Divlje životinje i divljačDobrobit, zaštita i zbrinjavanjeMeđunarodna suradnja

Međunarodni projekt za sprječavanje izumiranja risa u Dinaridima LIFE Lynx

„Preventing the extinction of the Dinaric-SE Alpine lynx population through reinforcement and long-term conservation“

doc. dr. sc. Magda Sindičić
Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Prenešeno iz časopisa HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK br. 25/2017.
[download/preuzmi pdf]

Jedna od najugroženijih životinjskih vrsta u Hrvatskoj je ris (Lynx lynx) čija je iznimno malena populacija pred izumiranjem u našoj i susjednim državama. Jedina mogućnost za opstanak risa u Dinaridima jest naseljavanje životinja iz druge, stabilne populacije, stoga se od srpnja ove godine na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu provodi veliki međunarodni projekt naziva „Preventing the extinction of the Dinaric-SE Alpine lynx population through reinforcement and long-term conservation“ (skraćeno LIFE Lynx). U projekt je uključeno 11 institucija iz pet država – Hrvatske, Slovenije, Italije, Slovačke i Rumunjske, a provedba će trajati do ožujka 2024. godine. Osim Veterinarskog fakulteta, u Hrvatskoj će u provedbi projekta sudjelovati Veleučilište u Karlovcu te udruga BIOM. Provedba projekta je omogućena kroz financijski instrument Europske komisije za okoliš i promjene – LIFE program, a hrvatski dio projekta sufinancira i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Ris obilježen radiotelemetrijskom ogrlicom (autor fotografije: Vedran Slijepčević)
Početkom 20. stoljeća, zbog prekomjernog lova, ris je izumro iz većeg dijela Europe, uključujući Hrvatsku i susjedne države. No 1973. godine lovci iz Slovenije organizirali su naseljavanje risa te je šest životinja ulovljenih u Slovačkoj ispušteno u uzgojnom lovištu Medved pokraj Kočevja. Sve tri naseljene ženke imale su mlade već prve godine, populacija je brzo rasla i u nekoliko su se godina risovi iz Slovenije proširili u Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Austriju i Italiju. No, od 1990-tih godina lovci svake godine zamjećuju sve manji broj životinja i brojnost populacije pada sve do danas. Procjenjujemo da je danas u Hrvatskoj prisutno 30 – 40 risova, u Sloveniji tek 10 – 20, dok je u Italiji situacija još kritičnija.

Najvažniji uzrok izumiranja risova jest parenje u srodstvu, budući da se gotovo 45 godina potomci šest životinja pare isključivo međusobno. Dugotrajnim parenjem bliskih srodnika akumuliraju se genetski poremećaji koji uzrokuju pad sposobnosti razmnožavanja (npr. pad broja i kvaliteta spermija), smanjenu otpornost na zarazne i parazitske bolesti te niz morfoloških oštećenja, poput deformacija građe srca, koje smanjuju broj preživljele mladunčadi. Znanstveno istraživanje provedeno na uzorcima 204 risa iz Hrvatske, Slovenije te Bosne i Hercegovine prikupljenima od trofeja i živućih jedinki, potvrdilo je da je danas stupanj parenja u srodstvu na tako visokoj razini da su sve životinje trenutačno prisutne u Hrvatskoj i Sloveniji rođaci u prvom koljenu, te da će genetski poremećaji uzrokovani ovakvim parenjem u srodstvu zasigurno u skoroj budućnosti dovesti do izumiranja populacije. Naravno, štetan utjecaj parenja u srodstvu djeluje u sinergiji s ostalim čimbenicima koji ugrožavaju dinarsku populaciju – a to su, nažalost, i dalje prisutan krivolov, fragmentacija staništa te smanjena gustoća plijena.

Projektni tim
Najvažniji cilj projekta LIFE Lynx jest zaustaviti izumiranje dinarske i jugoistočne alpske populacije risa, stoga projekt obuhvaća niz kompleksnih aktivnosti iz različitih područja upravljanja risom putem kojih nastoji dati cjelovita i održiva rješenja za sve čimbenike koji ugrožavaju populaciju. Najvažniji cilj projekta, odnosno zaustavljanje izumiranja risa postići će se naseljavanjem 14 životinja iz Slovačke i Rumunjske u Hrvatsku i Sloveniju. U Hrvatsku će biti ispuštene 4 jedinke risa, a u Sloveniju 10 i to 5 u dinarsko i 5 u alpsko područje. Naseljavanjem u slovenski dio Alpa nastoji se povezati izolirane alpske i dinarske populacije kako bi se omogućio prirodan protok gena između njih.

Ris snimljen automatskom fotozamkom
Uspješnost naseljavanja pratit će se znanstvenim istraživanjima, koja će uključivati praćenje naseljenih životinja i njihovih potomaka pomoću automatskih fotoaparata i GPS ogrlica, te genetske i ekološke analize. Države uključene u projekt uskladit će i unaprijediti upravljanje ovom ugroženom vrstom te će se pripremiti niz strateških dokumenata koji će to regulirati.

➤ Provedba projekta može se pratiti putem Facebook stranice https://www.facebook.com/lifelynx.hr/, a za sve dodatne informacije stojimo na raspolaganju putem e-mail adrese lifelynx.hr@gmail.com.

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK

Vezani sadržaji

Na Veterinarskom fakultetu otvoren inovativni studio za AV produkciju

Urednik

Utvrđene dodatne aktivnosti s obzirom na pojavu slinavke i šapa u Republici Njemačkoj

Urednik

Popis propisa objavljenih od 1. kolovoza 2024. godine do 4. prosinca 2024. godine

Urednik

Novi laureat i novi članovi Akademije medicinskih znanosti Hrvatske – Kolegij veterinarske medicine 2024.

Urednik

Kako umjetna inteligencija utječe na digitalnu transformaciju u visokom obrazovanju i veterinarskoj medicini

Urednik

Hrvatski veterinarski vjesnik

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. Prihvati Više