23.4 C
Zagreb
14. lipnja 2024.
Bolesti domaćih životinjaKućni ljubimciUnutrašnje bolestiVETERINA BRANIMIR

Kronični bronhitis u pasa

Nataša Plevnik, dr.med.vet., Lea Slunjski, dr.med.vet.
Specijalistička veterinarska praksa VETERINA BRANIMIR

Iz ambulante …


Veterina BranimirKronični bronhitis je bolest koja se najčešće javlja u pasa starijih od šest godina te uz traheobronhalni kolaps predstavlja najčešći respiratorni problem u pasa. Tipično, upala unutar dišnih puteva rezultatira prekomjernim stvaranjem sekreta koji zatvara dišne puteve. Krajnji rezultat je smanjena sposobnost dovoda kisika do alveola, a time i u čitav organizam.
Kronični bronhitis je povezan s upalom i oteknućem stijenke bronha što rezultira sužavanjem dišnih puteva i opstrukcijom ili blokadom dišnih puteva sa sluznim čepovima ili drugim sekretima. Bronhitis može biti akutni (kratkog trajanja) i povezan je s reverzibilnim promjenama u strukturi dišnih puteva ili kronični (dugotrajni, obično više od 2-3 mjeseca) i povezan je sa stalnim, nepovratnim promjenama u dišnim putovima. Bronhitis mogu uzrokovati bakterijske infekcije, preosjetljivost (alergije), paraziti (npr. plućni crvi) ili kronično udisanje iritansa dišnih puteva. Kod kroničnog bronhitisa temeljni uzrok ne može biti identificiran.

Najčešći znakovi kroničnog bronhitisa uključuju kašalj i otežano disanje u trajanju od 2-3 mjeseca ili dulje. Epizode kašlja često nalikuju pokušaju psa da povrati, ali bez uspjeha. Bolest često prati i smanjena tolerancija fizičke aktivnosti, a debljina životnje je pogodovni faktor za razvoj ove bolesti budući da intratorakalna mast vrši pritisak na pluća. Kronični bronhitis u pasa obično ne uzrokuje letargiju, depresiju i anoreksiju.

Dijagnostika


Budući da se dijagnoza kroničnog bronhitisa temelji na povijesti kroničnog kašlja, potrebno je provesti sve dijagnostičke postupke koji bi isključili druge uzroke kroničnog kašlja. Za dijagnozu kroničnog bronhitisa najprije treba učiniti rendgen prsnoga koša. Torakalni radiogram može biti normalan i ne isključuje kronični bronhitis. Češće, međutim, torakalne rendgenske snimke otkrivaju zadebljale i sa sluzi obložene bronhijalne stijenke. Prisutnost radiografske promjene dišnog sustava u kombinaciji s anamnezom srednje do starije dobi psa s kašljem u trajanju od najmanje 2 do 3 mjeseca u većini slučajeva dovoljno je da se utvrdi klinička dijagnoza kroničnog bronhitisa. Također, moguće je provesti i bronhoalveolarnu lavažu. Ovaj postupak omogućava prikupljanje tekućine (sekreta) i stanica iz pluća pacijenta. Ti se uzorci analiziraju u laboratoriju kako bi se ustvrdilo postoje li kakve stanične promjene u plućima. Ako je bakterijska ili parazitarna infekcija prisutna, rezultati će pomoći u određivanju što učinkovitije terapije.

Bolesti koje mogu uzrokovati slične simptome su stenoza traheje, angina, faringitis, tumori (pluća, medijastinuma), pneumonija, mitralna insuficijencija.

Liječenje


Bronhitisi koji „imaju podlogu“ (npr. bakterijske ili parazitarne infekcije), moraju biti dijagnosticirani i ciljano liječeni. Psima je ponekada potrebna i promjena okoliša u kojem borave. Psi sa kroničnim bronhitisom često imaju osjetljive dišne puteve, te udisanje iritantnih čestica iz okoline mogu pogoršati njihovo stanje. Preporuča se da njihova izloženost dimu (cigarete), prašini (tepih), sprejevima (insekticidi, lak za kosu, parfemi, sredstva za čišćenje) bude ukinuta ili svedena na minimum.
Dvije su skupine lijekova obično propisane: bronhodilatatori i kortikosteroidi. 
Bronhodilatatori (u teoriji) pomoći će da se rastegnu ili otvore dišni putovi opuštajući mišiće oko stijenka dišnih putova. Kortikosteroidi su protuupalni lijekovi koji smanjuju upalu i oticanje stijenke dišnih putova. Ovi lijekovi su najučinkovitiji za liječenje kroničnog bronhitisa. U početku bolesti, dok se pacijentovo stanje ne stabilizira, potrebno je u terapiju uvesti i antibiotik. U liječenju kroničnog bronhitsa korisne su i inhalacije i coupage.

Veterina Branimir:

Vezani sadržaji

Otvorena nova ambulanta Veterina Branimir

Urednik

WSAVA Smjernice za cijepljenje pasa i mačaka

Urednik

Primjena mezenhimskih matičnih stanica iz masnog tkiva u liječenju bolesti pasa

Urednik

Neurološki pregled: koje su nam informacije najbitnije u neurološkoj lokalizaciji?

Urednik

Izazovi u prehrani štenadi tijekom neonatalog razdoblja

Urednik

Prijedlog UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o dobrobiti pasa i mačaka i njihovoj sljedivosti – javno savjetovanje

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. Prihvati Više