Franz Allerberger, Peter Much
e-mail: franz.allerberger@ages.at
Monitoring zoonoza u Austriji
Međutim, najčešće zoonotske bolesti u ljudi trenutno su infekcije uzrokovane proljevnim patogenima poput Campylobacter i Salmonella, koji se uglavnom unose hranom. Kontrola ovih patogena unutar životinjskih zaliha je teška, jer životinje koje proizvode hranu mogu biti kolonizirane, a da same ne budu bolesne.
Postoje posebno dizajnirani programi za istraživanje ovih patogena.
Primjenjuju se za borbu protiv salmonele u najpogođenijim populacijama životinja – poput nesilica, brojlera i purana te njihovih roditeljskih generacija. Pored toga, programi praćenja koriste se duž prehrambenog lanca, kao u slučaju praćenja Campylobacter. Uspjeh programa ovisi o uskoj suradnji savezne vlade, pokrajinskih Uprava za javno zdravstvo i Agencije za zdravlje i sigurnost hrane (AGES). Pored toga, Federalno ministarstvo poljoprivrede, regija i turizma (BMLRT) i lokalne vlasti također su uključene u ove programe.
Specifični programi nadzora osiguravaju inspekcije zdravstvenog stanja životinja širom zemlje koristeći statistički utemeljene planove uzorkovanja. Federalno ministarstvo za socijalna pitanja, zdravstvo, njegu i zaštitu potrošača (BMSGPK) pokreće programe praćenja učestalosti zaraznih patogena u takvih životinja i hrane koja su domaćini tih patogena i koje bi mogle poslužiti kao sredstvo za zarazu ljudi. Prikupljeni podaci zatim se koriste za izradu strategija kontrole i prevencije.
Patogeni otporni na antibiotike predstavljaju još jedan rizik za ljude. Bakterije otporne na više lijekova rezistentne su na tri ili više antimikrobnih klasa. Glavni problem su ß-laktamaza proširenog spektra (ESBL) koje proizvode enterobakterije (Enterobacteriaceae), enterobakterije (CPE) koje proizvode karbapenemazu, meticilin otporni Staphylococcus aureus (MRSA) i Salmonella Typhimurium DT104. Podaci o antibakterijskoj rezistenciji i potrošnji antimikrobnih tvari u Austriji objavljuju se u godišnjem Austrijskom izvješću o rezistenciji (AURES) koje je naručio BMSGPK, a sastavili AGES i Nacionalni referentni centar za antimikrobnu rezistenciju i bolničke infekcije (https: //www.ages.at/themen/age-schwerpunkte/antibiotika-resistenzen/resistenzberichte/).
Ako se infekcije ili bolesti pojave kod dvije ili više osoba koje se mogu pratiti do konzumacije istog prehrambenog proizvoda ili prehrambenih proizvoda jedne određene prehrambene tvrtke, one se smatraju zarazama koje se prenose hranom. Zakon o zoonozama iz 2005. obvezuje nadležna tijela kao odgovorna da istraže izbijanje zaraza koja se prenosi hranom i izvrše odgovarajuće epidemiološke i mikrobiološke analize.
Godišnje izvješće o zoonozama daje potrošačima osnovni pregled stanja u vezi sa zoonozama među proizvodnim životinjama, prehrambenim proizvodima i ljudima te pruža informacije o učestalosti izbijanja zaraza koje se prenose hranom u Austriji. U ovom se izvješću uspoređuju statistike bolesti s ostalim državama EU-a i prosjekom EU-a. Ova je usporedba moguća samo u ograničenom stupnju, jer ne postoji usklađenost sustava izvještavanja među različitim državama članicama. Moguć je slučaj da osobe s bolestima povezanim s proljevom u različitim zemljama EU-a u različitoj mjeri traže medicinsku pomoć, liječnici šalju uzorke stolice u mikrobiološke laboratorije u različitoj mjeri u različitim zemljama, a laboratoriji ne prijavljuju uvijek potencijalno pozitivne dokaze zaraze odgovarajućim službama vlasti. Kao dio temeljnih studija na razini EU-a o učestalosti salmonele u različitim populacijama farmskih životinja, koje posebno dolaze u pitanje kao izvor bolesti u ljudi – poput jata kokoši nesilica – sve države članice moraju koristiti istu metodu kako bi provjerili populaciju svojih farmi i omogućili izravne usporedbe na razini cijele EU. Međutim, izravna usporedba između pojedinih država članica nije moguća, jer se kvaliteta sustava izvješćivanja koji se koriste u Europskoj uniji o infekcijama koje se prenose hranom uvelike razlikuje i ne postoje standardizirani sustavi za cijelu EU koji bi istraživali epidemije.
Zoonoses monitoring in Austria
Franz Allerberger, Peter Much
e-mail: franz.allerberger@ages.at
However, the most common zoonotic diseases in humans are currently infections due to diarrhoeal pathogens like Campylobacter and Salmonella, which are mainly ingested via food. Controlling these pathogens within animal stocks is difficult, as food-producing animals can be colonised without being diseased themselves. There are specially designed programmes in place to survey these pathogens.
They are applied to combat Salmonella in the most affected animal populations – such as laying hens, broilers and turkeys and their parent generations. Additionally, monitoring programmes are used along the food chain, such as in the case of Campylobacter monitoring. The success of the programmes depends on close cooperation between the Federal Government, the provincial Public Health Directorates and the Agency for Health and Food Safety (AGES). In addition, the Federal Ministry for for Agriculture, Regions and Tourism (BMLRT) and local authorities are also involved in these programmes.
Specific surveillance programmes ensure nationwide inspections of animal health status using statistically based sampling plans. The Federal Ministry of Social Affairs, Health, Care and Consumer Protection (BMSGPK) initiates programmes to monitor the incidence of infectious pathogens in such animals and foods that host these pathogens and could serve as a vehicle for the infection of humans.
The data gathered is then used to design control and prevention strategies.
Pathogens resistant to antibiotics pose another risk for humans. Multidrug-resistant bacteria exert resistance to three or more antimicrobial classes. Extended spectrum ß-lactamase (ESBL) producing Enterobacteriaceae, carbapenemase-producing Enterobacteriaceae (CPE) and methicillin-resistant Staphylococcus aureus (MRSA) and Salmonella Typhimurium DT104 are the main problem. Data on antibacterial resistance and the consumption of antimicrobial substances in Austria is published in the yearly Austrian Resistance Report (AURES) commissioned by the BMSGPK and compiled by AGES and the National Reference Centre for Antimicrobial Resistance and Nosocomial Infections (https://www.ages.at/themen/ages-schwerpunkte/antibiotika-resistenzen/resistenzberichte/).
If infections or diseases occur in two or more individuals that can be traced back to the consumption of the same food product or the food products from one specific food company, they are referred to as food-borne outbreaks. The Zoonoses Law of 2005 obliges respective authorities as responsible to investigate food-borne outbreaks and carry out the appropriate epidemiological and microbiological analyses.
A yearly Zoonoses Report gives consumers a basic overview on the situation in regard to zoonoses among food-producing animals, food products and humans and provide information on the incidence of food-borne outbreaks in Austria. In this report, comparisons of disease statistics are made with other EU states and the EU average. This comparison is only possible to a limited degree, as there is no reporting system harmonisation among the different Member States. It can also be the case that persons with diarrhoea-related illnesses seek medical help to differing extents in different EU countries, doctors send stool samples to microbiological laboratories to differing degrees in different countries and laboratories do not always report potentially positive infectious evidence to the appropriate authorities. As part of EU-wide baseline studies on the frequency of Salmonella in different farm animal populations, which particularly come into question as a source for illnesses in humans – such as laying hen flocks – all Member States are required to use one and the same method to check their farm animal populations to allow EU-wide direct comparisons. However, a direct comparison between the individual Member States is not possible, as the quality of the reporting systems used within the European Union for food-borne infections differs greatly and there are no EU-wide standardized systems to investigate outbreaks.