Mlijeko

Veterina portal za CITY TIME

I u Hrvatskoj će – na međunarodnoj razini – 16. listopada biti obilježen kao Svjetski dan hrane.

Civilizacijski gledano, prešli smo dugačak i težak put da bismo došli do znanstvenih spoznaja i dokaza kojima si olakšavamo život, ali prvenstveno čuvamo svoje zdravlje pazeći na higijenu namirnica koje koristimo u svakodnevnoj prehrani. Iako su zdravstveni rizici u geografskim, kulturnim i civilizacijskim prostorima u kojima živimo ipak prihvatljivi, ne zaboravimo da je tome tako upravo zahvaljujući znanju, brizi, stalnom radu i aktivnostima koje trajno provodimo u cilju vlastite i javne zdravstvene zaštite.
“Povratak prirodi” je trend desetljeća vidljiv u svim medijima, odavno iskomuniciran na sve moguće načine. Prirodno može biti zdravo, ali isto tako može biti i – bolesno. Priroda je sama izvor mnogočega što za nas može biti korisno i dobro, ali i opasno i fatalno. Zapravo, prirodno i zdravo nikada ne bismo trebali poistovjećivati iako je to sve korištenija marketinška fraza na tržištu.
Velik broj nas u svojoj svakodnevnoj ishrani koristi mlijeko i pod tim nazivom najveći broj nas podrazumijeva kravlje mlijeko. Zapravo, nije ovdje važno mlijeko koje životinje koristimo nego kakvo je to mlijeko, na samo svojim izgledom, mirisom i okusom, nego i po pitanju zdravstvene ispravnosti. Opasne klice često ne mijenjaju ova svojstva mlijeka, pa je zdravstvena ispravnost mlijeka sustavno kontrolirana, od farme do stola. Upravo je stalna kontrola i sljedivost koja osigurava zdravstvenu ispravnost najvažnija karakteristika današnjeg načina osiguravanja zdravstveno ispravne hrane životinjskog porijekla. Kada govorimo o mlijeku i mliječnim proizvodima, podsjetimo da smo samo pasterizacijom mlijeka izbjegli brojne opasnosti od obolijevanja koja mogu biti ozbiljna, a koja su se kroz povijest ljudima događala stalno. Do prihvaćanja i početka uobičajenog pasteriziranja mlijeka – svježe, nepasterizirano mlijeko je bilo izvor bakterija koje uzrokuju ozbiljne streptokokne infekcije, difteriju, tuberkulozu i druge bolesti. Mlijeko i mliječni proizvodi (uključujući sladoled, jogurt, pa i neke sireve) mogu biti zdravstveno vrlo opasni ako ih konzumiramo svježe odnosno toplinski neobrađeno jer često nose ozbiljne zdravstvene rizike. Uz neke bakterije koje su uobičajene u organizmu, neobrađeno, potpuno svježe tek pomuženo i neprokuhano mlijeko može sadržavati i druge bakterije koje se inače ne nalaze u zdravom organizmu, a uzrokuju vrlo neugodne i opasne zdravstvene probleme. No, ne zaboravite da ovdje ne mislimo na svježe mlijeko koje kupujemo u dućanu. Takvo mlijeko je toplinski već obrađeno, zdravstveno ispravno i sigurno. Kada kažemo “svježe mlijeko” onda mislimo na svježe, tek pomuženo mlijeko koje nije pasterizirano odnosno nije nikako toplinski obrađeno.
Nepasterizirano mlijeko i mliječni proizvodi (uključujući sladoled, jogurt, pa i neke sireve) mogu biti zdravstveno vrlo opasni.U tom slučaju, jednu od značajnih opasnosti za zdravlje – kako ljudi tako i životinja – predstavlja i bruceloza, bolest koju uzrokuju bakterije iz roda Brucella. Bruceloza je u ljudi vrlo teška i dugotrajna bolest, raširena u cijelom svijetu. Često divlje životinje predstavljaju izvor zaraze za domaće, a one za ljude. Izuzev putem kontakta sa oboljelim životinjama, ljudi se najčešće zaraze konzumacijom toplinski neobrađenog mesa ili toplinski neobrađenog mlijeka i sira zaraženih životinja. Ovo je samo jedan od razloga iz kojega je pasterizacija mlijeka namijenjenog ishrani ljudi korisna i potrebna jer pasterizacijom ubijamo više vrsta opasnih klica i time uklanjamo opasnost od obolijevanja. Ovo se prvenstveno tiče ljudi, iako od bruceloze obolijeva više vrsta domaćih životinja, pa i kućni ljubimci, prvenstveno psi. Spomenimo samo da se u pasa bruceloza rijetko očituje kao teška i za život opasna bolest, ali postoji ozbiljna mogućnost pobačaja u kuja odnosno sterilnost pasa koju ova bakterija uzrokuje. Naravno, postoji opasnost i od zaražavanja ljudi koji su u kontaktu sa krvlju, posteljicom ili sjemenom inficiranih pasa, ali je ipak manji broj ljudi koji će upravo s tim doći u kontakt. No, dobro je znati, jer iako su toga odavno svjesni i liječnici i veterinari, širenje znanja o tome ipak može biti korisno za sve.
No, vratimo se mlijeku i mliječnim proizvodima i recimo još samo to da osim već navedenih bakterija, postoje i druge koje ne treba zanemariti. Ako razmišljate o pijenju svježeg, toplinski neobrađenog, nepasteriziranog mlijeka, jer smatrate da vam ono pruža određene zdravstvene koristi, savjetujemo vam da ipak razmotrite neke druge opcije. Istina je da su rizici od bruceloze bitno smanjeni stalnim nadzorom i njezinim sustavnim suzbijanjem temeljenim na zakonskim odredbama, no ipak postoje brojne druge opasnosti kojima se pritom izlažete.
Zdrav način života može uključivati i želju za izvornim oblicima drugih namirnica i to često ima vrlo logične i razumljive osnove. Da bismo živjeli zdravo, čuvali svoje zdravlje i težili prirodnom i zdravom, u današnje doba jednostavno moramo dosta toga znati ili barem znati kome ili čemu možemo ili trebamo vjerovati. Bilo bi dobro razmisliti što i koliko znamo o bilo čemu u trenutku kada to poželimo koristiti na način na koji to dosad nismo činili, naročito kada je hrana u pitanju.
Da bismo doista uživali u bilo čemu, pa tako i u povratku “prirodnoj” i “izvornoj” ishrani trebali bi dobro poznavati sve sa čime u tom slučaju imamo posla. U suprotnom, svjesno ili nesvjesno preuzimamo rizik da nam to zadovoljstvo postane možda i zadnje, a kada shvatimo da nije toga vrijedno, često može biti kasno.