Hrvatski veterinarski institutVeterinarski lijekovi

Krivotvoreni veterinarsko-medicinski proizvodi – potencijalna opasnost

Stručna rasprava

Svjetlana Terzić, Ksenija Šandor, M. Andrišić, Irena Žarković i Eleonora Perak
Dr. sc. Svjetlana TERZIĆ, znanstvena savjetnica, Ksenija ŠANDOR, dipl. inž. kem., stručna suradnica, Miroslav ANDRIŠIĆ, dr. med. vet., stručni suradnk, Irena ŽARKOVIĆ, dr. med. vet., stručna suradnica, Eleonora PERAK, mag. kem., stručna suradnica, Hrvatski veterinarski institut, Zagreb

Prenešeno iz časopisa VETERINARSKA STANICA br.2/2011.[download/preuzmi pdf]

Uvod


Prema Zakonu o veterinarsko-medicinskim proizvodima (Narodne novine 84/08.), veterinarsko-medicinski proizvod (VMP) je: svaka tvar ili mješavina tvari koja ima svojstvo liječenja ili sprječavanja bolesti životinja ili svaka tvar ili mješavina tvari koje se mogu primijeniti na životinjama u svrhu obnavljanja, ispravljanja ili prilagodbe fizioloških funkcija farmakološkim, imunološkim ili metaboličkim djelovanjem ili postavljanjem medicinske dijagnoze te sredstva za redukciju mikroorganizama za primjenu u veterinarskoj medicini”. Ovaj Zakon odnosi se i na industrijski proizvedene premikse za izradu ljekovite hrane za životinje, ali i na aktivne tvari koje se koriste za proizvodnju te tvari koje imaju anabolička, antiinfektivna, antiparazitska, protuupalna, hormonalna ili psihotropna svojstva. Svaki VMP mora imati odobrenje za stavljanje u promet, odnosno mora udovoljavati zahtjevima propisanim ovim Zakonom. VMP koji ima odobrenje jamči sigurnu i učinkovitu primjenu što proizvođač potvrđuje dokumentacijom.
Dokumentacija o VMP-u obuhvaća istraživanja, proizvodnju, kontrolu kakvoće, neškodljivost i učinkovitost. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organisation, WHO) krivotvoreni lijekovi su, originalni i generički lijekovi, namjerno lažno označeni, lažnog identiteta i podrijetla.
Podatci o krivotvorenim lijekovima sporo i teško dolaze do nadležnih tijela pa je razumljivo što se ovakve pojave razmjerno rijetko službeno registriraju. Najčešće se evidentiraju neželjene pojave nastale primjenom nekog krivotvorenog lijeka. Međutim, posljednjih godina otkriva se sve više takvih lijekova na europskom, ali i svjetskom tržištu. Prema izvješću WHO pretpostavlja se da je oko 10% lijekova na tržištu krivotvoreno. Krivotvoreni lijekovi su ponekad jeftiniji od legalno stavljenih na tržište, jer se ne proizvode niti kontroliraju sukladno propisima, ali da bi bili uvjerljiviji krivotvoritelji često za takve lijekove imaju jednaku ili neznatno nižu cijenu od legalno proizvedenih lijekova.
Iako se najviše krivotvore lijekovi za primjenu u humanoj medicini u posljednjih je godina povećan broj krivotvorenih veterinarsko-medicinskih proizvoda. Međutim, suzbijanje ove pojave provodi se istim metodama i za humane i za veterinarske lijekove. Prema izvješću Europske komisije iz 2007. godine zabilježen je porast krivotvorenih lijekova za primjenu u humanoj medicini za 384% u odnosu na razdoblje 2005.-2006. godine u industrijski razvijenim zemljama. U 2007. godini najviše su se krivotvorili lijekovi za liječenje infekcija (12%), srčanih bolesti (9%), bolesti CNS-a (12%), gastrointestinalnih bolesti (9%), urogenitalnih bolesti (37%) i drugih bolesti (21%) (Anonymus, 2008.). Osim navedenih, često zastupljeni krivotvoreni lijekovi u industrijski razvijenim zemljama bili su oni za liječenje karcinoma, pretilosti te kortikosteroidi.
U zemljama u razvoju bilo je najviše krivotvorenih lijekova protiv malarije, tuberkuloze i HIV/AIDS-a.
Slučajevi krivotvorenih VMP-a zabilježeni su u Europi, SAD-u, Kanadi, Kini i nekim drugim azijskim i afričkim zemljama. U samo prva tri mjeseca u velikoj akciji protiv krivotvorina 2007. godine u Kini je ustanovljeno da kakvoća gotovo jedne petine kontroliranih VMP-a nije zadovoljavajuća, odnosno da su ti VMP-i krivotvoreni.

Rasprava


Primjena i stavljanje u promet krivotvorenih lijekova smatra se kriminalom jer se na taj način ugrožava zdravlje ljudi ili životinja. U nekim slučajevima krivotvoreni VMP-i mogu biti, ovisno o njihovom sastavu, relativno bezopasni po zdravlje životinje, ali neučinkoviti, ili mogu biti učinkoviti, ali ostavljati nedopuštene količine farmakološki aktivnih tvari (rezidue) u jestivim tkivima. Sastojci krivotvorenih lijekova, nečistoće ili razgradni produkti nekih sastojaka mogu uzrokovati različite neželjene učinke u životinja, a u nekim slučajevima i smrt.
S obzirom na sastav, krivotvoreni se lijekovi mogu podijeliti na one koji:
• ne sadržavaju niti jednu deklariranu aktivnu tvar,
• ne sadržavaju jednu ili više deklariranih aktivnih tvari (ako se radi o VMP s više aktivnih tvari),
• ne sadržavaju ostale deklarirane sastojke (npr. pomoćne tvari),
• sadržavaju manje količine sastojaka od deklariranih,
• sadržavaju više sastojaka od deklariranih,
• sadržavaju nedozvoljenu koncentraciju nečistoća (npr. razgradne produkte nastale tijekom sinteze nekog od sastojaka, najčešće aktivne tvari),
• ne zadovoljavaju deklarirana fizikalno-kemijska svojstva (npr. pH, relativna gustoća, topljivost i drugo),
• su pakirani u ambalažu nepoznate kakvoće,
• su neprovjerene sterilnosti odnosno mikrobiološke čistoće i roka valjanosti.

Međutim, postoje i krivotvoreni lijekovi kod kojih niti jedan od navedenih kritičnih parametara ne mora biti upitan, ali:
• su proizvedeni u ilegalnim (neregistriranim) pogonima,
• su lažno označeni,
• nemaju kontrolirane sirovine niti je gotov proizvod kontroliran,
• nemaju dokaze o podrijetlu sastojaka VMP-a,
• nemaju dokumentaciju,
• nisu prošli obvezan postupak dobivanja odobrenja za stavljanje u promet.

Ilegalnim se smatra i stavljanje na tržište VMP-a koji imaju odobrenje u nekoj drugoj zemlji ako to nije odobreno od nacionalnog nadležnog tijela.
Krivotvorina su i VMP-i proizvedeni od ilegalno uvezenih sirovina naročito onih koji podliježu posebnim propisima (npr. antibiotici) od kojih se u neregistriranim pogonima proizvode VMP-i (npr. premiksi za pripremu ljekovite hrane). Označavanje i propisivanje ovakvih VMP-a isto se tako može krivotvoriti. Iako su to prema Zakonu o veterinarsko-medicinskim proizvodima (NN 84/08.) gotovi proizvodi u nekim se slučajevima označavaju kao magistralni ili galenski pripravci. VMP-i proizvedeni na taj način nemaju odobrenje za stavljanje u promet i u njih je osim kakvoće upitna stabilnost općenito, kao i stabilnost nakon umješavanja u hranu za životinje, neškodljivost, doza, učinkovitost i karencija. Sirovine za takve VMP-e u pravilu nisu kontrolirane kao niti gotovi proizvodi, premiksi. Zbog toga takvi neprovjereni VMP-i predstavljaju višestruku opasnost koja se može očitovati neželjenim učincima, opasnim interakcijama s drugim lijekovima ili sastojcima hrane za životinje, alergijskim reakcijama i pogoršanjem općeg stanja, a velika su opasnost i po zdravlje ljudi ako se daju životinjama koje se koriste za hranu.
Opasnost primjene takvih lijekova je i rezistencija. Prema istraživanju FAO (van Gool i Mattioli, 2010.) utvrđen je velik broj krivotvorenih ili nedovoljno učinkovitih lijekova protiv tripanosomijaze u nekim afričkim zemljama što se povezuje s pojavom rezistencije. Iz istih je razloga zabilježena pojava rezistencije nekih mikroorganizama u ljudi (npr. Schigella spp., Salmonella spp., Vibrio cholerae).
Zadnjih se godina pisalo o brojnim slučajevima krivotvorenja VMP-a u svijetu i kaznama za osobe povezane s krivotvorenim lijekovima za primjenu u veterinarskoj medicini. Najviše krivotvorina otkriveno je u SAD-u i Europi su VMP-i namijenjeni liječenju kućnih ljubimaca. To su nesteroidni protuupalni lijekovi, lijekovi za dirofilariozu (Dilofilaria immitis) te neki antiektoparazitici (fipronil i imidakloprid). U Kanadi je 2006. godine krivotvorina veterinarskog lijeka za liječenje anemije u konja (Hippiron 1000), proizvođača Bioniche Life Sciences Inc. uzrokovala uginuće i ozbiljne opasne reakcije u konja, iako je originalni VMP proizvođač distribuirao samo izravno veterinarima. U SAD-u (Los Angeles) su direktor jedne farmaceutske kuće i njegova dva suradnika osuđeni zbog prodaje krivotvorenih lijekova podrijetlom iz Meksika, a u Sjevernoj Irskoj je na šest mjeseci zatvora i dvije godine suspenzije osuđen veterinar koji je koristio krivotvorene lijekove.
Uzrok širenja krivotvorenih VMP-a je i sve veća informiranost javnosti o bolestima i njihovom liječenju, sve više informacija o samom lijeku kao i ponuda jeftinijih lijekova. To često navodi vlasnike životinja da se odluče sami pristupiti liječenju. Vrlo često izvor informacija je internet pomoću kojega se dolazi ne samo do informacija nego se na taj način oglašavaju i prodaju VMP-i među kojima je sve veći broj krivotvorenih. WHO smatra da je 50% internetski oglašenih lijekova krivotvoreno (Anonymus, 2010.).
Opasnost kupovine internetom nije samo mogućnost kupovine krivotvorenog lijeka nego i mogućnost da se kupi lijek kratkog ili isteklog roka valjanosti, da dođe do promjena u kakvoći i njegove učinkovitosti zbog nepravilnog transporta i skladištenja (npr. neprikladna temperatura, vlaga i slično). Osim toga, lijekovi kupljeni na taj način daju se bez kontrole stručnjaka te se često dešava da se nepravilno primjenjuju. Iako u SAD postoji dobro razrađen sustav distribucije VMP-a internetom (Veterinary-Verified Internet Pharmacy Practice Sites, Vet-VIPPS) posebice za kućne ljubimce, i tamo se često na tržištu nalaze krivotvoreni VMP-i. Vlade mnogih zemalja imaju stroge zakone i kazne za proizvodnju, prodaju i primjenu krivotvorenih lijekova. U većini europskih zemalja pa tako i u Hrvatskoj oglašavanje VMP-a je ograničeno i regulirano europskim i nacionalnim propisima. Trgovina lijekovima putem interneta nije dopuštena u većini europskih zemalja, a tamo gdje je to dozvoljeno nastoji se različitim mehanizmima onemogućiti prodaju krivotvorina. Internetska prodaja VMP-a u Hrvatskoj nije dopuštena.
Zadnjih godina je u Velikoj Britaniji, u kojoj je dozvoljena prodaja internetom, prepoznat ovaj problem i u pripremi su novi zakoni koji stupaju na snagu u travnju 2011., a odnose se na odgovornosti i pravila o distribuciji i prodaji VMP-a.
U nekim slučajevima krivotvorene lijekove slučajno, ali i svjesno koriste i stručnjaci. Liječenje s krivotvorenim lijekovima moguće je ako se VMP-i nabavljaju iz neregistriranih ili nekontroliranih izvora (“crno tržište”) i ako se ne provjere prije primjene. Nekada je veoma teško razlikovati krivotvoreni lijek od onog legalno stavljenog na tržište, jer su i ambalaža i oznake vješto krivotvoreni. Najčešće se može sa sigurnošću reći radi li se o krivotvorini ili ne tek nakon analize u laboratoriju i usporedbe sumnjivog sa sigurno originalnim VMP-om.
Britansko veterinarsko društvo, Australijsko veterinarsko društvo, Agencija za hranu i lijekove (Food and Drug Administration, FDA), WHO, Službeni medicinski laboratorij za kontrolu lijekova EU (Official Medicines Control Laboratory, OMCL) i druge organizacije koje se bave ovim problemom, redovito upozoravaju javnost putem različitih medija na opasnost od krivotvorenih VMP-a i na odgovornosti za one koji ih primjenjuju.
OMCL je neovisna ustanova koja provodi kontrolu kakvoće lijekova za humanu i veterinarsku primjenu, prije i nakon dobivanja odobrenja za stavljanje u promet, ali isključivo za nadležna tijela.
OMCL ima značajnu ulogu u suzbijanju krivotvorenja lijekova i redovito izvještava sve laboratorije za kontrolu lijekova u sustavu mreže OMCL-a o pojavi krivotvorina na tržištu.
Koliko je značenje problema krivotvorenih lijekova pokazuje i akcija poduzeta od srpnja do studenog 2009. u osam azijskih zemalja. U toj su akciji (STORM II) bili angažirani Svjetska zdravstvena organizacija (njen ogranak International Medical Product Anticounterfeiting Task Force, IMPACT) i INTERPOL. Tom su prilikom uhićene 33 osobe i zatvoreno je više od 100 proizvodnih pogona za lijekove, a zaplijenjeno je 12 milijuna krivotvorenih lijekova i 8 milijuna drugih lijekova koji nisu udovoljavali zahtjevima kakvoće.

Čimbenici koji pogoduju krivotvorenju lijekova

Pojavi krivotvorenja doprinosi niz pojava u društvu, ali najčešći uzroci ove vrste kriminala su:
• sve veća briga za zdravlje u razvijenim zemljama i sve manja kupovna moć u nerazvijenim zemljama,
• u nekim slučajevima i niža cijena krivotvorenih lijekova,
• mogućnost brze i velike zarade za krivotvoritelje (u slučaju krivotvorenih lijekova nema skupih istraživanja kakvoće sirovina i gotovog proizvoda, neškodljivosti i učinkovitosti),
• slabo zakonodavstvo i inspekcija, posebice u zemljama u razvoju,
• razmjerno niske kazne za prekršitelje,
• slobodne trgovinske zone,
• slaba komunikacija između proizvođača, distributera, nadležnih tijela, policije, potrošača ili korisnika,
• ignoriranje ili nepoznavanje rizika od takvih lijekova od strane stručnjaka i vlasnika životinja,
• nedopušteno oglašavanje VMP-a i internetska prodaja.

Kako se boriti protiv širenja krivotvorenih VMP?

Borba protiv krivotvorenih VMP-a nije jednostavna i uključuje više različitih načina suzbijana ove vrste kriminala (Anonymus, 2006.). Nacionalna, regionalna i međunarodna strategija osniva se na političkoj volji da se zaštiti javno zdravstvo i da se dobro osmišljenim zakonodavstvom i operativnim radom suzbije proizvodnja, prodaja i primjena krivotvorenih lijekova. Neki od načina borbe protiv krivotvorenja VMP-a su:
• dobro organizirana inspekcija tj. stalni nadzor nad VMP-ima na tržištu te učinkovit i brz način izvješćivanja o krivotvorinama,
• propisno označavanje VMP-a koji imaju odobrenje za stavljanje u promet (npr. obvezno otisnut broj odobrenja na ambalaži i uputi),
• ažuriranje popisa odobrenih VMP-a,
• osnivanje nacionalnih (vladinih i nevladinih) tijela za borbu protiv krivotvorenja i povezivanje s međunarodnim tijelima,
• razvoj učinkovitih sustava razmjene informacija, tehničkih sustava i administrativnih alata, strategija i zakonodavstva kojim se uređuje ovo područje,
• nabava VMP-a samo u registriranim veletrgovinama ili veterinarskim ljekarnama,
• sustavna kontrola VMP-a i dobro osmišljen sustav označavanja kontroliranih legalnih VMP-a (npr. barkod, hologram i slični načini označavanja koje je vrlo teško ili nemoguće krivotvoriti),
• stručnost i etičnost veterinara praktičara i njihova dobra informiranost,
• uvođenje redovitih informativnih i edukativnih programa o značenju stručnog i pravilnog liječenja za vlasnike životinja,
• poticanje prijavljivanja sumnji o krivotvorenim VMP-ima (npr. stimulativne mjere za veterinare praktičare).

Stanje u Republici Hrvatskoj

Svaka serija uvezenog VMP-a ili proizvedenog u Hrvatskoj podliježe kontroli kakvoće. Osim što se na ovaj način osigurava deklarirana kakvoća, smanjuje se mogućnost prometa krivotvorenim VMP-a. Kakvoća VMP-a potvrđuje se certifikatom proizvođača, analitičkim izvješćem Hrvatskog veterinarskog instituta (HVI) i oznakom o obavljenoj kontroli koja se nalazi na vanjskom pakiranju (tzv. “markicom”).
Sustav označavanja serija kontroliranih veterinarsko-medicinskih proizvoda u HVI-u omogućava sljedivost svake serije od uvoznika do krajnjeg korisnika. Ovakav model kontrole jamči kupcima primjenu sigurnog i legalno stavljenog VMP-a na tržište. Međutim, krivotvoriti se mogu i navedeni dokumenti što još više otežava prepoznavanje krivotvorina, ali se ovakvim označavanjem ipak doprinosi smanjenju mogućnosti ilegalnog prometa.
U HVI-u, ustanovi nadležnoj za kontrolu kakvoće uvoznih i domaćih VMP-a, nije za sada stigao niti jedan zahtjev za kontrolu sumnjivog ili krivotvorenog VMP-a, ali to ne znači da se na hrvatskom tržištu takvi proizvodi ne mogu povremeno naći.

Preporuke

U svrhu suzbijanja krivotvorenih VMP-a stručnjacima i vlasnicima životinja preporuča se kupovati samo iz provjerenih izvora. Maloprodaje VMP-a obvezno trebaju zatražiti certifikat o njegovoj analizi (certifikat proizvođača, certifikat nacionalnog ili međunarodnog laboratorija za kontrolu kvalitete VMP-a).
O sumnjivom VMP-u najbolje se informirati u nadležnim ustanovama (Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Hrvatskom veterinarskom institutu) i kod proizvođača/nositelja prava odobrenja za stavljanje u promet ili distributera.
U slučaju sumnje na krivotvoreni VMP treba odmah obavijestiti nadležnu inspekciju. U prijavi je potrebno navesti podatke o odobrenom VMP koji je predmet krivotvorenja (naziv, jačinu, farmaceutski oblik, pakiranje, podatke o nositelju odobrenja za stavljanje u promet) i o sumnjivom VMP (razlike u pakiranju, farmaceutskom obliku, broju serije, roku valjanosti, aktivnim sastojcima i njihovoj količini, potencijalnom riziku primjene takvog VMP-a, mjestu gdje je pronađen, količini, statusu s obzirom na odobrenje, poduzetim aktivnostima, kao i ustanovama koje su o tome obaviještene).
Samo sustavnim i zajedničkim radom svih sudionika u proizvodnji i prometu VMP-a može se spriječiti, ili bar smanjiti rizik od krivotvorina koje ugrožavaju zdravlje životinja i ljudi.

Sažetak


Krivotvoreni lijekovi postaju iz godine u godinu sve veći globalni problem. Smatra se da je 10% svih lijekova na tržištu krivotvoreno. Većinu takvih lijekova čine oni za primjenu u humanoj medicini, ali sve više je onih koji se koriste u veterinarskoj medicini. Svjesna primjena takvih medicinskih proizvoda je prema Europskoj komisiji izjednačena s kriminalnim činom ugrožavanja života.
Zbog toga su se u borbu protiv krivotvorenja uključile brojne svjetske organizacije koje se bave zaštitom zdravlja i suzbijanjem kriminala, a također i vladine i nevladine organizacije brojnih zemalja. Suzbijanje proizvodnje, distribucije i primjene krivotvorenih lijekova zahtjeva dobru i stalnu suradnju inspekcije, proizvođača i distributera, laboratorija za kontrolu lijekova i drugih nadležnih ustanova. Veoma važna je i suradnja sa sličnim ustanovama u okruženju i u svijetu, kontrola kakvoće lijekova na tržištu, razrađen sustav informiranja i edukacija stručnjaka i vlasnika životinja. U Republici Hrvatskoj za sada nema službenih dokaza o krivotvorenim veterinarsko-medicinskim proizvodima, što ne znači da ove pojave nema.

Literatura [… prikaži]

Counterfeit veterinary medicinal products – a potential threat


Svjetlana TERZIĆ, PhD, Scientific Advisor, Ksenija ŠANDOR, BSC, Expert Associate, Miroslav ANDRIŠIĆ, DVM, Expert Associate, Irena ŽARKOVIĆ, DVM, Expert Associate, Eleonora PERAK, MSc, Expert Associate, Croatian Veterinary Institute, Zagreb


Counterfeit medicinal products are becoming a significant global issue. It is considered that 10% of all medicinal products on the market are counterfeit. The majority of those medicinal products are intended for use in human medicine, though the numbers of those used in veterinary medicine are on the rise.
The conscious use of such medicinal products has been equated to a criminal act of threatening life by the European Commission. For that reason, numerous global organisations working to protect health and suppress crime, and governmental and non-governmental organizations from many countries have becoming involved in the baĴle to combat counterfeit medicines. Suppressing the production, distribution and use of counterfeit medicinal products requires sound and constant cooperation of inspection services, manufacturers and distributors, drug control laboratories and other competent institutions. Cooperation with similar institutions in neighbouring countries and worldwide is also very important, as is the control of medicine quality on the market, and development of a system to inform and educate experts and animal owners. To date, there have been no official reports of counterfeit veterinary medicinal products in the Republic of Croatia, which does not necessarily mean that there are no occurrences within the country.


Vezani sadržaji

Potpisan sporazum o suradnji Hrvatskog veterinarskog instituta i javne ustanove Aquatika – Slatkovodni akvarij Karlovac

Urednik

Peradarski dani u Puli: Hrvatska se s ptičjom gripom trenutačno uspješno bori bez cijepljenja peradi

Urednik

U uzgoj riba i školjkaša uključuje se umjetna inteligencija

Urednik

Uloga veterinara u prijavljivanju nuspojava lijekova u životinja

Urednik

Delegacija Hrvatskog veterinarskog instituta u posjeti Hrvatskoj veterinarskoj komori

Urednik

Sorbinska kiselina – aditiv s antimikrobnim djelovanjem u hrani životinjskog podrijetla

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. Prihvati Više