Kraj recesije u hrvatskom veterinarstvu?

Marko Tadić*, Vlasta Anić i Anđelko Gašpar

---

Dr. sc. Marko TADIĆ*, dr. med. vet., redoviti profesor u mirovini (dopisni autor, e-mail: marko.tadic@zg.htnet.hr), Hrvatska; Vlasta ANIĆ, dr. med. dent., Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska, dr. sc. Anđelko GAŠPAR, dr. med. vet., Hrvatska veterinarska komora, Zagreb, Hrvatska

▲

Uvod

---

Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske ¹ o postupnom povećavanju društvenog bruto proizvoda tijekom godine 2015. te smanjivanju stope registrirane nezaposlenosti i povećavanju broja zaposlenih opravdano je pretpostaviti da hrvatsko gospodarstvo postupno izlazi iz višegodišnje recesije, odnosno gospodarske krize. Zarana smo upozorili (Tadić i Šimičić, 2006.) na nedostatnu ekonomičnost, produktivnost i rentabilnost veterinarskih organizacija u Republici Hrvatskoj te da je opravdano pretpostaviti pogoršavanje djelotvornosti poslovanja tih organizacija. Analizirajući ekonomske rezultate poslovanja veterinarskih stanica i odjelito veterinarskih ambulanata od 2003. do 2009. godine Tadić i sur. (2009.) navode da su se već u tom razdoblju očitovali znaci nadolazeće financijske krize i recesije, a čelnici veterinarskih organizacija izjasnili su se, tijekom provedene anonimne ankete, da se recesiji kane suprotstaviti smanjivanjem broja zaposlenih, smanjivanjem plaća i proširivanjem (diversifikacijom) djelatnosti. Autori zaključuju da će dugotrajan ekstenzivan tip razvoja veterinarstva (masovnost, feminizacija, pauperizacija) otežati izlazak iz recesije. Tadić, (2012.) zaključuje, temeljem istraživanja rezultata poslovanja veterinarskih organizacija tijekom razdoblja 2003. do 2007. te 2008. do 2010. da se ubrzava i produbljuje recesija koja ima sve odlike depresije. ² Tadić i sur. (2013.) navode rezultate istraživanja koji dokazuju da je recesija u veterinarstvu dublja od one u hrvatskom gospodarstvu te da su njezini uzroci endogene i egzogene naravi. Oni navode da su bitni egzogeni čimbenici „duboke strukturne promjene u hrvatskoj poljoprivredi i prehrambenoj industriji te prilagodba pripadnim propisima i praksi u Europskoj uniji. Endogeni čimbenici poglavito su: propusti u pretvorbi i privatizaciji veterinarskih organizacija, usporena prilagodba veterinarstva strukturnim gospodarskim promjenama u Hrvatskoj, ubrzana etatizacija veterinarstva te osobito odsustvo sustavne politike na tržištu rada veterinara. Nesklad ponude i potražnje odnosno pretičak ponude nad potražnjom na tržištu rada veterinara zakonito vodi padu cijene rada veterinara, slabljenju njihovog ekonomskog položaja i društvenog ugleda što dugoročno ima vrlo negativne posljedice za veterinarsku profesiju u Hrvatskoj.“

▲

Materijali i metode

---

Predmetom istraživanja su rezultati poslovanja veterinarskih organizacija u Hrvatskoj između 2003. i 2014. godine.
Oni se odnose na veterinarske stanice i veterinarske ambulante, odnosno samo na one veterinarske organizacije koje su obveznice dostavljanja godišnjih financijskih izvješća Financijskoj agenciji (FINA) – dionička društva (d.d.) i društva ograničene odgovornosti (d.o.o.). Valja naglasiti da je broj različnih veterinarskih organizacija koje se bave veterinarskom praksom (veterinarske ambulante, veterinarske stanice, veterinarske bolnice, veterinarske klinike, veterinarske prakse, veterinarske službe, ovlaštene veterinarske organizacije, kontrolna tijela) ³ znatno veći od broja organizacija čije smo rezultate poslovanja istraživali.

Podatke o poslovanju veterinarskih organizacija preuzeli smo od Hrvatskog poslovnog portala Poslovna.hr (izdavač Bisnode d.o.o.) ⁴ iz obrazaca POD-BIL, POD-RDG, POD-DOP s 302 pozicija od kojih smo, radi jednostavnosti za razumijevanje, koristili samo ove agregatne te poglavito kvalitativne pokazatelje:

• Broj zaposlenih
• Prosječna mjesečna neto plaća (€)
• Ukupni prihod (1.000 €)
• Koeficijent tekuće likvidnosti
• Koeficijent ubrzane likvidnosti
• Altman Z’ Score
• Stupanj zaduženosti (%)
• Povrat na vlasnički kapital – ROE (%)
• Povrat na aktivu – ROA (%)
• Neto dobit po zaposlenom (€)
• Udio osobnih dohodaka u ukupnim rashodima (%)
• Vrijednost imovine po zaposlenom (€)

Pribrane podatke obradili smo pripadnim statističkim metodama uporabom programa STATISTICA 12 te odgovarajućim ekonometrijskim postupcima.
Služili smo se i drugim metodama što se rabe u sličnim društvenim istraživanjima: analiza, indukcija, dedukcija, poredbena analiza, sinteza.

▲

Rezultati

---

Godine 2003. 121 veterinarska organizacija bila je obvezna dostaviti godišnje financijsko izvješće FINI. Godine 2014. takvih organizacija bilo je samo 108 ili 10,7% manje. Razvidno je da ih je 13 prestalo postojati. Proces prestajanja postojanja tih veterinarskih organizacija počinje godine 2009., odnosno vrlo brzo poslije pojave gospodarske recesije.

Prosječni broj zaposlenih po veterinarskoj organizaciji smanjen je s 15,2 u godini 2003. na 13,5 ili za 11,2%, a istodobno je ukupni broj zaposlenih u tim veterinarskim organizacijama smanjen s 1.839 na 1.458, odnosno za 20,7% kao posljedica smanjenja broja veterinarskih organizacija i prosječnog broja zaposlenih po organizaciji. Po tome su obilježju veterinarske organizacije male organizacije koje najčešće zapošljavaju između 3 i 5 radnika.

Ukupni prihod naznačenih organizacija, kao agregatni pokazatelj njihova poslovanja, povećan je u naznačenom razdoblju 2,33% i povrh smanjivanja broja organizacija i broja zaposlenih. Posljedica (rezultat) je to porasta ukupnog prihoda po organizaciji za 14,6% te po zaposlenom za 28,2%. Valja naznačiti da su ta povećanja ostvarena pretežito tijekom predrecesijskog razdoblja.

Ostvarena prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u veterinarskim organizacijama kvalitativni je pokazatelj djelotvornosti njihova poslovanja te produktivnosti zaposlenih. Ona je tijekom označenog razdoblja porasla za 6,6%, a najveća je bila godine 2009. ⁵, a najmanja 2003. Po tome su obilježju veterinarske organizacije relativno homogen skup (V = 33,4%). Njihova je razdioba, prema tome obilježju, bila godine 2014. blago asimetrična (β₁ = -0,139) i spljoštena (β₂ = 0,901) i dobro se opisuje normalnom razdiobom (P < 0,05). U donjem centilu isplaćena neto plaća bila je manja od 433 €, a u gornjem veća od 990 € (Grafikon 1.) Međuovisnost naznačenih promjenjivica (broj zaposlenih, ostvareni ukupni prihod, prosječna mjesečna neto plaća) razvidna je po naznačenim korelacijskim koeficijentima (Tabela 1) te kretanjima tijekom označenog razdoblja (Grafikon 2).

Funkcije cilja poslovanja veterinarskih organizacija, kao i drugih poduzeća-poduzetnika, mogle bi biti: ukupni prihod, visina plaća, ostvarena neto dobit. Iz tabele korelacijskih koeficijenata razvidna je značajna (P < 0,05) međuovisnost; ostvarenog ukupnog prihoda, visine isplaćene prosječne mjesečne neto plaće te vrijednosti imovine. Ostvarena neto dobit bila je jedino značajno (P < 0,05) ovisna o ostvarenom ukupnom prihodu. Početak i tijek recesije zorno su vidljivi na grafikonu 2. Istodobno su vidljive i najvažnije posljedice recesije: smanjivanje broja veterinarskih organizacija i smanjivanje broja zaposlenih. Recesija počinje godine 2008., a prve znatnije posljedice očituju se tijekom 2009. godine. Koeficijent tekuće likvidnosti pokazuje u kojoj mjeri kratkotrajna imovina poduzeća pokriva kratkotrajne obveze.
Taj bi koeficijent trebao biti približno 2. Tijekom promatranog razdoblja prosječni koeficijent tekuće likvidnost veterinarskih organizacija bio je između 2,2 (2008. godine) i 6,93 (2010. godine). Ipak je četvrtina veterinarskih organizacija svake godine imala taj koeficijent manji od 1,0.
Godine 2014. takvih je organizacija bilo 46% što upozorava na znatne poslovne teškoće veterinarskih organizacija.

Na ozbiljne poteškoće u poslovanju veterinarskih organizacija upozorava i koeficijent ubrzane likvidnosti koji pokazuje sposobnost poduzeća da može svoje kratkoročne obveze pokriti (namiriti) onom imovinom koju je najjednostavnije pretvoriti u novac. On bi trebao biti barem 1 (omjer 1:1).

Likvidnost poduzeća ovisna je o brojnim čimbenicima, a posebno su značajni: pripadni propisi, poslovno okruženje te financijska disciplina i poslovna etika. Likvidnost veterinarskih organizacija ozbiljno je ugrožavala financijska nedisciplina naročito tijekom recesijskog razdoblja kada su se drastično produžili rokovi naplate potraživanja i bili su uvijek duži od rokova plaćanja obveze. Stoga su i potraživanja veterinarskih organizacija od „kupaca“ – korisnika usluga uvijek bila veća od obveza – dugova prema dobavljačima.
ALTMAN Z’ SCORE je osobito značajan pokazatelj ekonomskog stanja poduzeća ⁶. Tijekom promatranog razdoblja prosječni koeficijent bio je veći od 3.

Treba upozoriti da je znatan broj veterinarskih organizacija koje su 2014. godine imale (ostvarile) taj koeficijent manji od 3 (Grafikon 3).

Stupanj zaduženosti veterinarskih organizacija upozorava na njihovo „konzervativno“ poslovno ponašanje.
Tijekom analiziranog razdoblja prosječna zaduženost veterinarskih organizacija bila je manja od 50% čak i tijekom recesijskog razdoblja. Godine 2014. samo četvrtina veterinarskih organizacija bila je zadužena više od 70%, što se drži ozbiljnom prijetnjom uspješnosti nastavka poslovanja.

Cilj poduzetničke aktivnosti je ostvarivanje profita na uloženi kapital kako na vlastiti tako i na predujmljeni.
Prosječni godišnji povrat na vlasnički kapital (ROE – Return On Equity) veterinarskih organizacija bio je najmanji godine 2013. (4,91%), a najveći godine 2009. (18,3%) što je zoran dokaz da je recesija u veterinarstvu kasnila za onom u hrvatskom gospodarstvu i da je veterinarstvo počelo „izlaziti“ iz recesije prije nego li hrvatsko gospodarstvo. Razlike među veterinarskim organizacijama prema tom pokazatelju su znatne. Na jednoj strani su one koje posluju s gubitkom, a na drugoj one koje ostvaruju primjeren povrat na vlastiti kapital. ⁷

Povrat na aktivu (ROA – Return On Assets) mjerodavniji je pokazatelj uspješnosti poslovanja jer se odnosi na djelotvornost ukupno korištenog kapitala (vlastitog i predujmljenog). Veterinarske su organizacije tijekom analiziranog razdoblja ostvarivale prosječni povrat na aktivu između 0,29% (2013. godine) i 8,19% (2009. godine). Godine 2014. 70% veterinarskih organizacija nije ostvarilo nikakav ili pak manji od 10% povrat na aktivu. Očevidno je da veterinarske djelatnosti nisu osobito profitabilne djelatnosti. ⁸

Ostvarena neto dobit po zaposlenom mogla bi biti funkcija cilja poduzetničke aktivnosti. Tijekom označenog razdoblja ona se u veterinarskim organizacijama postupno smanjivala, kao posljedica ekonomske krize, sve do 2013. godine. U prosjeku je bila skromna. Godine 2014. gotovo petina veterinarskih organizacija nisu ostvarile nikakvu dobit, a njih dvije trećine ostvarile su neto dobit po zaposlenom manju od 5.000 €. Zanimljivo je da nismo ustanovili značajniju korelaciju između ostvarene neto dobiti po zaposlenom i broja zaposlenih ili ostvarenog ukupnog prihoda ili vrijednosti imovine veterinarske organizacije. Stupanj zaduženosti veterinarskih organizacija negativno utječe na visinu ostvarene dobiti (r = 0,404; P < 0,05). Zanimljivo je naglasiti da su udjeli troškova osoblja u ukupnim rashodima veterinarskih organizacija bili iznenađujuće relativno niski. Gotovo tri četvrtine veterinarskih organizacija imale su te troškove manje od 50% ukupnih rashoda i po tome su obilježju one relativno homogen skup. To ukazuje na pozitivnu tendenciju da veterinarske usluge sve više postaju „kapitalno intenzivne“ i da se sve više diversificiraju.

Prosječna vrijednost imovine veterinarskih organizacija obračunana po zaposlenom nije se bitno mijenjala tijekom promatranog razdoblja i bila je između 33 i 41 tisuća €. Iako su razlike među veterinarskim organizacijama, po tome obilježju znatne, one su ipak, s ekonomskog motrišta, u prosjeku, male organizacije (Tabela 2).

▲

Rasprava

---

Postupno se nazire kraj gospodarske recesije u Hrvatskoj koja je trajala znatno duže nego u većini europskih država, poglavito zbog nespremnosti i/ili nesposobnosti provođenja bitnih gospodarskih reformi. Recesija je zahvatila i veterinarstvo.
Povrh općih čimbenika koji su prouzročili gospodarsku recesiju ona je u veterinarstvu bila prouzročena i krupnim društveno-ekonomskim promjenama u poljoprivredi i prehrambenoj industriji, dugim razdobljem pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, postupnim reduciranjem veterinarskih djelatnosti te „ekstenzivnim tipom razvoja veterinarstva“ u minulim desetljećima.

Veterinarske su organizaciju na recesiju odgovorile ponajprije smanjivanjem broja zaposlenih te racionalizacijom troškova poslovanja i stanovitom diversifikacijom djelatnosti.
Različiti izvori donose različite podatke o broju zaposlenih veterinara (doktora veterinarske medicine). OIE – World Organisation for Animal Health – izvješćuje da je u Hrvatskoj godine 2014. bilo 2.157 zaposlenih veterinara od kojih 38,6% u „javnom sektoru“. ⁹ Hrvatski zavod za zapošljavanje ¹⁰ donosi podatak o 2.279 zaposlenih veterinara na početku 2013. godine u 39 različnih djelatnosti, odnosno 0,2% svih zaposlenih u Hrvatskoj. Od tog broja u veterinarskim djelatnostima bilo je zaposleno 51,1%.
Najviše ih je bilo zaposleno u Gradu Zagrebu 38,0%, Zagrebačkoj županiji 8,05%, Osječko-baranjskoj županiji 7,31% te Koprivničko-križevačkoj županiji 6,93%. Stopa zaposlenosti bila je 67,28% što se svrstava u „visoku zaposlenost“.
Broj registriranih nezaposlenih veterinara od 2004. do 2015. godine bio je između 85 i 178, a izrazito se povećavao tijekom recesijskog razdoblja (2009.-2014.). ¹¹

Uspoređujući podatke o promjenama broja zaposlenih u veterinarskim organizacijama, prosječne mjesečne neto isplaćene plaće, ostvarenog ukupnog prihoda, vrijednosti ukupne imovine i ostvarene ukupne neto dobiti razvidno je da su veterinarske organizacije tijekom recesijskog razdoblja osobito „štitile“ visinu plaća. Posve je to očekivano jer su u veterinarskim organizacijama najčešćeu istoj osobi „poduzetnik-menadžer-radnik“. Analizirajući produktivnost rada tijekom tog razdoblja ustvrdili smo da se ona nije smanjivala, dapače usporedo sa smanjivanjem broja zaposlenih povećavao se ostvareni ukupni prihod što je dokaz da je u veterinarskim organizacijama bio znatan broj zaposlenih čija je marginalna produktivnost rada bila ravna ništici (prikrivena nezaposlenost).

O nedostatnoj produktivnosti rada u veterinarskim organizacijama zorno svjedoči podatak o prosječnoj mjesečnoj isplaćenoj neto plaći u veterinarskim organizacijama koja je godine 2014. bila 13,6% manja od prosječne mjesečne neto isplaćene plaće po zaposlenom u Hrvatskoj ili 3,6% manja nego u djelatnostima poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, 32,5% manja nego u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, 20,7% manja nego u djelatnostima javne uprave i obrane, 12,3% manja nego u djelatnosti obrazovanja ili pak 21,7% manja nego u djelatnostima zdravstvene zaštite. ¹² Očevidno je da u veterinarskim organizacijama još uvijek dominira „naslijeđeni“ oblik ekstenzivnog zapošljavanja. Posredno o tome svjedoči vrijednost imovine koja je u veterinarskim organizacijama godine 2014. Iznosila 4,21 godinu troškova rada (kapital:rad) ¹³.

Izvjesno je da će se nesklad ponude i potražnje na tržištu rada veterinara (nesklad ponude i potražnje na tržištu veterinarskih usluga) nastaviti barem u srednjoročnom razdoblju i da će stopa novog zapošljavanja veterinara biti manja od stope zamjene, a to će i nadalje smanjivati prosječnu cijenu rada veterinara i negativno utjecati na društveni ugled veterinarske profesije u Hrvatskoj.

Podrobnija analiza kvalitativnih pokazatelja djelotvornosti poslovanja veterinarskih organizacija (Altman Z’ Score, stopa povrata na vlastiti kapital (ROE), stopa povrata na aktivu (ROA) upozorava da je ozbiljno ugrožena opstojnost znatnog broja veterinarskih
organizacija: četvrtina ih je godine 2014. imala Altman Z’ Score manji od 1,67, a njih 50% stopu povrata na vlastiti kapital manju od 4,3% te stopu povrata na aktivu manju od 2,5% što upozorava na vrlo nisku rentabilnost poslovanja i profitabilnost uporabe kapitala. ¹⁴

Temeljem rezultata istraživanja opravdano je pretpostaviti da će se nastaviti tendencija smanjivanja boja veterinarskih organizacija i broja zaposlenih te koncentracija rada i kapitala u veterinarskim organizacijama.
Postupno napuštanje ekstenzivnog modela razvoja veterinarskih organizacija je nužnost i mijenjanje funkcije cilja poslovanja, odnosno postavljanjem dobiti na aktivu za funkciju cilja kako bi se omogućilo kapitalno intenziviranje veterinarskih usluga što je suvremena tendencija u modernom veterinarstvu.

▲

Sažetak

---

Predmetom istraživanja bilo je poslovanje veterinarskih organizacija u Hrvatskoj od 2003. do 2014. godine, a posebice tijekom recesijskog razdoblja. Istraživanje se odnosilo na one veterinarske organizacije koje su bile obvezne dostavljati godišnja financijska izvješća Financijskoj agenciji (FINA). Za podrobnu analizu korišteno je 12 pokazatelja, a podatci su obrađeni primjerenim statističkim i ekonometrijskim metodama. Korištene su i druge metode istraživanja što se uobičajeno rabe u društvenim istraživanjima. Rezultati istraživanja pokazuju da se recesija u veterinarstvu počela znatnije očitovati tijekom 2009. godine, a ozbiljne naznake prestanka recesije (izlaska iz recesije) očitovale su se tijekom 2014. godine. Bila je to recesija s „duplim dnom“. Tijekom recesijskog razdoblja došlo je do smanjivanja broja veterinarskih organizacija i broja zaposlenih. I povrh recesije nije došlo do smanjivanja nominalnih plaća zaposlenih.
U veterinarskim organizacijama dominirao je ekstenzivan tip razvoja: znatna „prikrivena nezaposlenost“, niska ekonomičnost, produktivnost i rentabilnost poslovanja. To je uvjetovalo relativno niske (ispodprosječne) neto plaće u veterinarskim organizacijama što je imalo negativan utjecaj na društveni ugled veterinarske profesije u Hrvatskoj.
Ključne riječi: veterinarske organizacije, gospodarska recesija, djelotvornost poslovanja, ekonomski položaj

Literatura [… prikaži]

▲

The End of Recession in Croatian Veterinary Medicine?

---

Marko TADIĆ, DVM, PhD, Full Professor in Retirement, Croatia; Vlasta ANIĆ, DDM, Faculty of Veterinary Medicine University of Zagreb, Croatia; Anđelko GAŠPAR, DVM, PhD, Croatian Veterinary Chamber, Zagreb, Croatia

---

The subject of the survey was to determine the functioning of veterinary organizations in Croatia from 2003 to 2014, with an emphasis on the recession period. The survey was conducted on veterinary organizations required to submit annual financial reports to the Financial Agency (FINA). A total of 12 indicators were used for a thorough analysis, and the data were processed using adequate statistical and econometric methods. Other common research methods in social surveys were also applied.
The survey results indicated that the recession started having significant effects during 2009, and clearer signs of the end of recession appearedduring 2014. It was a recession with “double bottom”. During the recession period, the number of veterinary organizations and employees decreased, however, nominal employee wages did not decrease. The extensive type of development dominated in veterinary organizations: significant “hidden unemployment”, low efficiency, productivity and profitability of business activities. This resulted in relatively low (below average) net wages in veterinary organizations, which had a negative effect on the social status of the veterinary profession in Croatia.
Key words: Veterinary organizations, Economic recession, Efficiency of business activities, Economic position