S dopuštenjem preuzeto sa stranica Hrvatskog veterinarskog instituta (http://www.veinst.hr/aktualnosti/325-na-cresu-pronaene-tri-ive-periske)
Dobru je vijest objavio Hrvatski veterinarski institut koji radi na dijagnosticiranju bolesti koja je dovela do uginuća periski, te istražuje gdje postoje žive jedinke i radi na njihovoj zaštiti i obnovi populacije periski.
Masovni pomor periske krenuo je prije pet godina iz Španjolske, a u Jadranu je prvo veliko izumiranje periski uočeno prije dvije godine na Paklinskim otocima.
„Kad smo na vanjskim rubovima staništa periski vidjeli da dolazi do uginuća školjaka, prva istraživačka područja koja su nam pomogla u otkrivanju kako i od čega periske ugibaju, te kako se bolest širi, postavili smo u suradnji s Javnom ustanovom Nacionalni park Mljet na Malom jezeru. Utvrdili smo da je masovno uginuće periski u Jadranu prouzročio parazit Haplosporidium pinnae u kombinaciji s mikobakterijama“, kazao je Boris Habrun, ravnatelj Hrvatskog veterinarskog instituta.
Agresivni parazit podmorjem je širio bolest poput požara i staništa periski brzo pretvorio u njihove masovne grobnice. Zato svaka živa periska koja se otkriva u Jadranu, djeluje poput feniksa.
„Otkriće žive periske kraj Lastova fantastična je vijest jer se činilo da su u najjužnijem dijelu hrvatskog Jadrana sve periske uginule. Periske koje su preživjele, imaju posebnu imunost koja nam je zanimljiva za istraživanje, ali i koja nam daje nadu da bi se populacija periski u Jadranu mogla obnoviti. Sada je važno pronaći što više preživjelih jedinki. Tu molimo i pomoć građana, pogotovo onih koji će ljeto provesti u rekreativnom ronjenju. Ako opaze perisku za koju posumnjaju da je živa, trebaju iznad nje nježno proći kroz morsku vodu rukom, a periska će se, osjećajući vibracije, zatvoriti. Lokaciju žive periske građani potom trebaju prijaviti Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja“, savjetuje Željko Mihaljević, patolog i epidemiolog na Hrvatskom veterinarskom institutu, voditelj istraživačkog tima koji je u zaron kraj Pasadura krenuo nakon dojave lokalnog ribara i pod nadzorom stručne voditeljice Parka prirode Lastovsko otočje Lucije Kapiteli Rakić i biologinje i ekologinje Parka Brune Đuković.
Na to područje Mihaljević je stigao radeći na projektu „Očuvanje plemenite periske u Jadranu“ na kojem Hrvatski veterinarski institut surađuje s Javnom ustanovom More i krš i Javnom ustanovom Nacionalni park Brijuni. Projekt je sufinanciran sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a njegovu provedbu koordinira Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.
„Kako bismo pomogli oporavku populacije periski u prirodi, na nekoliko smo mjesta u Jadranu postavili kolektore za ličinke periski. Nadamo se da će preživjele periske dati ličinke te da će nam morske struje pomoći u njihovu prikupljanju. Ličinke potom prevozimo u Aquarium Pula gdje se periske uzgajaju kako bismo ih mogli vratiti u more u trenutku kad ih više neće ugrožavati opasni parazit“, rekao je Mihaljević.
Periska je endem Sredozemlja i u Hrvatskoj je strogo zaštićena vrsta. To je najveći školjkaš koji živi u Jadranu. Periske su najčešće visoke između 30 i 50 centimetara, no neke dosežu i visinu od 120 centimetara. Riječ je o izuzetno osjetljivoj vrsti, a njezina prisutnost potvrda je čistoće mora.
Otkrivanje žive periske na Lastovu fotografijama i videosnimkama dokumentirao je podvodni fotograf i urednik časopisa Scubalife Goran Butajla.
Uz Željka Mihaljevića u terenskoj su ekipi Hrvatskog veterinarskog instituta epidemiolog Miroslav Benić i roniteljica Angela Bradarić.
- Hrvatska osvaja Europu održivim uzgojem riba
- HVI: Diseminacija rezultata znanstvenih istraživanja u okviru projekata Hrvatske zaklade za znanost
- Budućnost opskrbe potrošača ribom stoji u njezinu održivom uzgoju
- Virtualna radionica ODRŽIVA MARIKULTURA: UZGOJ, SIGURNOST I KVALITETA
- Virtualna radionica SMJERNICE ZA ODRŽIVI UZGOJ LUBINA I KOMARČE
