuzev visokopatogene influence. S obzirom na svoj značaj, IBV je najviše istraživani koronavirus općenito. Unatoč sugestivnom nazivu, IBV uz bolest dišnoga sustava uzrokuje različite kliničke oblike. Infekcija jajovoda u vrlo mladoj dobi može rezultirati njegovim trajnim oštećenjem, dok infekcija odraslih kokoši obično uzrokuje pad ili prestanak nosivosti, kao i proizvodnju jaja s tankom, depigmentiranom i deformiranom ljuskom. Određeni sojevi IBV-a mogu značajno oštetiti bubrege i izazvati akutni nefritis, urolitijazu i uginuće, osobito u pilića. IBV postoji u mnogim različitim antigenskim ili genskim tipovima, tj. serotipovima ili genotipovima, koje obično nazivamo varijantama.

Virusi IB-a imaju golemu sposobnost promjene kako kroz spontane mutacije tako i genskim preslagivanjem. Takve promjene rezultiraju pojavom novih varijanti od kojih većina na kraju iščezne, neke postanu enzootične ili imaju ograničeno značenje, dok samo manji broj varijanti postane dominantan, tj. raširen u većim regijama, čak i kontinentima. Primjerice u Hrvatskoj, uz nazočnost globalno proširenih varijanti, od početka 1990-ih se u nekoliko valova pojavila varijanta koja nigdje drugdje nije dokazana. Cijepljenje protiv IBV-a je neizbježno u peradarskoj proizvodnji zbog izrazito velike kontagioznosti i njegove mogućnosti širenja dominantnim vjetrovima na udaljenosti veće od kilometra. Živa atenuirana i inaktivirana cjepiva su u širokoj primjeni, a u novije vrijeme se počinju koristiti i vektorska cjepiva protiv IB-a. Učinkovito cijepljenje ipak nije ni približno jednostavno ni uspješno kao što je to slučaj za većinu drugih bolesti. Cjepiva određenog serotipa IBV-a mogu zaštititi pravilno cijepljenu perad od homolognog serotipa. Međutim, često postoji samo djelomična zaštita od sojeva drugih serotipova pa zaštita može varirati od visoke do vrlo niske. Nasuprot tome, cijepljenje dvama antigenski različitim živim atenuiranim cjepivima može rezultirati širokom križnom zaštitom protiv drugih varijanti IBV-a. Uvjet za uspješni program cijepljenja je poznavanje antigenskih svojstava trenutno cirkulirajućih sojeva IBV-a u određenom području budući da često dolazi do promjene cirkulirajućih sojeva.

Vezano (koronavirus):


vidi sve →

Vezani sadržaji

Salmoneloza u Republici Hrvatskoj kroz pristup ‘Jedno zdravlje’

Urednik

Nadziranje bolesti prenosivih vektorima – budućnost ili trenutni globalni imperativ

Urednik

Zaštitite svoju perad od influence ptica

Urednik

Izazovi veterinarske medicine na području pčelarstva

Urednik

Akademik Ivo Tomašec – u povodu 120. obljetnice njegova rođenja

Urednik

Održana radionica ‘Antimikrobna rezistencija i razborita primjena veterinarskih lijekova’

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. Prihvati Više