Bolesti domaćih životinjaIzlaganje sa skupaVeterinarska djelatnostVeterinarsko javno zdravstvo

Mjere kontrole bolesti plavog jezika u 2015. i 2016. godini

Tomislav Kiš, Ivana Lohman Janković, Ljupka Maltar, Tihana Miškić, Martina Rubin, Daria Jurković
Ministarstvo poljoprivrede – Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane
Sektor za zaštitu zdravlja životinja
tomislav.kis@mps.hr

Izvor: Zbornik radova 11. savjetovanja uzgajivača goveda u Republici Hrvatskoj

Uvod


Bolest plavog jezika virusna je bolest domaćih i divljih preživača koju prenose insekti. Uzročnik bolesti je virus iz roda Orbivirus, porodice Reoviridae. Na ovu bolest najosjetljivije su ovce, dok goveda i koze rijetko pokazuju kliničke znakove bolesti, ali mogu određeno vrijeme biti nositelji virusa bolesti plavog jezika i kao takve predstavljati izvor infekcije za druge preživače. Virus se prenosi isključivo preko određenih vrsta komarčića roda Culicoides (biološki vektori). To znači da, u odsutnosti odgovarajućih vektora, nema izravnog prijenosa virusa bolesti plavog jezika među prijemljivim vrstama životinja.

Brzina širenja bolesti izravno je ovisna o prisutnosti vektora, kao i o klimatskim prilikama i gustoći populacije prijemljivih životinja. Bitan utjecaj imaju i meteorološki uvjeti – prvenstveno ruže vjetrova u zaraženom i ugroženom području (dokazano je da u pojedinim situacijama vjetar može komarčiće, samo tijekom jedne noći, odnijeti na udaljenosti i veće od 700 km). Aktivnost vektora je sezonska – najizraženija je u razdoblju lipanj – srpanj te ponovno tijekom razdoblja rujan – studeni. Prisutnost komarčića – vektora širenja BPJ potvrđena je na čitavom području Hrvatske.
Do danas je dokazano ukupno 27 različitih serotipova virusa bolesti plavog jezika, od kojih je trenutno na području Europske unije cirkulira njih 5 (serotipovi 1, 2, 4, 8 i 16), u različitim kombinacijama.

Epidemiološka situacija po pitanju bolesti plavog jezika na području EU (prosinac 20N5.)
Epidemiološka situacija po pitanju bolesti plavog jezika na području EU (prosinac 20N5.)

Status bolesti u Hrvatskoj


Prvo dokumentirano izbijanje bolesti plavog jezika u našoj zemlji utvrđeno je krajem 2001. godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, pri čemu je potvrđeno da je uzročnik prve epidemije u našoj zemlji bio virus serotipa 9.
Rezultati provedbe programa praćenja bolesti plavog jezika do 2005. godine ukazuju da je virus uglavnom cirkulirao u populaciji goveda na području Dubrovačko-neretvanske županije, a riječ je bila o serotipovima 9 i 16.
Tijekom 2010. godine utvrđeni su seropozitivni rezultati na serotip 8, u manjeg broja domaćih goveda u Međimurskoj županiji, no tom prilikom nije utvrđen izravni dokaz cirkulacije virusa. Neizravni dokaz cirkulacije serotipa 8 virusa bolesti plavog jezika u Međimurskoj županiji krajem 2010. godine ukazuje na moguće unošenje virusa zaraženim komarčićima (podrazumijevajući da nije riječ o prethodno cijepljenim životinjama).
Međutim, na lokaciji na kojoj su utvrđena seropozitivna goveda najvjerojatnije nisu postojali uvjeti za održavanje i daljnje širenje infekcije.

Nakon dužeg razdoblja, bolest je ponovno potvrđena u listopadu 2014. godine na području Dubrovačko-neretvanske županije te se do veljače 2015. godine proširila i na veći dio naše zemlje – prisutnost virusa dokazana je i na području Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske, Vukovarsko-srijemske i Zadarske županije.
Tijekom 2014./2015. godine potvrđena je cirkulacija dva nova serotipa virusa bolesti plavog jezika; serotipa 4 koji trenutno cirkulira na području cijele zemlje, te serotipa 1, čija prisutnost je zabilježena na otoku Lastovo.

Epidemija bolesti plavog jezika 2014. godine


Unos novih serotipova tijekom 2014. godine izravno je povezan s epidemiološkom situacijom u zemljama regije, pa tako serotip 4 dokazano cirkulira u Grčkoj, Makedoniji, Albaniji, Rumunjskoj, Bugarskoj, Mađarskoj, Austriji, Sloveniji, Crnoj Gori, Srbiji, Italiji te Bosni i Hercegovini, a dokaz serotipa 1 na jugu Hrvatske izravna je posljedica njegove dulje prisutnosti na području južne Italije. Bolest plavog jezika u Hrvatskoj se, obzirom na sezonu aktivnosti vektora, 2014. godine pojavila relativno kasno, tako da virus na sreću nije imao dovoljno vremena izazvati epidemiju značajnijih razmjera. Unatoč tome, uslijed potvrđenih slučajeva u većem broju županija te u susjednim zemljama, zaraženo područje obuhvatilo je teritorij cijele zemlje.

Provedba mjera kontrole bolesti plavog jezika u 2014. godini


Mjere koje su u 2014. godini provođene, pri svakom potvrđenom slučaju uključivale su klinički pregled svih prijemljivih životinja, dezinsekciju i opsežnu epidemiološku obradu svih gospodarstava u krugu od 20 km oko zaraženog gospodarstva. Takav postupak se, iz iskustava s epidemijom u 2014./2015. godini pokazao kao dugotrajan i potencijalno financijski značajan trošak za državni proračun (epidemiološko istraživanje obuhvatilo je ukupno 1531 gospodarstvo, od čega 806 gospodarstava u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i 501 gospodarstvo u Šibensko-kninskoj županiji). Također, uslijed nedostatnih kapaciteta na području Dubrovačko-neretvanske županije, u provedbu mjera uključeno je ukupno 17 dodatnih veterinarskih timova s drugih područja.

Prikaz potvrđenih slučajeva bolesti plavog jezika u Hrvatskoj (studeni 2014. - veljača 2015.), s ucrtanim granicama zaraženog i ugroženog područja
Prikaz potvrđenih slučajeva bolesti plavog jezika u Hrvatskoj (studeni 2014. – veljača 2015.), s ucrtanim granicama zaraženog i ugroženog područja
Prikaz broja pozitivnih rezultata pretraživanja uzoraka krvi s gospodarstava sa zabilježenim kliničkim simptomima bolesti plavog jezika, tijekom epidemije 2014./2015. godine
Prikaz broja pozitivnih rezultata pretraživanja uzoraka krvi s gospodarstava sa zabilježenim kliničkim simptomima bolesti plavog jezika, tijekom epidemije 2014./2015. godine
Premještanje živih životinja u zaraženim i ugroženim područjima ograničeno je na kretanje unutar iste zone te se iz tog razloga promet živih životinja unutar Hrvatske tijekom listopada i studenoga odvijao pod otežanim uvjetima, što je dodatno utjecalo i na neizravne štete gospodarstvu. Obzirom na brzinu širenja bolesti u zemlji, epidemiološku situaciju u zemljama u okruženju, kompleksnost i zahtjevnost provedbe zakonskih mjera (uključujući iznimno visoke troškove provedbe mjera kontrole i sprječavanja širenja bolesti) te veliku vjerojatnost od pojave epidemije bolesti plavog jezika u 2015. godini, koncem studenoga je Ministarstvo poljoprivrede donijelo odluku o provedbi mjere daljnje kontrole bolesti cijepljenjem svih domaćih preživača u 2015. godini.

Cijepljenje populacije domaćih preživača u Hrvatskoj u 2015. godini


S obzirom na epidemiološku situaciju, cijepljenje je provedeno u odnosu na serotip 4 virusa.
Bitno je napomenuti da u slučaju bolesti plavog jezika imunitet na jedan serotip ne osigurava otpornost i na druge serotipove virusa, što čitavu situaciju i samu organizaciju nadzora i kontrole bolesti čini još složenijom.
Sredstva za predviđenu akciju cijepljenja u 2015. godini osigurana su u potpunosti iz državnog proračuna. Hrvatska je ujedno i jedina zemlja u regiji koja je, pravovremenim osiguravanjem potrebnih sredstava i nabavom cjepiva, uspjela u dovoljnom opsegu cijepiti populaciju svojih domaćih preživača prije nastupa sezone vektora u 2015. godini (početak svibnja), bez dodatnih troškova na račun uzgajivača životinja.

Procijepljenost populacije preživača po pojedinim županijama, nakon provedene dvokratne akcije cijepljenja u razdoblju veljača - travanj 2015. godine
Procijepljenost populacije preživača po pojedinim županijama, nakon provedene dvokratne akcije cijepljenja u razdoblju veljača – travanj 2015. godine
Tijekom siječnja, cjepivo je distribuirano svim ovlaštenim veterinarskim organizacijama na terenu, a predviđene su bile dvije akcije cijepljenja (u prvoj godini nužno je dvokratno cijepljenje životinja, s ciljem stjecanja punog imuniteta na bolest). Prva akcija cijepljenja provedena je tijekom veljače, a druga tijekom ožujka tekuće godine (najmanji propisani razmak između dva cijepljenja iznosio je 21 dan u slučaju ovaca i koza, odnosno 28 dana kod goveda). Akcija cijepljenja na području čitave zemlje prošle je godine na taj način uspješno zaključena 15. travnja.
Gledano u ukupnim brojkama, u razdoblju veljača – travanj 2015. godine distribuirano je ukupno 1.908.853 doza cjepiva, a tijekom akcije cijepljeno je ukupno 985.463 domaćih životinja (526.488 ovaca, 401.593 goveda i 57.382 koze).

Ostale mjere kontrole bolesti plavog jezika u Hrvatskoj u 2015. godini


Imajući u vidu potrebu za detaljnim praćenjem kretanja bolesti i cirkulacije virusa u zemlji, cijepljenje životinja samo je jedna, početna i najvažnija, ali ne i jedina mjera kontrole bolesti.
Program nadziranja bolesti plavog jezika u 2015. godini, uzimajući u obzir podatke i činjenice o bolesti u našoj i susjednim zemljama, temeljio se na sljedećim ciljevima:

  1. cijepljenje populacije domaćih preživača (goveda, ovaca i koza) starijih od tri mjeseca prije sezone aktivnosti vektora -> ova je mjera uspješno provedena u razdoblju veljača-travanj
  2. kontrola stečenog imuniteta populacije -> provedeno tijekom srpnja
  3. praćenje cirkulacije virusa bolesti plavog jezika – serotipa 4 u zemlji
  4. otkrivanje ranog unosa i/ili daljnjeg širenja bilo kojeg drugog serotipa virusa bolesti plavog jezika, osim serotipa 4, na područjima zemlje od visokog rizika
  5. provedba entomološkog istraživanja (prikupljanje podataka o populaciji komarčića – vektora) na području cijele zemlje.

Temeljem dobivenih rezultata svih navedenih komponenti programa, u razradi su i daljnje mjere, s ciljem objave nacionalnog programa kontrole bolesti za 2016. godinu.

Cirkulacija virusa bolesti plavog jezika na području RH u 2015. godini - u sklopu programa praćenja cirkulacije virusa, serološki pozitivne reakcije u necijepljenih životinja dokazane su u razdoblju od kolovoza do studenoga 2015. godine na području svih hrvatskih županija!
Cirkulacija virusa bolesti plavog jezika na području RH u 2015. godini – u sklopu programa praćenja cirkulacije virusa, serološki pozitivne reakcije u necijepljenih životinja dokazane su u razdoblju od kolovoza do studenoga 2015. godine na području svih hrvatskih županija!

Mjere kontrole bolesti plavog jezika predviđene za 2016. godinu


Obzirom na dugoročni plan i ciljeve Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane, već koncem prošle godine kao prvi prioritet provedbe mjera u tekućoj godini, potvrđeno je daljnje cijepljenje čitave populacije preživača, kao ključne mjere za održavanje zdravstvenog statusa i mogućnosti prometa živih životinja prema drugim zemljama.
Sredstva za ovu akciju su osigurana pravovremeno, a postupak nabave dostatnih količina cjepiva uspješno je dovršen tijekom prosinca, kako bi akcija mogla biti provedena predviđenom roku (prije početka sezone vektora). Akcija cijepljenja preživača radi zaštite od bolesti plavog jezika ove je godine službeno započela 11. siječnja, a bit će dovršena do 31. ožujka.
Važno je napomenuti da cijepljenje u 2016. godini treba promatrati u nešto drugačijem kontekstu:

  • održavanje imuniteta životinja cijepljenih u 2015. godini (sve takve životinje u idućoj godini bit će cijepljene jednokratno)
  • stjecanje potrebnog imuniteta u slučaju novorođenih i mladih životinja, kao i onih koje nisu bile cijepljene u 2015. godini (sve takve životinje bit će cijepljene dvokratno, na način kako je čitava populacija bila cijepljena u tekućoj godini).

Uz mjeru daljnjeg cijepljenja populacije, program kontrole bolesti plavog jezika u tekućoj godini sadržavat će i druge propisane mjere, ovisno o rezultatima i povratnim informacijama s terena o mjerama provedenim tijekom prethodne godine.

Za uspješnu provedbu svih mjera predviđenih ovim programom (kao što je to uostalom slučaj i kod svih nacionalnih programa zaštite zdravlja životinja) nužna je puna i aktivna suradnja uzgajivača i posjednika životinja. Provedba mjera cijepljenja preživača u odnosu na bolest plavog jezika je obavezna, a posjednik životinja dužan je aktivno omogućiti provedbu mjera na svojim životinjama.

Proturječne informacije o mogućoj štetnosti cjepiva?


Kao i uvijek prilikom provedbe mjera naređenih od strane Ministarstva poljoprivrede, tijekom akcije cijepljenja (a osobito u drugom krugu cijepljenja, provedenom koncem zime, u razdoblju ožujak – travanj), zabilježen je i određen broj slučajeva pritužbi uzgajivača na nuspojave cjepiva. Velika većina takvih pritužbi nažalost proizašla je iz nepridržavanja osnovnih postavki o načinu držanja životinja, ali i nekritičkom tumačenju različitih kliničkih simptoma mogućih drugih bolesti (parazitoze, pobačaji iz različitih razloga) kao nuspojave uzrokovane cijepljenjem životinja, čak i nakon proteka duljeg vremenskog razdoblja od samog cijepljenja (u nekim slučajevima i više tjedana).

Nuspojave na bilo koje cjepivo, osobito uzimajući u obzir velike brojke (gotovo dva milijuna doza) uvijek su moguće (naravno, na izuzetno malom broju životinja), no u takvim slučajevima potrebno je reagirati na pravilan način i svaku sumnju na neku negativnu reakciju na cjepivo, bez odgode prijaviti nadležnom ovlaštenom veterinaru, odnosno veterinarskom inspektoru. Svaka zabilježena pritužba u takvom se slučaju proučava, prijavljuje distributeru cjepiva, i može se istražiti dalje, čime se ostvaruju i preduvjeti za eventualnu nadoknadu štete posjedniku, ukoliko je pritužba opravdana.

Pregled službeno zaprimljenih prijava nuspojava/kliničkih simptoma prilikom primjene cjepiva u 2015. godini.
Pregled službeno zaprimljenih prijava nuspojava/kliničkih simptoma prilikom primjene cjepiva u 2015. godini.
Prijava pobačaja kod domaćih životinja već je desetljećima obveza uzgajivača, a pretrage se u takvom slučaju u cijelosti financiraju iz državnog proračuna. Moramo napomenuti da je u gotovo svim slučajevima pravilne i pravovremene prijave pobačaja sa sumnjom na nuspojave cijepljenja na bolest plavog jezika tijekom 2015. godine dokazana druga etiologija (najčešće slabo opće stanje životinja uslijed opsežnih parazitoza i ekstenzivnog držanja, koncem zime, uz manji broj potvrđenih slučajeva Q-groznice).

Povjerenstvo za procjenu prijavljenih nuspojava obradom slučajeva nije utvrdilo povezanost cjepiva s prijavljenim štetnim reakcijama (riječ je o drugim čimbenicima), iako se takvi slučajevi u budućnosti naravno ne mogu u potpunosti isključiti (mogućnost anafilaksije, otekline uslijed cijepne reakcije i slično) te ih treba prijavljivati i dalje.

Kako bi se u provedbi akcije cijepljenja u 2016. godini slične pojave otklonile, odnosno eventualna štetnost cjepiva objektivno utvrdila, pozivamo sve uzgajivače na punu suradnju i pravovremenu reakciju u slučaju uočavanja bilo kakvih kliničkih simptoma na cijepljenim životinjama, neposredno nakon cijepljenja.

Zaključak


Bolest plavog jezika od jeseni 2014. godine prisutna je ne samo u Hrvatskoj nego i u većini susjednih zemalja, a od jeseni 2015. u svim susjednim zemljama (u studenome 2015. godine bolest je službeno potvrđena i u Austriji te Sloveniji).
Obzirom na način širenja bolesti te izuzetno kompleksnu provedbu mjera, kao i ekonomske učinke u smislu različitih trgovinskih ograničenja, cijepljenje cjelokupne populacije preživača u zemlji pokazalo se najboljim, najučinkovitijim i najekonomičnijim rješenjem. S ciljem što manjeg opterećenja samih uzgajivača, provedba cijepljenja i ostalih mjera iz programa kontrole bolesti financira se u cijelosti iz proračuna RH. Potrebne mjere, prema znanstvenim spoznajama i iskustvima drugih EU članica iz prijašnjih epidemija, bit će potrebno provoditi i u narednom razdoblju, najvjerojatnije i tijekom 2017. – 2018. godine.
Iz navedenog razloga, cijepljenje goveda, ovaca i koza u Hrvatskoj provodi se i u 2016. godini, u razdoblju od 11. siječnja do 31. ožujka, a za predmetnu akciju osigurana su sredstva i cjepivo, koje je pravovremeno nabavljeno i distribuirano po terenu.


Vezani sadržaji

Odluka o visini i opsegu naknada za troškove provedbe propisanih mjera iz područja veterinarstva

Urednik

Novi slučaj visokopatogene influence u labuda na području Šibensko-kninske županije

Urednik

Odluka o izmjeni Odluke o visini i opsegu naknada za troškove provedbe propisanih mjera iz područja veterinarstva (cijene, cijepljenje, bjesnoća…)

Urednik

Održan prvi sastanak predstavnika Hrvatske veterinarske komore s novim ministrom poljoprivrede i potpredsjednikom Vlade Republike Hrvatske, Josipom Dabrom

Urednik

U Osijeku obilježen Svjetski dan sigurnosti hrane

Urednik

Praćenje nuspojava lijekova u okviru novog EU zakonodavstva

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. Prihvati Više