Monitoring infekcije divljih ptica i domaće peradi virusom Zapadnog Nila

Vladimir Savić¹, Ljubo Barbić², Tatjana Vilibić-Čavlek³, Mirta Balenović¹, Vladimir Stevanović²

---

¹Hrvatski veterinarski institut, Centar za peradarstvo, Zagreb, Hrvatska; ²Veterinarski fakultet Sveučilišta, Zavod za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom, Zagreb, Hrvatska; ³Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Odjel za virologiju, Zagreb, Hrvatska

Ptice su u prirodnom ciklusu rezervoar za brojne flaviviruse uključujući i virus Zapadnog Nila (VZN). Zaražene ptice obično nemaju kliničke simptome, ali mogu oboljeti čak i s letalnim ishodom, ovisno ponajprije o vrsti ptice. Najosjetljivije su neke vrste grabljivica i ptice iz porodice vrana. Od domaće peradi je posebno osjetljiva guska, dok kokoš i puran ne pokazuju simptome te u pravilu predstavljaju samo krajnjeg domaćina. Budući da u kokoši dolazi i do značajne serokonverzije, ova vrsta se koristi kao sentinel za nazočnost tj. dokaz aktivnosti VZN.

Od 2013. godine u Hrvatskoj se redovito provodi monitoring uginulih rizičnih vrsta divljih ptica na nazočnost VZN i domaće peradi na nazočnost protutijela za VZN. Serološkim monitoringom su obuhvaćene kokoši izležene u tekućoj godini kako bi se sa sigurnošću potvrdila svježa infekcija tj. izbjegla detekcija protutijela nastala uslijed infekcija tijekom prethodnih godina. Pretražuju se kokoši iz županija u kojima prema virusnoj aktivnosti u prethodnoj sezoni postoji povećani ili umjereni rizik za infekciju VZN. Pozitivni rezultati monitoringa divljih ptica i domaće peradi se koriste za rano dojavljivanje virusne aktivnosti i pravodobno poduzimanje protuepidemijskih mjera.

Tijekom protekle četiri godine virus nije dokazan u uginulim divljim pticama, ali se redovito otkrivaju seropozitivne kokoši, učestalo u sjeverozapadnim i istočnim županijama te povremeno u ostalim sjevernim županijama i Istarskoj županiji.