Krivotvoreni veterinarsko-medicinski proizvodi

Svjetlana Terzić, Ksenija Šandor, Miroslav Andrišić, Irena Žarković, Anja Vujnović
Laboratorij za analizu veterinarsko-medicinskih pripravaka,
Hrvatski veterinarski institut, Zagreb

Izlaganje sa Znanstveno-stručnog skupa

6. HRVATSKI VETERINARSKI KONGRES

Izvor: Zbornik radova 6. HRVATSKI VETERINARSKI KONGRES

Sažetak

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije krivotvoreni lijek je onaj koji je u svrhu obmane lažno označen s obzirom na identitet i/ili podrijetlo. Promet i primjena takvih lijekova postali su globalni problem koji negativno utječe na zdravlje, zdravstvene sustave i ekonomiju te zbog toga su u suzbijanje uključene brojne međunarodne ustanove. Krivotvorine mogu biti proizvodi s ispravnim, neispravnim ili čak nedozvoljenim sastojcima, bez ili sa smanjenom količinom djelatnih tvari te proizvodi u neregularnom pakiranju. Osim originalnih, i generički lijekovi mogu biti predmet krivotvorenja. U razvijenim zemljama najviše se krivotvore lijekovi za poboljšanje kvalitete života ljudi ili oni za liječenje po život opasnih bolesti, a u veterinarskoj medicini lijekovi za kućne ljubimce dok se u nerazvijenim zemljama krivotvore gotovo sve vrste lijekova. Proizvodnja, stavljanje u promet, oglašavanje, posjedovanje i primjena krivotvorenih veterinarsko-medicinskih proizvoda su zabranjeni, a svako saznanje o krivotvorinama u prometu obvezno je prijaviti nadležnim tijelima.

---

Ključne riječi: veterinarsko-medicinski proizvodi, krivotvorenje

Što je krivotvoreni VMP?

U Europskoj uniji su proizvodnja, odobravanje i distribucija veterinarsko-medicinskih proizvoda (VMP) uređeni brojnim propisima, uključujući dobru proizvođačku praksu gotovog VMP-a kao i djelatnih tvari te propisanu dokumentaciju o svakom VMP-u.
Međutim, porast broja krivotvorina postaje sve veći problem i krivotvorenje je prisutno u svim navedenim procesima. Iako postoje brojne definicije za krivotvoreni lijek, za sve je zajedničko da se radi o namjernoj obmani u svrhu stjecanja materijalne koristi.
Udio krivotvorenih lijekova na tržištu posljednje je desetljeće sve veći i u veterinarskoj medicini.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o veterinarsko-medicinskim proizvodima (N.N. 15/2015) definiran je pojam krivotvorenog VMP-a: „Krivotvoreni VMP je VMP koji je predstavljen s namjerom prijevare, s obzirom na:

Pojam se ne odnosi na VMP s nenamjernim nedostacima u kvaliteti i na pitanja o kršenju prava intelektualnog vlasništva. Također se krivotvorenim ne smatraju generički lijekovi proizvedeni i stavljeni u promet legalno.

Krivotvoreni lijekovi najčešće se ne proizvode u skladu s međunarodnim zahtjevima dobre proizvođačke prakse koja je obvezna za sve proizvođače ili se proizvode u lošim higijenskim uvjetima ili od nekontroliranih sirovina s nedozvoljenim udjelom nečistoća koje također mogu biti farmakološki aktivne. Takvi lijekovi najčešće se na tržište stavljaju preko posrednika koji određuju uvjete i cijenu ili uz pomoć distributera koji imaju slab ili nikakav sustav nadzora, a na tržištu se često nađu pod krinkom tzv. paralelnog uvoza. U lancu distribucije krivotvorenih lijekova mogu biti i ljekarne koje najčešće nenamjerno stavljaju u promet krivotvorine. Osim toga, dokazano je da najveći broj krivotvorina dolazi na tržište internetskom prodajom. U humanoj medicini najveću ulogu u internetskoj trgovini imaju pacijenti i to zbog neznanja, slabe informiranosti, cijene i dostupnosti takvih proizvoda. U veterinarskoj medicini zbog sličnih razloga veterinari i vlasnici životinja kupuju krivotvorene VMP-e ne misleći pri tome na posljedice. Neučinkovitost ili slaba učinkovitost te nedozvoljene količine nečistoća takvih VMP-a su izravna opasnost za zdravlje životinja, a rezidue farmakološki djelatnih tvari u životinjskim proizvodima opasnost su za zdravlje ljudi.

Porastom standarda u razvijenim zemljama sve je veća briga za zdravlje životinja, posebice kućnih ljubimaca, pa su i njihovi vlasnici postali žrtve krivotvoritelja. U SAD-u je najveći broj krivotvorenih VMP-a iz skupine nesteroidnih protuupalnih lijekova i antiparazitika. Nažalost, unatoč legislativi, dobro organiziranoj borbi protiv krivotvorenih lijekova i nastojanjima da se smanji njihov broj, službe zadužene za nadzor pronašle su u jednotjednoj akciji 2015. godine u Irskoj 142.000 tableta i kapsula krivotvorenih sedativa, anabolika i drugih lijekova za uporabu u humanoj medicini vrijednih 430.000 eura (Anonn. 2015.). U Velikoj Britaniji je također učestalost krivotvorenih VMP-a u porastu pa je Nadležno tijelo (engl. Department for Environment, Food and Rural Affairs, DEFRA) utvrdilo da je u samo jednom slučaju vrijednost krivotvorenih antibiotika, analgetika i sedativa za liječenje životinja za hranu bila oko 6 milijuna funti. S obzirom da se radi i o antibioticima postavilo se pitanje njihove kvalitete i pravilne primjene te razvoja antimikrobne rezistencije.

Sve učestaliji slučajevi krivotvorenja lijekova posljedica su djelovanja organiziranog kriminala, a takve lijekove povezuju čak i s terorističkom aktivnošću. Prema podatcima iz 2015. godine Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) procjenjuje da je čak 10 do 15% lijekova na tržištu razvijenih zemalja krivotvoreno, a u nerazvijenim i više. Zbog toga je Europski parlament izdao 1. srpnja 2011. godine Direktivu 2011/62/EU koja se odnosi na krivotvorene lijekove za primjenu u humanoj medicini. SZO raspolaže podatcima da je 50% lijekova koji se distribuiraju internetskom prodajom krivotvoreno (Kietl, 2012.). Međunarodni institut za suzbijanje krivotvorenja lijekova (engl. International Institute Against Counterfeit Medicines) je 2015. godine pregledom 430 mrežnih stranica koje se bave prodajom lijekova utvrdio je da je 94,3 % ponuđenih lijekova ilegalno. Kako je prodaja internetom jedan od najvećih problema, Europska komisija (EK) je 2014. godine predstavila zajednički logo za internetske ljekarne, za sada samo za humane lijekove, kojim će se moći provjeriti njihova vjerodostojnost. Na taj način osigurava se trgovina samo provjerenim i sigurnim lijekovima. Ujedinjeni narodi su se također aktivno uključili u suzbijanje krivotvorenja i zaštite zdravlja različitim mehanizmima kao što je npr. konvencija o borbi protiv međunarodnog organiziranog kriminala (engl. United Nations Convention against Transnational Organized Criminal, UNTOC), a u suzbijanje se uključila i Europska agencija za medicinske proizvode (engl. European Medicines Agency, EMA). Često se krivotvoritelji služe nazivima koji su isti ili podsjećaju na stvarne i legalne nazive lijekova ili proizvođača što dodatno obmanjuje potencijalne kupce, a iz dostupnih podataka ne može se sigurno zaključiti njihova vjerodostojnost niti zemlja iz koje se oglašavaju ili trguju. Od 2008. godine Interpol provodi sustavne akcije protiv krivotvoritelja lijekova. Tako je i u 2016. godini proveo akciju nazvanu Pangea IX u kojoj su sudjelovale 103 zemlje, a tijekom akcije zaplijenjeno je potencijalno opasnih lijekova u vrijednosti 53 milijuna dolara, zabranjeno 4932 internetske stranice i uhićene su 393 osobe. Koliko je borba protiv krivotvorenih lijekova značajna potvrđuje i broj inspekcija i sastanaka kojih je u prvoj polovici 2016. godine bilo više od 50 diljem svijeta.

Iako se smatra da je većina krivotvorenih lijekova proizvedena u Aziji i Africi, gdje se i distribuiraju, sve ih se više nalazi i na tržištu Europske unije (EU). Stoga je u svrhu suzbijanja proizvodnje, opskrbe, ponude i prometa krivotvorenih lijekova, krivotvorenja dokumentacije ili stavljanja na tržište neodobrenih lijekova, EK 8. listopada 2010. godine objavila dokument (MEDICRIME Convention) kojim se 47 zemalja potpisnica obvezalo surađivati na suzbijanju krivotvorenja lijekova. Republika Hrvatska potpisala je Konvenciju 3. rujna 2015. godine, a ova se Konvencija odnosi na lijekove i medicinske proizvode i u humanoj i u veterinarskoj medicini. Svrha ove konvencije je zaštita pacijenata, zdravstvenih radnika i industrije (Kietl, 2012.). Suradnju u provođenju programa suzbijanja krivotvorina koordinira Europsko ravnateljstvo za kvalitetu lijekova i zdravstvenu skrb (engl. European Directorate for the Quality of Medicines and HealthCare, EDQM) između ostalog i pomoću eTACT projekta borbe protiv krivotvorenja započetog 2009. godine, kojim se nastoji povezati ne samo nadležna tijela, proizvođače, veletrgovine i ljekarne nego i korisnike kako bi se osigurali legalni lijekovi na tržištu. Mreža Službenih medicinskih kontrolnih laboratorija (engl. Official Medicines Control Laboratories, OMCLs) u koju su uključene gotovo sve članice EU, ali i treće zemlje, obavlja nadzor nad humanim i veterinarskim lijekovima za koje se sumnja da su krivotvoreni i informacije o tome prosljeđuje svim članovima mreže.
OMCL također ima sustav obavještavanja o serijama neodobrenih i ukradenih lijekova koji bi se mogli distribuirati bez nadzora iako nisu krivotvoreni.

Kako prepoznati krivotvoreni VMP?
Prepoznavanje krivotvorenog VMP-a nije jednostavno. Pakiranja su gotovo uvijek dobro kopirana, kao i uputa, međutim sastav i sadržaj sastojaka je taj koji može ukazati da se radi o krivotvorini i jedino laboratorijska analiza može s velikom vjerojatnošću to potvrditi ili isključiti. Upravo zbog toga u borbi protiv krivotvorina treba koristiti sve predviđene mogućnosti i metode kontrole kojima se može spriječiti da takav proizvod dođe na tržište.

Kako se zaštititi od mogućih krivotvorina?

Primjena naprednih tehnoloških rješenja
U borbi protiv krivotvorenih VMP-a koriste se i napredne tehnologije koje su uspješnije od poznatih, klasičnih načina zaštite, budući da krivotvoritelji vrlo često nađu način za brzo kopiranje. Jedna od njih je zaštita pakiranja, odnosno način pakiranja koji osigurava da se otvorena ambalaža može prepoznati. Označavanje hologramom ili drugim oznakama vidljivim golim okom također je jedna od mogućnosti. Međutim, u ovom slučaju krivotvorenje takvih oznaka je relativno jednostavno pa se savjetuje primjena i golim okom nevidljivih oznaka jedinstvenih za svakog proizvođača.
Tiskanje jedinstvenog broja na svako pakiranje jedan je od sigurnijih načina borbe protiv krivotvorenih lijekova. Ovakav bi se način označavanja lijekova u EU trebao primjenjivati od 2018. godine. Sličan je način bio korišten i u Hrvatskoj kada se na svako jedinično pakiranje stavljala oznaka jedinstvenog broja kao znak da je određeni VMP bio podvrgnut kontroli i da je na tržište stavljen legalno. Nadalje, jedna od preporuka je i obvezna primjena 2D koda na pakiranju (Biffignandi i Germain, 2014.), kojom bi se uz pomoć čitača mogli dobiti svi podatci važni za prepoznavanje originalnog proizvoda.

Zakonodavstvo i stalni nadzor
U gotovo svim članicama EU jasnim zakonodavstvom i stalnim nadzorom VMP-a na tržištu (kontrola odobrenih VMP-a iz prometa najmanje jednom u pet godina i inspekcija) nastoji se smanjiti proizvodnja i distribucija krivotvorenih lijekova. Neke članice EU imaju strategije borbe protiv krivotvorenih lijekova i planove različitih oblika kontrola.
Tako Ujedinjeno kraljevstvo ima strategiju borbe protiv krivotvorenja od 2007. godine u koju su uključene brojne organizacije (SZO, Vijeće Europe, Interpol, Europol, Eurojust, EMA, EDQM, različita ministarstva, agencije, nacionalni laboratoriji, proizvođači, distributeri, zdravstveni radnici, veterinari i pacijenti). Globalna harmonizacija zakonodavstva o krivotvorenim lijekovima povećava učinkovitost borbe protiv ove vrste kriminala.
U cilju smanjenja broja krivotvorenih VMP-a trebalo bi uskladiti nacionalne i europske propise kojima su regulirani uvjeti maloprodaje što se najviše odnosi na prodaju putem interneta. Regulirana internetska prodaja i nadzor nad internetskim stranicama koje oglašavaju i prodaju VMP-e mogu smanjiti učestalost krivotvorina na tržištu.
Kontrola lijekova iz prometa je jedan od mehanizama kojim se također može smanjiti pojava krivotvorenih lijekova na tržištu, a provodi se prema inspekcijskim planovima uzorkovanja u ovlaštenim laboratorijima. Tako je i u Hrvatskoj zakonom propisana kontrola svakog odobrenog VMP-a najmanje jednom u pet godina.

Informiranje javnosti i stalna komunikacija
Stalno informiranje vlasnika životinja i veterinara, kao i edukacije o opasnostima od krivotvorina, trebali bi se provoditi putem različitih medija. U posljednje su vrijeme velike farmaceutske kompanije, zbog financijskih šteta kao i drugih indirektnih šteta, počele informirati javnost o opasnostima od krivotvorenih lijekova oglasima i brošurama, a također su intenzivno počele surađivati s tijelima za borbu protiv krivotvorenja.

Kaznene mjere za prekršitelje
U zakonodavstvu brojnih zemalja, svjesna primjena krivotvorenih VMP-a također je kazneno djelo. U slučajevima kada se utvrdi da se radi o krivotvorenim lijekovima bilo bi dobro provesti istragu u smjeru otkrivanja podrijetla krivotvorine i praćenja plaćanja, te međunarodnim djelovanjem za suzbijanje kriminala prekinuti lanac i kanale distribucije. Ova mjera uključuje i progon i kažnjavanje svih subjekata i osoba upletenih u stavljanje krivotvorenih lijekova na tržište.

Zaključak

Primjena VMP-a nepoznatog podrijetla i sumnjive kvalitete može povećati opasnost za zdravlje ljudi i životinja te okoliš zbog izloženosti neispitanim farmakološki djelatnim tvarima i njihovim ostatcima, štetnim nečistoćama sastojaka i pakovanja te nedopuštenim količinama mikoorganizma (kontaminacija) te može povećati mogućnost razvoja antimikrobne rezistencije. Zbog realne opasnosti od krivotvorenih VMP-a Hrvatska također treba biti aktivno uključena u sve organizacije i aktivnosti koje mogu spriječiti proizvodnju, promet i primjenu takvih lijekova te provoditi zajedničke akcije sa članicama EU, kao i zemljama u okruženju. U Hrvatskoj treba pojačati kontrolu prometa VMP-a i nadzirati internetsku prodaju, a edukacijama i informiranjem javnosti treba utjecati na smanjenje ilegalne kupovine. Također treba poticati prijavu svake sumnje na krivotvorinu Nadležnom tijelu. Primjenom suvremenih tehnoloških rješenja i kontrolom sljedivosti svakog VMP-a na tržištu može se smanjiti opasnost od krivotvorina i zaštititi prava proizvođača. U sustavnoj kontroli trebalo bi provoditi nadzor ne samo veletrgovina VMP-ima nego i drugih subjekata koji distribuiraju ili koriste VMP-e (npr. farme, veterinarske klinike i ambulante). Uvođenjem sustava kvalitete u cijeli lanac koji uključuje proizvodnju, distribuciju, primjenu i nadzor smanjila bi se mogućnost krivotvorenih VMP-a na tržištu.

Svjetlana Terzić, Ksenija Šandor, Miroslav Andrišić, Irena Žarković, Anja Vujnović

COUNTERFEIT VETERINARY MEDICINAL PRODUCTS

Abstract

---

According to WHO’s definition a counterfeit medicine is any medicine deliberately and fraudulently mislabelled with respect to source and/or identity. Circulation and use of those medicines have become a global problem negatively influencing health, healthcare systems and economy, which is why so many international institutions are involved in combating medicine counterfeiting. Counterfeit products may have correct or wrong ingredients, incorrect quantities of active substance or no active substance at all or, for example, fake packaging. Both generic and reference products can be counterfeited. In developed countries most counterfeited human medicines are those used for improvement of quality of life or treating life-threatening illnesses, whereas most counterfeited veterinary medicines are those intended for use in pets.
In undeveloped countries all types of medicines are counterfeited. Manufacture, distribution, advertising, possession and use of counterfeit veterinary medicines are considered illegal. All acquired information about circulating counterfeit medicines must be reported to national authorities.
Key words: veterinary medicinal products, counterfeitin