Ivan Zemljak, univ. mag. med. vet.
Predsjednik Hrvatske veterinarske komore
Dana 24. i 25. svibnja na Ludwig-Maxmilians-Universität u Münchenu (LMU) održana je prva međunarodna veterinarska konferencija, koja se bavi mliječnim kravama i proizvodnjom mlijeka. Na poziv predsjednice Bavarske veterinarske komore dr. Iris Fuchs i dekana LMU prof. Reinharda Straubingera, na konferenciji su kao hrvatski predstavnici sudjelovali predsjednik HVK Ivan Zemljak i zamjenica predsjednika HVK Mirela Juras te prodekan za znanost, poslijediplomske studije i međunarodnu suradnju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Nino Maćešić.
Sudionike konferencija na otvaranju je u ime Bavarske veterinarske komore kao pokrovitelja konferencije pozdravila dr. Iris Fuchs. Kongres je otvorio predsjednik FVE-a i predsjednik Veterinara praktičara Njemačke BPT, Siegfried Moder. U pozdravnom govoru istaknuo je važnost proizvodnje mlijeka i životinjskih proizvoda uopće, složenost ekonomske situacije na farmama te nužnost smanjenja potrošnje antimikrobnih sredstava, kako u kontekstu Jednoga zdravlja tako i EU direktiva.
Prof. Reinhard Straubinger, dekan Veterinarskog fakulteta u Munchenu, upoznao je prisutne s poviješću tamošnjeg Sveučilišta i Veterinarskog fakulteta koji upravo seli na novu lokaciju izvan središta Münchena, gdje su tijeku građevinski radovi na novim klinikama i zavodima. Fakultet upisuje 300 studenata veterinarske medicine godišnje.
Profesorica Dörte Döpfer sa Veterinarskog sveučilišta u Wisconsinu održala je prezentaciju o korištenju umjetne inteligencije na farmama mliječnih goveda u SAD i EU. Osnovna pretpostavka uvođenja ovih računalnih sustava je doktorima veterinarske medicine koji vode farme omogućiti i osigurati bržu dijagnostiku. Testiraju korištenje dronova za identifikaciju i kontrolu životinja u stajama i izvan njih, ali i korištenje samočistećih kamera koje skeniraju noge goveda i prepoznaju panaricij, hromost i druge bolesti lokomotornog sustava. No, postavlja se pitanje, kako se ispravna dijagnoza može postaviti bez kliničkog pregleda ili na daljinu? Uslijedila je rasprava o tome koliko će uvođenje umjetne inteligencije utjecati na položaj i ovlasti veterinara te hoće li ga ti sustavi ostaviti bez posla.
Profesor Ožbalt Podpečan sa Sveučilišta u Ljubljani podsjetio je sudionike konferencije na važnost higijene životinja u proizvodnji mlijeka i upoznao ih sa situacijom u Sloveniji gdje (privatni) veterinari jednom godišnje provode reviziju dobrobiti u gospodarstvima (godišnji pregled gospodarstva) s kojima posluju. Kako bi se osigurao objektivan nadzor povrh mišljenja veterinara praktičara te kako oni ne bi bili izvrgnuti pritisku uzgajivača, državni veterinarski inspektori najkasnije dva dana nakon tog pregleda na istom mjestu provode kontrolu ispravnosti ispunjenih obrazaca. Za eventualnu neusklađenost unesenih podataka sa stvarnim stanjem, odgovorni su i veterinar i uzgajivač.
Predsjednica Češke veterinarske komore Petra Šinova prezentirala je situaciju u Češkoj, koja uz opći opis mliječne proizvodnje i broj goveda pokazuje i podjelu nadležnosti u pružanju veterinarske usluge u Češkoj, što je dodatno pojašnjeno kroz dva primjera farmi iz prakse. Uslijedila je rasprava u kojoj su se jasno vidjele razlike između Češke, Slovačke i Hrvatske te drugih zemalja EU gdje državni veterinarski inspektori i privatni veterinari blisko surađuju u korist i veterinarske struke i farmera.
Dr. Barbara Lutz, kao veterinar praktičar na farmama goveda u Bavarskoj, prezentirala je nestandardne uvjete držanja goveda na malim obiteljskim farmama u podnožju Bavarskih Alpa blizu granice sa Austrijom i Švicarskom. Krave se ovdje uzgajaju na tradicionalni pašnjački način pa veliki dio godine provode na teško dostupnim alpskim pašnjacima. Tijekom zime često pate odpothranjenosti i općenito se često događa da su uvjeti hranidbe zimi loši. No, velika se pozornost stavlja na dobrobit tih životinja kao i na stalnu povezanost s lokalnom veterinarskom službom.
Dr. Tanja Sonnewald-Daum sa minhenskog Sveučilišta prezentirala je uredbu EU koja zabranjuje preventivnu primjenu antibiotika. Samim tim i preventivna upotreba antibiotika kod zasušenja mliječnih krava nije dopuštena, a time se povećavaju i tržišna cijena mlijeka i profit uzgajivača.
Profesor Alexander Starke sa Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Leipzigu govorio je o utjecaju bolesti na produktivnost mliječnih krava. Veterinari su izravno uključeni u produktivnost, a time i u profit uzgajivača. Nekada je naglasak bio prvenstveno na produktivnosti i zdravstvenom stanju, a sada je značajno uključen i interes za dobrobit životinja. Važno je da veterinari uz medicinski posao savladaju i zootehniku i zoohigijenu, da mogu kontrolirati sve sustave na farmi i koristiti benefite toga.
Daniela McLoughlin iz bavarskog Ministarstva okoliša i zaštite potrošača, osvrnula se na situaciju oko upotrebe antibiotika u Njemačkoj. Veterinari se suočavaju s mnogim ograničenjima u korištenju antibiotika, posebice kod životinja koje služe u proizvodnji hrane. Bavarski uzgajivači goveda smatraju da je trenutno nemoguće uzgajati životinje bez upotrebe antibiotika. U Njemačkoj se, kao i u drugim članicama EU, pokušava maksimalno ograničiti potrošnja antibiotika. Od 2011. godine u Njemačkoj je smanjena potrošnja antibiotika u domaćih životinja za 60%, a i dalje se smanjuje. Nove vrste antibiotika razvijaju se vrlo sporo, pa je bolje prevenirati bolest (vakcinacija, simptomatska terapija, individualno liječenje, …) i naravno prilagoditi upravljanje stadom i biosigurnost te menadžment farmi.
Dan nakon predavanja predvidio je posjet farmama u Bavarskim Alpama. Farme su bile u prosjeku sa ukupno 50 do 70 goveda raznih kategorija. Iz razgovora s lokalnim veterinarom i farmerom na farmi, vidljivo je da bavarski poljoprivrednici mogu dobiti visoke iznose potpora za razvoj i unapređenje svoje proizvodnje. Uvjet za to je osiguranje zdravih životinja kojima je osigurana maksimalna dobrobit na farmi. Sve je pod stalnim nadzorom državne veterinarske inspekcije, koja farmera za nedostatke koje pronađe, upućuje na lokalnog veterinara. Sinergijom veterinarske struke na terenu, uz znanstvenu potporu kolega sa Sveučilišta u Munchenu, veterinarska struka u Bavarskoj osigurava zdrave i sigurne proizvode životinjskog podrijetla. Nove ili obnovljene staje, robotska mužnja, robotsko hranjenje i robotsko izgnojavanje prisutni su na svim posjećenim farmama.
Završno predavanje odnosno prezentaciju informatičkog programa menadžmenta na farmama mliječnih krava u Bavarskoj imao je Siegfried Moder, koji i sam posjeduje veterinarsku ambulantu u Bavarskim Alpama. Prikazane su mogućnosti koje nudi program, a koji kombinira informacije dobivene kontrolom mlijeka iz kontrole mliječnosti s informacijama o mlijeku iz farmskih robotskih sustava sa informacijama koje farmer sam unosi u sustav. Iz tih podataka može se dobiti slika zdravstvenog stanja pojedine životinje i uzgoja u cjelini te djelovati preventivno na zdravlje životinja, kada se za to ukaže potreba.
Vezano:
- Sorbinska kiselina – aditiv s antimikrobnim djelovanjem u hrani životinjskog podrijetla
- Umjetno mlijeko za novorođenu siročad divljih životinja
- CVA: Stručni skup u Mohaču
- Okolišni uzročnici mastitisa – utjecaj na proizvodnju i kvalitetu mlijeka
- Prehrambene specifičnosti proteina i masti u kobiljem mlijeku u odnosu na humano i kravlje mlijeko