dr.sc. Mario Mitak
Izvor: VETERINARSKI PRIRUČNIK, Medicinska naklada Zagreb, 2012.
Mikotoksini u hrani i hrani za životinje
[…] Do danas je otkriveno više od 300 vrsta plijesni koje proizvode preko 1000 raznih mikotoksina i njihovih metabolita. Više vrsta pa i rodova plijesni može proizvoditi isti mikotoksin, ali isto tako jedna plijesan može proizvoditi više mikotoksina […]
Izvori mikotoksina
U nastanku mikotoksikoza životinja najvažniju ulogu imaju žitarice, najčešće kukuruz […], ali i ostale žitarice poput ječma, pšenice i zobi koje također sudjeluju kao izvor mikotoksina ali se u manjoj mjeri koriste kao krmiva. Hranidba životinja kontaminiranom krmom može prouzročiti mikotoksikoze životinja, ali i deponiranje određenih mikotoksina u tkivima životinja (bez kliničkih znakova bolesti) koji kao rezidue, posljedično, mogu djelovati na zdravlje ljudi.
Ljudi su mikotoksinima izloženi najviše kroz konzumaciju žitarica (kukuruz), zatim kikirikija i drugih orašastih plodova. Druge žitarice (soja, grah, kava), ako su neadekvatno skladištene mogu biti izvor mikotoksina, ali i druge namirnice (kruh, jaja, meso, suhomesnati proizvodi, mlijeko i mliječni proizvodi). Rezidua mikotoksina nalazimo i u prerađevinama od voća i povrća (sokovi i pekmezi) i u tkivima životinjskog podtijetla (ukoliko je prethodno hrana za životinje bila kontaminirana plijesnima i mikotoksinima).
Mikotoksini naknadno mogu nastati u procesu zrenja suhomesnatih proizvoda, u proizvodnji plemenitih sireva, koji osim standardnih sojeva plijesni mogu biti kontaminirani i nekom od toksogenih vrsta plijesni.
Tako se toksični metabolit aflatoksina mogu naći i u životinjskim proizvodima, mlijeku i mesu, sa svim štetnim djelovanjem na jetra, dok ohratoksin kojega osim u žitaricama možemo naći u mlijeku, siru, mesu, jajima ima značajnu ulogu u nastajanju balkanske endemske nefropatije […] zearalenon u visokoj koncentraciji može estrogeno djelovati u ljudi (prerani početak puberteta u djevojčica). Dokazani su još toksični učinci fumonizina iz kukuruza na probavni trakt ljudi i učestalost pojave karcinoma jednjaka, zatim, ergot alkaloidi kao produkti Claviceps purpurea i Claviceps fusiformis izazivali su otrovanja u ljudi putem žitarica […]
* Napomena: nije dozvoljeno prenošenje i daljnja objava ovog teksta bez pisanog dopuštenja izdavača.
Autor teksta: dr.sc. Mario Mitak, znanstveni savjetnik, Odjel za veterinarsko javno zdravstvo, Hrvatski veterinaski institut Zagreb
Odabrala: doc.dr.sc. Vlasta Herak-Perković, dr.med.vet., urednica 6. izdanja
O mikotoksinima u hrani i hrani za životinje pročitajte u Veterinarskom priručniku (Medicinska naklada Zagreb, 2012.)