pregledni članak

“U novije se vrijeme terapijski pristup mijenja uvođenjem prirodnih ljekovitih sredstava poput zeolita, ozona i propolisa, koji su potencijalne alternative antibioticima.

Miroslav Benić ; Department for Bacteriology and Parasitology, Croatian Veterinary Institute, Zagreb, Croatia
Nino Maćešić ; Clinic for Reproduction and Obstetrics, Faculty of Veterinary Medicine University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Luka Cvetnić ; Department for Bacteriology and Parasitology, Croatian Veterinary Institute, Zagreb, Croatia
Boris Habrun ; Department for Bacteriology and Parasitology, Croatian Veterinary Institute, Zagreb, Croatia
Željko Cvetnić ; Department for Bacteriology and Parasitology, Croatian Veterinary Institute, Zagreb, Croatia
Romana Turk ; Department of Pathophysiology, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Dražen Đuričić ; Veterinary Practice Đurđevac, Đurđevac, Croatia
Martina Lojkić ; Clinic for Reproduction and Obstetrics, Faculty of Veterinary Medicine University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Vesna Dobranić ; Department of Hygiene, Technology and Food safety, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Hrvoje Valpotić ; Department for Nutrition and Animal husbandry, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Juraj Grizelj ; Clinic for Reproduction and Obstetrics, Faculty of Veterinary Medicine University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Damjan Gračner ; Clinic for Internal diseases, Faculty of Veterinary Medicine University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Jozo Grbavac ; Faculty of Agriculture and Food biotechnology University of Mostar, Mostar, Bosnia and Herzegovina
Marko Samardžija ; Clinic for Reproduction and Obstetrics, Faculty of Veterinary Medicine University of Zagreb, Zagreb, Croatia

Prenešeno iz časopisa VETERINARSKI ARHIV ■ otvori članak ↗

SAŽETAK

VETERINARSKI ARHIV Vol.88 No.4 Srpanj 2018. ↗

Mastitis mliječnih krava jest upala mliječne žlijezde i najvažniji je uzrok ekonomskih gubitaka u suvremenoj mliječnoj industriji. Najčešće je infektivne naravi, a može ga prouzročiti 150 različitih vrsta mikroba. Okoliš krave naseljen je obiljem mikrobiota, a mlijeko je idealna podloga za razmnožavanje bakterija i ostalih uzročnika. Najčešći uzročnik mastitisa izoliran iz mliječne žlijezde jest Staphylococcus aureus, koji može prouzročiti zdravstvene poremećaje i u ljudi.
Mlijeko iz inficirane mliječne žlijezde kemijski je promijenjeno u odnosu na mlijeko iz zdrave četvrti. Neke od promjena, poput komponenti proteina karakterističnih za upale tkiva, znanost pokušava iskoristiti za dizajniranje novih dijagnostičkih testova za otkrivanje mastitisa. Dosad identificirani čimbenici rizika za mastitis mogu utjecati na njegovu pojavnost na razini četvrti, pojedine krave te stada.
Liječenje mastitisa uključuje preventivne i terapijske mjere uglavnom pomoću antibiotika. U novije se vrijeme terapijski pristup mijenja uvođenjem prirodnih ljekovitih sredstava poput zeolita, ozona i propolisa, koji su potencijalne alternative antibioticima.

Ključne riječi: mastitis; stanje spoznaja; noviji pristupi kontrole; mliječna krava

Full text (eng.) ↗

pregledni članak

Vezani sadržaji