Mišja groznica

Anka Dorić, dr. med.
spec. trans­fuzijske medicine, predstojnica Odjela za transfuzijsku medicinu Imuno­loškog zavoda, Zagreb, predsjednica Nacionalne udruge „Plan A“, stručna suradnica Poliklinike Virogena Plus i ECCA-e

Hanta virusi pripadaju porodici Bunyaviridae u koju je svrstano 5 rodova sa ukupno 200-tinjak RNA virusa, znanstvenicima poznatih više od 60 godina. Za razliku od drugih pripadnika, arbovirusa, koje prenose krpelji, komarci, muhe i slični insekti, parazitiraju u stanicama kronično zaraženih malih glodavaca i sisavaca koji najčešće izlučuju viruse mokraćom, stolicom i slinom. Na čovjeka se sa životinja virusi prenose najčešće dišnim putem, udisanjem zaraženog aerosola u kojem su virusne čestice navedenih izlučevina, preko sluznice nosa, usta i oka, te kontaktom sa zaraženom hranom. Virusi su osjetljivi na grijanje, detergente, formaldehid i lipidna otapala. Uzrokuju dvije bolesti: HGBS – hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom, koja je raširena u Europi i Aziji, ali i poznata endemska bolest kod nas u Hrvatskoj, koju uzrokuju tipovi Dobrava i Puumala hantavirusa, te HPS – bolest poznatu kao hantavirusni plućni sindrom, uglavnom ograničenu na područje Sjeverne i Južne Amerike.

Anka Dorić, dr. med.
spec. trans­fuzijske medicine, predstojnica Odjela za transfuzijsku medicinu Imuno­loškog zavoda, Zagreb, predsjednica Nacionalne udruge „Plan A“, stručna suradnica Poliklinike Virogena Plus i ECCA-e

Poznato je da nekih godina zna doći do povećanog obolijevanja ljudi od bolesti poznate pod nazivom “mišja groznica”. Riječ je o hemoragijskoj vrućici s bubrežnim sindromom (HGBS) (lat.: febris haemorrhagica cum syndroma renale), čija se zadnja epidemija pamti u Hrvatskoj prije točno 10 godina. U međuvremenu je bilo sporadičnih pojava, jer je ova viroza kod nas i u svijetu stalno prisutna s različitom učestalošću, budući uzročnik živi i prenosi se divljim šumskim glodavcima i njihovim izlučevinama, na čije razmnažanje utječu brojni klimatski, prehrambeni, ekonomski i drugi poznati i nepoznati faktori. Pravi razlozi za povremenu ekspanziju mišje groznice i dalje su nam nepoznati. Poznato je da su Hanta virusnim serotipovima najčešće zaražene životinjice riđe i livadne voluharice te žutogrli, šumski i poljski miševi koji su kronični kliconoše. Ljudi se zaraze udisanjem aerosolne prašine zagađene njihovim ekskretima te kroz probavni trakt putem kontaminiranih ruku, hrane i pića. Nema zabilježenih slučajeva prijenosa ove bolesti sa čovjeka na čovjeka.

Rizik razbolijevanja od hemoragijske groznice, za razliku od profesionalnih radnika koji rade u šumama, na livadama i poljima, najmanji je za izletnike, ako se drže osnovnih higijenskih propisa, budući je intenzitet i način boravka u prirodi na izletu kraći i rjeđi, nego svakodnevni posao, a time je i češća mogućnost kontakta s virusima ljudi koji rade u prirodi, u blizini glodavaca.

Češće obolijevaju muškarci, najčešće u dobi između 20 i 40 godina, osobito poljoprivrednici, šumari, izletnici, vojnici, i radnici u kontaktu sa prirodnim staništima glodavaca. HGBS česta je bolest u ratovima, u endemskim područjima u kojima vlada ova viroza.

Početak bolesti javlja se nespecifičnim općim znakovima: temperatura, klonulost i bolovi u mišićima, uz dominatne simptome i znakove bolesti bubrega. Već drugog dana pojavljuju se u oboljelih specifična IgM protutjela, dok se 7 dana nakon zaraze pojavljuju i IgG protutijela koja se u krvi čovjeka mogu dokazati i 30-ak godina nakon preboljele bolesti.

Tijek bolesti koju uzrokuje virus Dobrava prolazi kroz 5 faza (febrilnu, hipotenzivnu, oligurijsku, poliurijsku i fazu oporavka), a za nju su karakteristična i česta krvarenja te moguća visoka smrtnost zbog hemoragične nekroze i otkaza bubrega, dok virus Puumala daje bifazičnu sliku bubrežne bolesti s visokom temperaturom i smrtnošću ispod 1%. Nakon preboljele bolesti moguć je nastanak kroničnih bubrežnih i bolesti srca i krvnih žila.

Za razliku od HGBS, Hantavirusni plućni sindrom je često smrtonosna bolest (smrtnost viša od 60%) zbog otkaza srca i pluća.

Dijagnoza

U rutinskoj se dijagnostici dokazuju specifična antitijela na hantaviruse, dok brojni drugi testovi koriste za praćenje epidemioloških podataka o same bolesti, za tipizaciju virusa, te razlikovanje navedenih sindroma od drugih, sličnih bolesti.

Liječenje je još uvijek najčešće simptomatsko. U novije vrijeme, u prvom tjednu postoje kliničke studije u kojima se dobrom terapijom pokazao antivirusni lijek ribavirin. U tijeku su i ispitivanja učinkovitih rekombinantnih antivirusnih cjepiva protiv hantavirusa.

Kako se zaštiti?

---

Uvijek se valja pridržavati jednostavnih mjera opreza kako biste očuvali zdravlje, sebe samih i djece malih izletnika!

1. Perite ruke i brišite ih dezinficirajućom maramicom, osobito prije jela i nakon obavljanja nužde.
2. Ne ostavljajte hranu na tlu, osobito nezaštićenu od malih glodavaca.
3. Nosite sa sobom vodu u prirodu, nemojte je piti iz neuređenih šumskih izvora, potoka i sličnih mjesta na kojima vodu piju glodavci.
4. Na svim mjestima gdje ste vidjeli glodavce i ulaze u njihova staništa (rupe) nemojte ležati. Ponesite deke ili rasklopive stoličice, osobito za djecu, a odmah ih po dolasku kući operite prije spremanja!
5. Ne lovite žive, ne dirajte uginule glodavce niti njihova legla.
6. Ako radite u prirodi, pospremajte svoj alat i osobne stvari, ne ostavljajte ih nezaštićene, kako glodavci ne bi po njima hodali i ispuštali svoje izlučevine.
7. Ako radite na prašnim terenima, obavezno usta nos i oči zaštitite maskom i naočalama.
8. Ne odmarajte se i ne spavajte na goloj zemlji/livadi, koristite deku.
9. Sve šumske nastambe držite uredne i čiste, a sve otpatke, posebno hranu pravilno odložite na mjesta za otpad ili ponesite sa sobom do prvog prikladnog kontejnera. U kući, vikendici i na sličnim mjestima u šumi provodite ako je potrebno sve dozvoljene i propisane sanitarne deratizacijske i dezinfekcijske postupke, kako biste očuvali zdravlje prostora i ljudi, a kad čistite dugotrajno zatvorene kuće, tavane i slične prostore, koristite se metodama vlažnog čišćenja, uz zaštitu maskom i naočalama.
10. Ne zaboravite nakon čišćenja i drugih radnji oprati ruke toplom vodom i sapunom.