Popularni članci i videoZarazne bolestiZoonoze i Jedno zdravlje

Lajmska borelioza

Autor: Marijo Kobaš, dr.med.vet., Veterinarska ambulanta DIA-VET

Što je to lajmska bolest?
Lajmska borelioza je bolest čovjeka i životinja uzrokovana spiralnom bakterijom Borrelia burgdorferi koja je inače vrlo čest stanovnik crijeva i u nas vrlo čestog šumskog krpelja (Ixodes ricinus).


Borelije su spiralne bakterije


Koliko je bolest učestala?

U europskim zemljama u kojima se ta bolest sustavno prati upozoravaju na svakim danom sve veću učestalost i to posebice na području Sjeverne i zapadne Europe. U ovom trenutku je bolest najučestalija jna području Srednje i istočne Europe. Broj slučajeva je tako na razini Europe najveći u Sloveniji i Austriji gdje se kreće od 120 do 130 oboljelih na 100 000 stanovnika. U Hrvatskoj se godišnje prijavi oko tristo slučajeva. Najveća učestalost je zabilježena u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Gdje živi prijenosnik (šumski krpelj) bolesti?

Šumski krpelj živi u raslinju na rubnim dijelovima šuma premda ga možemo naći i u drugim staništima pa čak i vrtovima. Ovaj krvopija živi posebnim načinom života te preživljava zahvaljujući krvnim obrocima. Ovisno o fazi razvoja napada različite životinje. Kao ličinka najčešće napada male gmazove i sisavce ( glodavce). Ostali razvojni oblici uglavnom napadaju veće sisavce uključujući i čovjeka. Krvlju nasisane ženke odvajaju se od žrtve te polažu jaja na nekom skrovitom mjestu. Iz jaja se razvijaju ličinke koje vrlo brzo pronalaze žrtvu među malim glodavcima. Nakon što se nasišu, ličinke se odvajaju te se na tlu razvijaju u tzv. nimfe. Nimfe za svoj razvoj trebaju također bogati krvni obrok. Nakon što se nasišu razvijaju se u odraslog krpelja koji vrlo brzo pronalazi žrtvu isključivo među velikim sisavcima.


Ličinka, nimfa i odrasla nenasisana ženka šumskog krpelja
www-bml.ucdavis.edu/…/Ixodespacificus.jp

Kako se bolest očituje u čovjeka?

U čovjeka se u brojnim slučajevima bolest očituje crvenim osipom na mjestu ugriza krpelja. Promjena se pojavljuje nakon tjedan do mjesec dana od trenutka ugriza. U ljudi se osim osipa očituje slabost, glaovobolja, bolnost zglobova i mišića, vrućice, otečeni limfni čvorovi i crvenilo očiju. Ako se bolest pravovremeno ne liječi bakterije mogu oštetiti živčani sustav. Najčešći znakovi temeljem kojih se može posumnjati na bolest u psa su šepavost, upale zglobova ( bolni, topli i otečeni zglobovi), gubitak teka i potištenost te izbjegavanje kretanja, vrućica kao i povećani limfni čvorovi. Znakovi bolesti nisu trajni već se pojavljuju pa nestaju. U nekim slučajevima bolest može zahvatiti i srce, središnji živčani sustav i bubrege. Komplikacije mogu dovesti i do smrtnog ishoda.


Migrirajući eritem u čovjeka
www.harrisoncountyhealth.com

Kako prepoznati bolest u pasa?

U pasa tzv. inkubacija ( vrijeme od zaražavanja do prvih znakova bolesti) može potrajati i do pet mjeseci nakon zaražavanja. Znakovi u bolesnih pasa su gubitak teka, vrućica, bolni zglobovi brzo umaranje i živčani poremećaji. Bolest može poprimiti itzv. kronični ( duži) tijek koji je vrlo opasan jer može uzrokovati zatajenje bubrega, srčane smetnje i živčane poremećaje.

Zašto su lovački psi najugroženiji?

S obzirom na radne navike lovačkih pasa te stalnoj izloženosti šumskim krpeljima može se zaključiti da je upravo za njih rizik značajno veći u usporedbi s ljudima.

Može li se pas izlječiti?

Bolest se u psa može liječiti posebnim antibiotikom koji se nalazi i na našem tržištu. Liječenje je osobito uspješno na početku bolesti. Znakovi poboljšanja se mogu očitovati već za nekoliko dana. S obzirom da bolest prenose najčešće tzv. nimfe, psi se zaraze najčešće u proljeće i ljeto kada inače staništa njima obiluju. Vrlo je važno koristiti proizvode koji učinkovito štite od napada krpelja.

Mogu li se psi cijepiti?

Na našem tržištu postoji učinkovito cjepivo ( MERYLIM, Merial) koje se osobito preporuča u pasa koji su stalno izloženi napadima krpelja.

U DIAVET – ovom laboratoriju pouzdano otkrivamo protutijela protiv lajmske bolesti. Kada posumnjamo na bolest, ljubimcu uzimamo uzorak krvi te u njoj određujemo protutijela metodom indirektne imunofluorescencije. Nakon nalaza protutijela procjenimo rizik i započinjemo pouzdano liječenje koje potraje i nekoliko tjedana.

Vezani sadržaji

Gljivične bolesti u veterinarskoj kliničkoj praksi – izazovi dijagnostike i liječenja

Urednik

Dok udruge ratuju, životinje i veterinari stradavaju

Urednik

Odluka o izmjeni Odluke o visini i opsegu naknada za troškove provedbe propisanih mjera iz područja veterinarstva (cijene, cijepljenje, bjesnoća…)

Urednik

Kućni ljubimci – izazovi u primjeni postojećeg zakonodavstva o zaštiti životinja te donošenju novog

Urednik

Dobrobit kućnih ljubimaca – hrvatsko pravo u svjetlu europskih i međunarodnih pravila i standarda

Urednik

Otvorena nova klinika Buba by Vetti group

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. Prihvati Više