Molekularna dijagnostika pčelinjih bolesti na uzorcima ostataka s podnice košnice

(Foto: Alen Bregeš)

Metka Pislak Ocepek¹, Klara Bakarić², Ivan Toplak¹, Laura Šimenc Kramar¹, Urška Zajc¹, Ivana Tlak Gajger³
¹Veterinarska fakulteta, Univerza v Ljubljani, Ljubljana, Slovenija; ²Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split, Hrvatska; ³Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Heinzelova 55, Zagreb, Hrvatska

“Medonosne pčele, kao i druge oprašivače, ugrožavaju mnogi patogeni mikroorganizmi. Pčelinja zajednica ima brojne obrambene mehanizme, zahvaljujući kojima zaraza uzročnicima bolesti može dugo ostati skrivena, bez vidljivih kliničkih simptoma. S druge strane, to omogućuje prijenos uzročnika između pčelinjih zajednica i pčelinjaka već u ranim fazama infekcije.
Današnje pčelarstvo karakterizira smještaj košnica u velike skupine, a velika gustoća pčelinjih zajednica i koncentracija pčela u područjima sezonskih paša omogućava uzročnicima bolesti vrlo brzo prenošenje između zajednica i pčelinjaka, kao i na divlje oprašivače. Zbog toga je rana dijagnoza supkliničkih infekcija patogenim mikroorganizmima neophodna za provođenje mjera kontrole i suzbijanja. Razvojem suvremene molekularne dijagnostike (PCR i qPCR) patogeni mikroorganizmi, kao što su bakterije Paenibacillus larvae i Melissococcus plutonius, brojni virusi poput virusa akutne pčelinje paralize (ABPV), virusa kronične pčelinje paralize (CBPV), virusa crnih matičnjaka (BQCV), virusa deformiranih krila (DWV), virusa mješinastog legla (SBV) i drugi te gljive kao što su Nosema spp. (Vairimorpha spp.), Ascosphaera apis i Aspergillus spp. mogu se brzo i točno dijagnosticirati u različitim uzorcima. Ostaci s podnice košnice su univerzalan uzorak za utvrđivanje prisutnosti patogenih mikroorganizama u pčelinjoj zajednici, a uzorkovanje je jednostavno i neinvazivno. Zimi su ostaci košnice uglavnom uvijek prisutni na dnu košnice, a u aktivnom dijelu sezone potrebno je koristiti odgovarajuće podloške koji sprječavaju pčele da ih iznesu. Kvantitativno određivanje patogenih mikroorganizama u ostacima s podnice košnice također može imati prediktivnu vrijednost u pogledu očekivanog kliničkog oblika bolesti, što se uglavnom koristi za američku gnjiloću, jedno od najopasnijih pčelinjih bolesti, uzrokovanu bakterijom P. larvae. Ranim otkrivanjem ove bolesti jednostavnim pčelarskim mjerama može se spriječiti razvoj kliničkog oblika i daljnje širenje zaraze. Osim toga, identifikacijom uzročnika u zimskim ostacima košnice može se procijeniti status zajednica u proljeće, a kod uginulih zajednica može pomoći u utvrđivanju uzroka uginuća, a i za nacionalna praćenja zdravstvenog stanja. Također se koristi u istraživačke svrhe, primjer je suradnja Veterinarskog fakulteta u Ljubljani i Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, kad smo molekularnim metodama analizirali uzorke zimskih ostataka s podnice košnica uzorkovane u kontinentalnom dijelu Hrvatske i rezultate usporedili sa stanjem u košnicama u proljeće.

Ključne riječi: pčele; uzročnici bolesti; molekularna dijagnostika; ostaci s podnice košnice