The Male-Female Relationship of the Croatian Word “Bol” (Pain)

Klječanin Franić, Ž.

Željana KLJEČANIN FRANIĆ, prof., Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Dopisni autor: zkljecanin@vef.hr

Sažetak

---

Bol je neugodan osjetni i osjećajni doživljaj koji nastaje zbog stimulacije specijaliziranih živčanih završetaka, povezan sa stvarnim ili potencijalnim oštećenjem tkiva. Ova nas definicija Enciklopedijskog rječnika humanog i veterinarskog medicinskog nazivlja upućuje na to da bol može biti dvojakog podrijetla: može biti tjelesni doživljaj (osjet), ali i psihički doživljaj (osjećaj). Osim te značenjske dvojnosti koju imenica bol sadržava, kao vrsta riječi za koju je karakteristično izražavanje roda, broja i padeža, ona pokazuje i rodovnu dvojnost, jer se pojavljuje u muškom i ženskom rodu. U ovom ćemo se radu, na temelju primjera iz različitih stručnih biomedicinskih tekstova, osvrnuti na dvorodnost imenice bol te suvremene normativne i terminološke preporuke o odabiru gramatičkog roda s obzirom na njezino značenje.

---

Ključne riječi: bol, dvorodnost, biomedicinska literatura.

Abstract

---

Pain is an unpleasant sensory and emotional experience which occurs due to the stimulation of specialized nerve endings, connected with real or potential tissue damage. This definition from the Encyclopaedic Dictionary of Human and Veterinary Medical Terms indicates that pain may be of dual origin: it may be a physical sensation but also a psychological experience (emotion). Apart from this ambiguous meaning contained in the noun pain, in the Croatian language, given that it is characteristic of nouns in Croatian to express gender, number and case, the word bol (pain) also shows gender ambiguity, because it appears in both the male and female genders. In this study, on the basis of examples from various professional biomedical texts, we will discuss the dual gender of the noun bol, and the contemporary normative and terminological recommendations on the choice of grammatical gender in relation to its meaning.

---

Key words: pain, gender ambiguity, biomedical texts.

▲

Imenice i rod

Imenice su promjenjive riječi kojima se označuju bića, stvari i pojave. Gramatički rod imenica koje označuju živo biće najčešće odgovara spolu, pa je tako dječak muškoga roda, a djevojčica ženskoga roda. U životinjskom je svijetu, međutim, spol fleksibilnija kategorija, jer osim genetike može uključivati i fiziologiju i okoliš. Osim toga generički nazivi životinjskih vrsta imaju jedan rodni oblik, muški ili ženski, koji obuhvaća oba spola. Tako primjerice zoonimi hrčak i jež, iako su imenice muškoga roda, uključuju i ženske jedinke te vrste, dok vjeverica i zebra, imenice ženskoga roda, obuhvaćaju i muške jedinke.

Kad se imenica odnosi na što neživo ili na biljke, rod je samo gramatička kategorija i riječi se, ovisno o tome pripadaju li ženskom, muškom ili srednjem rodu, drukčije gramatički ponašaju (sklanjaju). U hrvatskom jeziku, osim imenica koje pripadaju jednomu od triju navedenih rodova, postoje i one dvorodne. Dvorodne su imenice neregularna i kolebljiva gramatičkog roda, a u našem je jeziku kolebanje najčešće između muškog i ženskog roda (Talanga, 2011.). Primjer za to, vrlo čest u suvremenoj govornoj i pisanoj komunikaciji, jest imenica kolega, čiji se rod u množini u većine govornika i autora tekstova ne podudara s rodom u jednini (m. r. jd. moj kolega – ž. r. mn. moje kolege).

▲

Dvorodnost imenice bol kroz povijest

Jedna od imenica čiji rod koleba između muškoga i ženskog roda jest imenica bol. Razlika u rodu ovdje, međutim, nije povezana samo s pripadnošću različitim sklonidbenim vrstama, u slučaju imenice bol gramatički rod, prema suvremenim rječnicima, ima značenjsku razlikovnu ulogu. To znači da bol u muškome rodu označuje osjet tjelesne patnje i trpljenja, konkretan, fizički bol (jd. poslijeoperacijski bol – mn. poslijeoperacijski bolovi), dok je u ženskome rodu bol oznaka psihičke patnje i trpljenja (jd. ljubavna bol – mn. ljubavne boli).

Dvorodnost imenice bol šezdesetih godina prošloga stoljeća istraživala je Ignjatović (1960.), koja navodi značenjsku razliku između kratkog i dugoga množinskog oblika (boli i bolova), koju i suvremeni hrvatski rječnici ističu. Mokuter (1969.) na primjerima iz hrvatskih i dijelom bosanskih književnih djela zaključuje da se u 19. st. upotrebljavao uglavnom ženski rod, dok se muški pojavio krajem tog stoljeća. U 20. st. i dalje prevladava ženski rod, no uočava se i kolebanje. O dvorodnosti bola/boli kroz povijest pišu i Bošnjak Botica i sur. (2018.), koji navode da se imenica bol prostirala samo u sjevernim hrvatskim jezičnim prostorima, dok je na jugu njezino značenje nosila imenica bolest, a tek u 18. st. bol se širi i u zapadno novoštokavsko područje. Pritom se ženski rod (N bol – G boli) nalazi u čakavskim govorima u kojima to značenje nije pokrivala imenica bolest, u kajkavskim govorima te kao stilski obilježena riječ kod dubrovačkih pisaca. Muški rod (N bol – G bola) nalazi se u bačkoj, slavonskoj i bosanskoj štokavštini te kod nekih dalmatinskih pisaca štokavaca. Kod slavonskih se pisaca 18. st. pojavljuju oba gramatička roda, pri čemu ženski rod prevladava u onih koji su bili vezani uz užu Hrvatsku i Zagreb, a muški rod u istočnoj hrvatskoj štokavštini. Istodobno istočna nehrvatska štokavština poznaje samo muški rod imenice bol.
Bošnjak Botica i sur. (2018.) tako zaključuju da je bol u muškome rodu hrvatski standardni jezik preuzeo iz srpskoga jezika tridesetih godina 19. st., a s krajem stoljeća, kako je utjecaj srpskoga jačao, tako se i muški rod bola ustaljivao u našem jeziku.

▲

Imenica bol u suvremenim hrvatskim rječnicima i biomedicinskim tekstovima

Razlikovanje značenja imenice bol, pri čemu u muškome rodu ona označuje osjet tjelesne patnje i trpljenja, a u ženskome psihičke patnje, donose i suvremeni hrvatski rječnici. Rječnik hrvatskoga jezika (Šonje, 2000.) imenici bol u muškome rodu pridaje konkretno značenje, a u ženskome rodu apstraktno značenje. Razliku ističe i Anićev Rječnik hrvatskoga jezika (2007.), pa je muški bol određen kao osjet tjelesne patnje i trpljenja (snažni bol), a ženska bol kao osjećaj duhovne patnje i trpljenja (jaka bol, teške, duševne boli). Školski rječnik hrvatskoga jezika (Birtić i sur., 2012.) muški rod određuje kao tjelesnu patnju ili neugodan osjećaj koji nastaje kao posljedica ozljede ili bolesti (bolovi u želudcu), a ženski rod kao osjećaj patnje (ljubavne boli). Razliku donose i mrežna rječnička izdanja: Hrvatski jezični portal (http://hjp.znanje.hr/), Školski rječnik hrvatskoga jezika (http://rjecnik.hr/) te naša terminološka baza STRUNA (http://struna.ihjj.hr/) u kojoj nalazimo cilijarni, difuzni, iradijantni, kauzalgični i druge bolove.

Postoji mišljenje da su se značenja bola i boli počela razlikovati najprije u stručnom medicinskom jeziku, odakle je ta razlika ušla u opći jezik (Bošnjak Botica i sur., 2018.). Mokuter (1969.) daje primjer Medicinske enciklopedije iz 1958. u kojoj se bol nalazi u muškome rodu. Iako se u stručnim člancima nalazi i ženski rod, različiti rodovi još uvijek ne uključuju različitu semantiku. Prema Markoviću (2007.) imenica bol tradicionalno se tretira kao imenica i-sklonidbe i ženskoga roda u značenju duševne patnje, a kao imenica a-sklonidbe i muškoga roda u značenju tjelesne patnje.

Razlikuju li suvremeni biomedicinski tekstovi taj bol i tu bol, odnosno osjet i osjećaj, u skladu s normom standardnoga jezika i terminološkim preporukama, provjerili smo u redigiranim biomedicinskim izdanjima: jednojezičnim i višejezičnim rječnicima, biomedicinskoj periodici i sveučilišnim veterinarskim udžbenicima. Iz tog smo korpusa izdvojili kolokacije u kojima imenica bol označuje tjelesnu patnju, koje pokazuju kolebanje njezina gramatičkoga roda.

Zapaža se da ni jedan od medicinskih rječnika navedenih u Tablici 1. ne uvažava semantičku razliku koju donose rječnici standardnoga jezika. Štoviše, Medicinski leksikon (1992.), dostupan i u mrežnom izdanju (http://medicinski.lzmk.hr/), bol kao tjelesni osjet donosi u ženskom rodu i u jednini i u množini (ž. jd. grčevita bol – ž. mn. porođajne boli). Enciklopedijski rječnik humanog i veterinarskog medicinskog nazivlja (2006.) imenicu bol u jednini upotrebljava u ženskom rodu (fantomska bol), no u množini je ona muškog roda, pa se tako akutni abdomen definira kao teško stanje koje se razvija naglo i s jakim bolovima u trbuhu. Jednako imenicu bol gramatički i značenjski određuje i Englesko-hrvatski medicinski rječnik (2005.). I ostali rječnici bol u jednini upotrebljavaju kao imenicu ženskog roda, dok množinski oblik nije pronađen.

U biomedicinskoj periodici također zapažamo kolebanje gramatičkog roda imenice bol. Tablica 2. donosi primjere časopisa iz različitih biomedicinskih područja u kojima se bol gramatički različito određuje.

U Liječničkom je vjesniku, kao i u Medicinskom leksikonu, bol kao tjelesni osjet ženskoga roda i u jednini i množini (ž. r. jd. migracija boli – ž. r. mn. s grčevitim bolima). Acta stomatologica Croatica i Veterinarska stanica donose bol u jednini u ženskom rodu, a u množini u muškom rodu (ž. r. jd. spontana bol – m. r. mn. bolovi u zglobovima). Medicina Fluminensis poštuje standardnojezičnu normativnu preporuku i semantičko određenje imenice bol vezuje uz gramatičko, pa je tako kao oznaku fizičke patnje i u jednini i u množini donosi u muškome rodu (m. r. jd. ljestvica bola – m. r. mn. jaki bolovi).

Tablica 3. pokazuje dvorodnost imenice bol u sveučilišnim veterinarskim udžbenicima, u kojima je ona ili muškoga roda u oba broja ili je u jednini ženskoga roda, a u množini muškoga roda. O nestalnosti gramatičkog roda osobito svjedoče izdanja u kojima se u istom broju i padežu pojavljuje različit rod (osjećaj bola – utvrđivanje boli).

Pregledom odabrane građe zapaža se da se imenica bol najrjeđe pojavljuje u ženskom rodu i u jednini i u množini. Dok medicinski rječnici normu ne uvažavaju, u određenom se broju udžbenika ona ipak poštuje, pa čak i u nekim časopisima u kojima se bol pojavljuje u muškom rodu u oba broja. Kolebanje je najviše vidljivo u nepodudaranju gramatičkog roda u množini s rodom u jednini, naime najčešće je gramatičko određenje imenice bol ono gdje se ona u jednini pojavljuje u ženskom rodu, a u množini mijenja rod u muški.

▲

Zaključak

U stručnim se biomedicinskim tekstovima imenica bol u značenju tjelesne patnje, bez obzira na standardnojezičnu značenjsku podijeljenost, pojavljuje u oba roda. Premda se vidi težnja da se u stručnim tekstovima razlikuje taj bol kao tjelesni osjet i ta bol kao psihički osjećaj, zaključujemo da ova normativna preporuka nije općeprihvaćena. U svijesti većine govornika, pa tako i stručnjaka, razlike između bola i boli nema niti nepoznavanje normativne preporuke uzrokuje nerazumijevanje sadržaja, stoga je i kolebanje gramatičkoga roda često. No u strukovnom nazivlju i znanstvenom diskursu, upravo zbog potrebe i težnje k preciznosti i jednoznačnosti termina, vezivanje semantičke dvorodnosti imenice bol uz njezinu gramatičku dvorodnost, preporučeno je i korisno.
Da za kraj to slikovito sažmemo, reći ćemo da zbog ljubavne boli možete patiti i od želučanog bola.

Literatura [… prikaži]