Mali strongilidi – velik problem parazitologije konja

Nika Konstantinović, dr.med.vet.
Zavod za parazitologiju i invazijske bolesti s klinikom, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

▲

Sažetak

---

Mali strongilidi najpatogeniji su i najrašireniji paraziti konja današnjice. Parazitiraju u cekumu i kolonu, a razvojni ciklus ne uključuje migraciju.
Uzrok su parazitskog kliničkog sindroma nazvanog „larvalna cijatostominoza“, koji najveću prijetnju zdravlju predstavlja mladim konjima. Klinički znakovi su nespecifični. Najčešće se očituje proljevom, letargijom i mršavljenjem. Dijagnostika je zahtjevna i uključuje koprološku parazitološku pretragu i serološke metode. Prevencija obuhvaća redovito uklanjanje izmeta s pašnjaka, korištenje pregonskih pašnjaka, napasivanje s preživačima i provedbu karantene novopridošlih životinja. Ključno je provođenje godišnjih parazitoloških pretraga izmeta kako bi se uspostavio parazitološki nadzor gospodarstva i spriječio razvoj parazitskih bolesti.
Ključne riječi: mali strongilidi, larvalna cijatostominoza, parazitologija konja

▲

Uvod

---

Mali strongilidi, potporodica Cyathostominae, najpatogeniji su paraziti konja današnjice, prisutni u svih konja s pristupom pašnjaku (LYONS I SUR., 1999., MORARIU, 2016.). Do sada je opisano pedeset vrsta malih strongilida koji potječu iz četrnaest rodova različitog stupnja patogenosti (LICHTENFELDS I SUR., 2008.).

▲

Morfologija i razvojni ciklus

---

Mali strongilidi maleni su valjkasti nematodi koji, ovisno o spolu, dostižu duljinu do 2,5 cm. Crvenkaste su ili bijele boje, ovisno o razvojnom stadiju. Na prednjem dijelu nalazi se bukalna čahura s vijencem listića, čija se morfologija razlikuje ovisno o rodu i vrsti.

Cijeli razvojni ciklus odvija se u cekumu i kolonu te ne uključuje migraciju. Zato su njihovi patogeni učinci najčešće blaži od onih uzrokovanim migracijom larvi velikog strongilida, nematoda Strongylus vulgaris (BOWMAN, 2021.). Nakon peroralnog unosa, invazijska ličinka trećeg stupnja (L3) odlazi u mukozu i submukozu cekuma i kolona. Kao rezultat imunološkog odgovora dolazi do stvaranja fibrozne čahure, encistacije ličinke i razvoja u ličinku četvrtog stupnja (L4). Ako nastupe nepovoljni uvjeti, nastupa hipobioza koja može trajati od nekoliko mjeseci pa do nekoliko godina čime se razvojni ciklus produljuje (PROUDMAN I MATTHEWS, 2000.).

Kako ličinka raste, probija čahuru i ulazi u lumen crijeva. U lumenu se L4 presvlači u L5. Razvoj završava presvlačenjem u odrasli oblik te ženka nakon oplodnje počinje proizvoditi jajašca koja izmetom dolaze u okoliš. Razvoj do invazivnog L3 stupnja odvija se na pašnjaku te ovisno o vremenskim uvjetima može trajati tek nekoliko dana. Ličinka trećeg stupnja kreće se slobodno, obavijena kutikulom koja ju štiti od vanjskih uvjeta. Tako uspješno preživljava na pašnjaku do sljedeće invazije (LOVE I DUNCAN, 1992.).

▲

Klinički značaj

---

Unatoč tome što je i u prošlosti bilo poznato da mali strongilidi mogu nepovoljno utjecati na zdravlje, veliki strongilid, S. vulgaris, smatran je glavnom prijetnjom i uzrokom smrti konja (MCCRAW I SLOCOMBE, 1976.). Izumom suvremenih antiparazitika veliki strongilidi postaju sve rjeđi, a pažnja se usmjerava prema malim strongilidima i opasnosti koju mogu predstavljati posebice mladim konjima (HERD, 1990.). U novijim istraživanjima parazitskih bolesti, zabilježeno je da mali strongilidi i konjska glista (Parascaris spp.) predstavljaju glavni uzrok smrti konja, time potisnuvši velikog strongilida (S. vulgaris) u drugi plan (SALLE I SUR., 2020.).

Invazija malim stonglidima najopasnija je za mlade konje zbog povećane mogućnosti razvoja kliničkog parazitskog sindroma nazvanog larvalna cijatostominoza (GILES I SUR., 1985.). Razvija se uslijed masovnog izlaska velikog broja začahurenih ličinki iz mukoze crijeva. Okidači za tu pojavu su smrt odraslih stadija u crijevima, najčešće nakon davanja antiparazitika koji su učinkoviti protiv odraslih stadija, ali su neučinkoviti ili slabo učinkoviti protiv larvalnih stadija u stijenci crijeva. Izlazak većeg broja ličinki može biti potaknut i promjenama vanjske temperature pa je ova pojava zabilježena najčešće u prijelazu iz kasne zime u rano proljeće (LYONS I SUR., 1994.). Starost konja koji najčešće razvijaju kliničke znakove larvalne cijatostominoze varira između jedne i četiri godine (LOVE I SUR., 1999.). Klinički znakovi nespecifični su i uključuju pojavu proljeva, gubitak težine, povišenu temperaturu, koliku i subkutani edem.
Moguća je pojava hipoproteinemije, hipoalbuminemije, neutrofilije, anemije, leukocitoze, trombocitoze, limfocitoze te porasta razine alkalne fosfataze i beta globulina u krvnoj slici (BODECK I SUR., 2010., LAWSON I SUR., 2023., LYONS I SUR., 2000., MAIR I SUR., 2000., TAMZALI, 2006., WALSHE, 2020.). Smrtnost može doseći i 50 % (REID I SUR., 1995.).

Međutim, važno je naglasiti da iako su mali strongilidi ubikvitarni paraziti, većina invazija je asimptomatska. Zabilježene su jake invazije s preko 10000 odraslih nematoda prisutnih u crijevu koje nisu rezultirale kliničkim znakovima, a ni pojavom parazitskih jajašaca u izmetu (NIELSEN I SUR., 2010.).

Zbog još nedovoljnog razvijenog imunološkog sustava u ždrebadi starosti do godine dana, u njih ne dolazi do encistacije ličinki u stijenci crijeva te prisutnost malih strongilida najčešće ne predstavlja čimbenik zdravstvenog rizika za ovu dobnu skupinu (NIELSEN I LYONS 2017.).

Novija istraživanja dokazala su postojanje osjetljive ravnoteže između parazita i mikrobioma u probavnom sustavu konja, koju davanje antiparazitika može znatno narušiti. Posljedično, može doći do razvoja disbioze, upalnih stanja te larvalne cijatostominoze (PEACHEY I SUR., 2018., WALSHE I SUR.,2019.).

▲

Dijagnostika

---

Broj jajašaca malih strongilida u gramu izmeta predstavlja temelj protokola dehelmintizacije konja današnjice. Prema tome, konji se dijele u tri kategorije izlučivača parazitskih jajašaca: nisku, srednju i visoku. Prema tome se odlučuje je li konju potreban antiparazitik, koji i koliko često je tog konja potrebno testirati. Taj protokol selektivne dehelmintizacije, koji preporučuje samo dehelmintizaciju visokih i srednjih izlučivača, naziva se „princip skloništa“ i koristi se kako bi se što više usporio razvoj rezistencije parazita na antiparazitike (VAN VYK, 2000., LEATHVICK I SUR., 2019.). Smatra se da imunološki sustav ima ključnu ulogu u tome kojoj kategoriji će konj pripadati pa su zato mladi konji i ždrebad najčešće visoki izlučivači (KLEI I SUR.,1999.)

Dijagnoza larvalne cijatostominoze zahtjevna je jer su klinički znakovi nespecifični, a koprološkom parazitološkom pretragom izmeta jajašca se ponekad ne nalaze ili su prisutna u vrlo malom broju (SMETS I SUR., 1999., LYONS I SUR., 2000.).
Koprološka parazitološka pretraga i inkubacija izmeta u svrhu kultivacije ličinki mogu dokazati prisutnost malih strongilida u patentnom periodu, ali ne mogu detektirati ličinke u sluznici crijeva (DEPREZ, 2003.; SCHNEIDER I SUR., 2014.).
Zato je razvijen serološki test koji i tijekom prepatentnog perioda omogućava detekciju protutijela IgG(T) protiv tri najčešće vrste malih strongilida: Cyathostomum catinatum, Cylicocyclus nassatus i Cylicostephanus longibursatus (TZELOS I SUR., 2020.). Daljnjim razvojem i ispitivanjima, dokazalo se da test može pouzdano procijeniti broj malih strongilida u crijevima. Prema nalazu se zatim daje preporuka o dehelmintizaciji testiranog konja (LIGHTBODY I SUR., 2023.).

▲

Prevencija

---

Jedna od ključnih, iako često zanemarenih, metoda prevencije razvoja parazitskih bolesti na gospodarstvu jest uklanjanje izmeta s pašnjaka barem dva puta tjedno. To je posebice važno u ljetnim mjesecima kada se zbog viših temperatura razvojni ciklus malih strongilida ubrzava (CORBETT I SUR., 2014.). Preporučuje se i istovremeno ili naizmjenično napasivanje konja s preživačima te korištenje pregonskih pašnjaka.
Vrlo važna je i provedba karantene novopridošlih životinja (RENDLE I SUR., 2019.).

Parazitološka pretraga izmeta konja, ako se provodi barem dva puta godišnje, osigurava ranu detekciju visokih izlučivača i prevenciju kontaminacije pašnjaka parazitima. Uspostavom programa dehelmintizacije i parazitološkog nadzora gospodarstva, čuva se zdravlje konja i smanjuje mogućnost razvoja rezistencije parazita na korištene antiparazitike (NIELSEN I SUR., 2016.).

Literatura [… prikaži]

▲

SMALL STRONGYLES – BIG PROBLEM OF EQUINE PARASITOLOGY

---

Nika Konstantinović, DVM

---

Small strongylids are considered the most pathogenic and widespread parasites of horses today. They parasitize in the caecum and colon of horses. The life cycle does not include migration. They are the cause of a parasitic clinical syndrome called „larval cyathostominosis”, which poses the biggest health threat to young horses. Clinical signs are nonspecific. It is most often manifested by diarrhea, lethargy, and weight loss. Diagnostics is demanding and includes coprological parasitological examination and serological methods. Prevention includes regular removal of feces from pastures, pasture rotation, grazing with ruminants, and establishment of quarantine of newly arrived animals. It is crucial to carry out annual parasitological testing of feces to establish parasitological surveillance and prevent the development of parasitic diseases.
Key words: small strongyles, larval cyathostominosis, equine parasitology

Vezano (konji):

• Održan stručni tečaj „Terapija laserom – jesmo li na istoj valnoj duljini?”
• Nasljedne bolesti konja i mogućnosti testiranja roditelja
• Stručni skup „ZNANJEM DO ZDRAVIJEG KONJA“
• Ždrijebe – njega i postupci u prvim danima života
• Some equine endocrine disorders
  Neki endokrini poremećaji u konja