Mišljenje o objavljenim rezultatima samokontrole SPH

“Ovim izvješćem htjeli smo skenirati stanje, kako bi se Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu otvorila prema našim domaćim proizvođačima i kada je sigurnost hrane u pitanju. Cilj nam je bio detektirati izazove s kojima se susreću, da im budemo na usluzi sa konkretnim savjetima i pojednostavljenim uputama i vodičima, lako primjenjivim za njihove potrebe, ovisno o vrsti hrane koju proizvode, a s ciljem postizanja maksimalne razine sigurnosti hrane,“ ističe ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, doc.dr.sc. Krunoslav Dugalić.

Pojedini pokušaji konstrukcije medijske senzacije temeljem nedavno objavljenog izvješća „Pregled dostupnih rezultata mikrobiološke pretrage hrane koju uzorkuju subjekti i poslovanju s hranom u okviru svojih planova samokontrole“ ipak nisu uspjeli, a to je i za javnost dobro i to stoga što tu nema nikakve senzacije, pogotovo za one koji razumiju i mogu tumačiti ove rezultate na ispravan način. Opasnost za potrošače nalazi se drugdje, ali o tome u javnosti nitko ne želi otvoreno progovoriti, pa nećemo ni mi.
Ovdje želimo istaknuti nekoliko činjenica koje u svome mišljenju odnosno komentaru izvješća navodi i sam izvor, odnosno Centar za sigurnost hrane nedavno osnovane Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) koja je započela s radom 1. siječnja 2019. godine. Da ne bi pomislili da se Hrvatska do toga datuma nije bavila sigurnošću hrane, moramo barem ovdje reći da tome nije tako.

Važno je istaknuti činjenicu da objavljeni rezultati nisu rezultati inspekcijskih nadzora nego rezultati vlastitih analiza koje kontinuirano provode subjekti u poslovanju s hranom. Ističemo i konstataciju HAPIH da ukoliko rezultati analiza nisu bili zadovoljavajući, ta hrana nije niti došla na tržište, što i jest smisao samokontrole.

Subjektima u poslovanju s hranom (SPH), mnogobrojne mikrobiološke analize služe kao provjera provođenja proizvodnog procesa u skladu s higijenskim načelima. HAPIH prikazom rezultata ističe veliki broj analiza koje se službeno provode u okviru državnog monitoringa, ali i brojne analize SPH kojima i sami nastoje održati ili poboljšati higijenske uvjete proizvodnje. Stoga rezultati jesu značajni jer je u pitanju samokontrola vlastitog procesa čime se želi dobiti stvarnu sliku situacije i osnovano uvjerenje da je proizvedena hrana prije stavljanja na tržište sigurna za konzumaciju. Svakako da se ovdje radi o pozitivnom primjeru ne samo odgovornosti za vlastiti proizvod nego i prijeko potrebnoj sigurnosti za potrošače.

U odnosu na rezultate iz 2007. godine, vidljivo je smanjenje mikrobiološke kontaminacije u svim kategorijama hrane u Hrvatskoj za razliku od sličnih istraživanja iz Njemačke, Velike Britanije, Australije čiji rezultati govore o većoj kontaminaciji patogenima i ostalim mikroorganizmima, indikatorima higijene, nego što je to u Hrvatskoj. I ovdje valja naglasiti da nesukladni proizvodi nisu niti stavljeni u promet odnosno na tržište.

Također, važno je naglasiti da su patogeni mikroorganizmi utvrđeni u vrlo malom broju slučajeva, a ostali indikatori higijene se, čak i u slučaju povećanog prisustva, ne smatraju rizikom za zdravlje ljudi.