Veterina portal za CITY TIME
Teško je zamisliti ovaj svijet bez životinja, ali sigurno je da to više ne bi bio svijet kojeg poznajemo i koji nas čini ovakvima kakvi jesmo. Sa brojnim pasminama domaće mačke kao brojnim članovima porodice mačaka živimo zajedno tisućama godina i razumljivo je da smo se jedni drugima u velikoj ili barem dovoljnoj mjeri prilagodili. Kada je zdravlje mačaka i ljudi u pitanju, postoji jedna posebno interesantna tema, na neki način zajednička i nama i njima. No, koliko smo dosad uspjeli istražiti, za sada ipak mi u ovom slučaju izvlačimo ‘deblji kraj’.
Toxoplasma gondii je vrlo sitan organizam, nametnik kojeg ne možemo vidjeti golim okom nego samo okom mikroskopa, a mačke su karakteristični nositelji toksoplazmi u našoj svakodnevnoj okolini i na glasu su kao njihov prirodni rezervoar. Bolest u slabijih mačaka izaziva ista vrsta koja je opasna i za ljude, no u pravilu najčešće ipak mislimo na uistinu manje otporne jedinke, prvenstveno kada govorimo o toksoplazmozi mačaka. Činjenica je da najveći broj mačaka zapravo ne obolijeva pokazujući kliničke znakove bolesti, pa se temeljem vanjskog izgleda ne može utvrditi da li životinja nosi u sebi ovog uzročnika ili ne. Za objektivno utvrđivanje prisutnosti toksoplazme u organizmu mačke potrebno je, dakako, provesti odgovarajući dijagnostički postupak. Činjenica da brojne mačke nose u sebi ovog uzročnika, ali ne pokazuju nikakve znakove bolesti, ne znači nužno da su same zaražene mačke glavna ili uopće jedina opasnost za čovjeka. Zaražene mačke mogu prenijeti toksoplazmozu na ljude, ali pritom ne mislimo na običan kontakt nego putem zaraženog mačjeg izmeta. Međutim, u novije vrijeme je dokazano da ovaj put prijenosa bolesti – iako nije zanemariv – ne samo da nije jedini, nego je na određeni način i u određenoj mjeri čak i manje važan za ljude uopće.
Naime, smatralo se da glavni izvori zaražavanja ljudi predstavlja izmet bolesnih mačaka, ali su brojna ispitivanja i studije pokazale da najveću opasnost za ljude ne predstavljaju bolesne mačke odnosno njihov izmet nego nedovoljno toplinski obrađeno meso. Stoga, barem razmislite o tome da meso prije konzumacije dobro toplinski obradite, odnosno o tome da nedovoljno toplinski obrađeno meso iz zdravstvenih razloga nije preporučljivo konzumirati. Javno dostupni rezultati ovakvih istraživanja idu u prilog ovoj tezi, ali o tome ipak sami odlučujete.
Najveći broj ljudi koji se zarazi toksoplazmom zapravo ne pokazuje nikakve znakove bolesti i najčešće se samo osjeća kao da ima gripu, uz bolove mišića i pojedine nespecifične znakove.
Novija istraživanja pokazala su da se toksoplazmozu može vezati i za pojavu sljepoće u djece u pubertetu, te pojavu shizofrenije u odraslih ljudi. Ipak, najveći značaj i glavni razlog zašto govorimo o toksoplazmozi u ljudi zapravo se odnosi na opasnosti koje prijete prvenstveno trudnicama, ali ne svima nego onima koje nikada ranije, prije trudnoće, nisu došle u kontakt sa toksoplazmama. Naime, imunosni sustav prosječno zdravog i prosječno snažnog organizma osoba koje tijekom života dođu u kontakt sa toksoplazmama – u pravilu – razvije i otpornost prema njima. Ova otpornost znači da organizam neće oboljeti niti u kasnijim kontaktima sa ovim uzročnikom. No, trudnice koje nisu nikada bile u dodiru s toksoplazmama nisu zapravo bile u mogućnosti razviti imunost prema toksoplazmama. One stoge ne posjeduju prikladnu zaštitu odnosno njihov organizam ne posjeduje protutijela za toksoplazme, pa u takvim slučajevima opravdano možemo govoriti o rizicima koji – kada je osoba u pitanju – nisu mali. Kada se te trudnice zaraze toksoplazmama, lako dođe do prijenosa toksoplazmi iz organizma trudnice na organizam ploda, a rezultat toga može biti pobačaj ploda ili njegova teška oštećenja.
Stoga, iako to mačke jako vole, nemojte ih hraniti sirovim ili toplinski nedovoljno obrađenim mesom, a čišćenje njihovog izmeta nikako nemojte raditi ako ste trudnica. Već samo na ovaj jednostavan način zaštitili ste i mačke i sebe i naše – jedno zdravlje.
