Tomislav Kiš, Ivana Lohman Janković, Ljupka Maltar, Tihana Miškić, Martina Rubin, Daria Jurković
Ministarstvo poljoprivrede – Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane
Sektor za zaštitu zdravlja životinja
tomislav.kis@mps.hr
UvodStatus bolesti u HrvatskojEpidemija bolesti plavog jezika 2014. godineProvedba mjera kontrole bolesti plavog jezika u 2014. godiniCijepljenje populacije domaćih preživača u Hrvatskoj u 2015. godiniOstale mjere kontrole bolesti plavog jezika u Hrvatskoj u 2015. godiniMjere kontrole bolesti plavog jezika predviđene za 2016. godinuProturječne informacije o mogućoj štetnosti cjepiva?Zaključak
Izvor: Zbornik radova 11. savjetovanja uzgajivača goveda u Republici Hrvatskoj
Uvod
Brzina širenja bolesti izravno je ovisna o prisutnosti vektora, kao i o klimatskim prilikama i gustoći populacije prijemljivih životinja. Bitan utjecaj imaju i meteorološki uvjeti – prvenstveno ruže vjetrova u zaraženom i ugroženom području (dokazano je da u pojedinim situacijama vjetar može komarčiće, samo tijekom jedne noći, odnijeti na udaljenosti i veće od 700 km). Aktivnost vektora je sezonska – najizraženija je u razdoblju lipanj – srpanj te ponovno tijekom razdoblja rujan – studeni. Prisutnost komarčića – vektora širenja BPJ potvrđena je na čitavom području Hrvatske.
Do danas je dokazano ukupno 27 različitih serotipova virusa bolesti plavog jezika, od kojih je trenutno na području Europske unije cirkulira njih 5 (serotipovi 1, 2, 4, 8 i 16), u različitim kombinacijama.
Status bolesti u Hrvatskoj
Rezultati provedbe programa praćenja bolesti plavog jezika do 2005. godine ukazuju da je virus uglavnom cirkulirao u populaciji goveda na području Dubrovačko-neretvanske županije, a riječ je bila o serotipovima 9 i 16.
Tijekom 2010. godine utvrđeni su seropozitivni rezultati na serotip 8, u manjeg broja domaćih goveda u Međimurskoj županiji, no tom prilikom nije utvrđen izravni dokaz cirkulacije virusa. Neizravni dokaz cirkulacije serotipa 8 virusa bolesti plavog jezika u Međimurskoj županiji krajem 2010. godine ukazuje na moguće unošenje virusa zaraženim komarčićima (podrazumijevajući da nije riječ o prethodno cijepljenim životinjama).
Međutim, na lokaciji na kojoj su utvrđena seropozitivna goveda najvjerojatnije nisu postojali uvjeti za održavanje i daljnje širenje infekcije.
Nakon dužeg razdoblja, bolest je ponovno potvrđena u listopadu 2014. godine na području Dubrovačko-neretvanske županije te se do veljače 2015. godine proširila i na veći dio naše zemlje – prisutnost virusa dokazana je i na području Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske, Vukovarsko-srijemske i Zadarske županije.
Tijekom 2014./2015. godine potvrđena je cirkulacija dva nova serotipa virusa bolesti plavog jezika; serotipa 4 koji trenutno cirkulira na području cijele zemlje, te serotipa 1, čija prisutnost je zabilježena na otoku Lastovo.
Epidemija bolesti plavog jezika 2014. godine
Provedba mjera kontrole bolesti plavog jezika u 2014. godini
Cijepljenje populacije domaćih preživača u Hrvatskoj u 2015. godini
Bitno je napomenuti da u slučaju bolesti plavog jezika imunitet na jedan serotip ne osigurava otpornost i na druge serotipove virusa, što čitavu situaciju i samu organizaciju nadzora i kontrole bolesti čini još složenijom.
Sredstva za predviđenu akciju cijepljenja u 2015. godini osigurana su u potpunosti iz državnog proračuna. Hrvatska je ujedno i jedina zemlja u regiji koja je, pravovremenim osiguravanjem potrebnih sredstava i nabavom cjepiva, uspjela u dovoljnom opsegu cijepiti populaciju svojih domaćih preživača prije nastupa sezone vektora u 2015. godini (početak svibnja), bez dodatnih troškova na račun uzgajivača životinja.
Gledano u ukupnim brojkama, u razdoblju veljača – travanj 2015. godine distribuirano je ukupno 1.908.853 doza cjepiva, a tijekom akcije cijepljeno je ukupno 985.463 domaćih životinja (526.488 ovaca, 401.593 goveda i 57.382 koze).
Ostale mjere kontrole bolesti plavog jezika u Hrvatskoj u 2015. godini
Program nadziranja bolesti plavog jezika u 2015. godini, uzimajući u obzir podatke i činjenice o bolesti u našoj i susjednim zemljama, temeljio se na sljedećim ciljevima:
- cijepljenje populacije domaćih preživača (goveda, ovaca i koza) starijih od tri mjeseca prije sezone aktivnosti vektora -> ova je mjera uspješno provedena u razdoblju veljača-travanj
- kontrola stečenog imuniteta populacije -> provedeno tijekom srpnja
- praćenje cirkulacije virusa bolesti plavog jezika – serotipa 4 u zemlji
- otkrivanje ranog unosa i/ili daljnjeg širenja bilo kojeg drugog serotipa virusa bolesti plavog jezika, osim serotipa 4, na područjima zemlje od visokog rizika
- provedba entomološkog istraživanja (prikupljanje podataka o populaciji komarčića – vektora) na području cijele zemlje.
Temeljem dobivenih rezultata svih navedenih komponenti programa, u razradi su i daljnje mjere, s ciljem objave nacionalnog programa kontrole bolesti za 2016. godinu.
Mjere kontrole bolesti plavog jezika predviđene za 2016. godinu
Sredstva za ovu akciju su osigurana pravovremeno, a postupak nabave dostatnih količina cjepiva uspješno je dovršen tijekom prosinca, kako bi akcija mogla biti provedena predviđenom roku (prije početka sezone vektora). Akcija cijepljenja preživača radi zaštite od bolesti plavog jezika ove je godine službeno započela 11. siječnja, a bit će dovršena do 31. ožujka.
Važno je napomenuti da cijepljenje u 2016. godini treba promatrati u nešto drugačijem kontekstu:
- održavanje imuniteta životinja cijepljenih u 2015. godini (sve takve životinje u idućoj godini bit će cijepljene jednokratno)
- stjecanje potrebnog imuniteta u slučaju novorođenih i mladih životinja, kao i onih koje nisu bile cijepljene u 2015. godini (sve takve životinje bit će cijepljene dvokratno, na način kako je čitava populacija bila cijepljena u tekućoj godini).
Uz mjeru daljnjeg cijepljenja populacije, program kontrole bolesti plavog jezika u tekućoj godini sadržavat će i druge propisane mjere, ovisno o rezultatima i povratnim informacijama s terena o mjerama provedenim tijekom prethodne godine.
Za uspješnu provedbu svih mjera predviđenih ovim programom (kao što je to uostalom slučaj i kod svih nacionalnih programa zaštite zdravlja životinja) nužna je puna i aktivna suradnja uzgajivača i posjednika životinja. Provedba mjera cijepljenja preživača u odnosu na bolest plavog jezika je obavezna, a posjednik životinja dužan je aktivno omogućiti provedbu mjera na svojim životinjama.
Proturječne informacije o mogućoj štetnosti cjepiva?
Nuspojave na bilo koje cjepivo, osobito uzimajući u obzir velike brojke (gotovo dva milijuna doza) uvijek su moguće (naravno, na izuzetno malom broju životinja), no u takvim slučajevima potrebno je reagirati na pravilan način i svaku sumnju na neku negativnu reakciju na cjepivo, bez odgode prijaviti nadležnom ovlaštenom veterinaru, odnosno veterinarskom inspektoru. Svaka zabilježena pritužba u takvom se slučaju proučava, prijavljuje distributeru cjepiva, i može se istražiti dalje, čime se ostvaruju i preduvjeti za eventualnu nadoknadu štete posjedniku, ukoliko je pritužba opravdana.
Prijava pobačaja kod domaćih životinja već je desetljećima obveza uzgajivača, a pretrage se u takvom slučaju u cijelosti financiraju iz državnog proračuna. Moramo napomenuti da je u gotovo svim slučajevima pravilne i pravovremene prijave pobačaja sa sumnjom na nuspojave cijepljenja na bolest plavog jezika tijekom 2015. godine dokazana druga etiologija (najčešće slabo opće stanje životinja uslijed opsežnih parazitoza i ekstenzivnog držanja, koncem zime, uz manji broj potvrđenih slučajeva Q-groznice).
Povjerenstvo za procjenu prijavljenih nuspojava obradom slučajeva nije utvrdilo povezanost cjepiva s prijavljenim štetnim reakcijama (riječ je o drugim čimbenicima), iako se takvi slučajevi u budućnosti naravno ne mogu u potpunosti isključiti (mogućnost anafilaksije, otekline uslijed cijepne reakcije i slično) te ih treba prijavljivati i dalje.
Kako bi se u provedbi akcije cijepljenja u 2016. godini slične pojave otklonile, odnosno eventualna štetnost cjepiva objektivno utvrdila, pozivamo sve uzgajivače na punu suradnju i pravovremenu reakciju u slučaju uočavanja bilo kakvih kliničkih simptoma na cijepljenim životinjama, neposredno nakon cijepljenja.
Zaključak
Obzirom na način širenja bolesti te izuzetno kompleksnu provedbu mjera, kao i ekonomske učinke u smislu različitih trgovinskih ograničenja, cijepljenje cjelokupne populacije preživača u zemlji pokazalo se najboljim, najučinkovitijim i najekonomičnijim rješenjem. S ciljem što manjeg opterećenja samih uzgajivača, provedba cijepljenja i ostalih mjera iz programa kontrole bolesti financira se u cijelosti iz proračuna RH. Potrebne mjere, prema znanstvenim spoznajama i iskustvima drugih EU članica iz prijašnjih epidemija, bit će potrebno provoditi i u narednom razdoblju, najvjerojatnije i tijekom 2017. – 2018. godine.
Iz navedenog razloga, cijepljenje goveda, ovaca i koza u Hrvatskoj provodi se i u 2016. godini, u razdoblju od 11. siječnja do 31. ožujka, a za predmetnu akciju osigurana su sredstva i cjepivo, koje je pravovremeno nabavljeno i distribuirano po terenu.