Veterina portal za CITY TIME
Ženka i mužjak krpelja Dermacentor reticulatus (fotografija: dr. sc. Relja Beck, Laboratorij za parazitologiju, Hrvatski veterinarski institut)
P riča o krpeljima je stara priča, ali nikada završena. Čini se da jedino za vrijeme zimskih hladnoća imamo minutu mira od ovih tihih napasnika koji su sve češće prijenosnici teških bolesti ljudi i životinja, a sami od njih ne obolijevaju. Krpelji mogu naše ljubimce zaraziti brojnim različitim uzročnicima za život opasnih zaraznih i nametničkih bolesti, a desetak njih predstavlja veliku opasnost i za ljude. Istina je da nije baš svaki krpelj prijenosnik ovih bolesti, ali na ovu sretnu okolnost ipak nije dobro previše računati.
Prava je sreća za sve nas što ‘zaraženi’ krpelj ne inficira svog domaćina istog trenutka kada se počne hraniti, pa obično imamo bar nekoliko sati vremena da ga uklonimo i izvučemo se bez većih posljedica.
Tijekom svog života, krpelji mijenjaju domaćina i nije im važno da li će ‘napasti’ psa ili miša, jelena ili čovjeka. Za njih je jedino važno dobro se nahraniti krvlju svog domaćina. Gotovo da nema čovjeka koji po povratku iz izleta u prirodu nikada na sebi nije pronašao barem jednog ovakvog nametnika, ali puno češće ozbiljne žrtve ipak su naši četveronožni ljubimci.
Ako svog ljubimca ni na koji način ne štitite od krpelja, možete biti potpuno sigurni da će prije ili kasnije vrlo teško oboljeti, a tada se lako može dogoditi i da ga zauvijek izgubite. Stoga budite savjesni čuvari vašeg zdravlja jer ono je ipak najveće bogatstvo. Dobro pregledajte svog ljubimca neposredno nakon svakog povratka iz šetnje, a posebice u sezoni krpelja koja počinje s prvim toplijim danima. Ako pas boravi u dvorištu, računajte da je veća vjerojatnost da su i krpelji tu, nego da nisu.
Ako na svom ljubimcu danas niste našli krpelja – obavezno provjerite i sutra, jer kada su krpelji u pitanju, jedino u što možete biti sigurni je da oni u svojim namjerama nikada neće odustati.