Naredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2011. godini

NN 1/11, 3.1.2011.

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA

Na temelju članka 12. stavaka 1, 2. i 3. i članka 17. stavka 3. Zakona o veterinarstvu (»Narodne novine« br. 41/07) ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja donosi

NAREDBU

O MJERAMA ZAŠTITE ŽIVOTINJA OD ZARAZNIH I NAMETNIČKIH BOLESTI I NJIHOVOM FINANCIRANJU U 2011. GODINI

I. OPĆE ODREDBE

Zarazne i nametničke bolesti životinja koje se sprječavaju, otkrivaju i suzbijaju provođenjem mjera određenih ovom Naredbom su:

1. Arteritis konja

2. Afrička svinjska kuga

3. Artritis i encefalitis koza

4. Bedrenica

5. Bjesnoća

6. Bolest Aujeszkoga

7. Bolest plavog jezika

8. Bolesti pčela

9. Bolesti riba i školjkaša

10. Bolest virusnog proljeva goveda/bolest sluznice goveda

11. Bruceloza

12. Encefalitis zapadnog Nila

13. Genitalna kampilobakterioza

14. Goveđa spongiformna encefalopatija

15. Grebež ovaca (scrapie)

16. Ehinokokoza

17. Enzootska leukoza goveda

18. Infekciozna anemija kopitara

19. Influenca ptica

20. Kampilobakterioza peradi

21. Klamidioza ptica

22. Klasična svinjska kuga

23. Listerioza

24. Leptospiroza

25. Newcastleska bolest

26. Paratuberkuloza

27. Rinopneumonitis konja

28. Q-groznica

29. Salmoneloze peradi

30. Praćenje otpornosti bakterija roda Salmonella na antimikrobne pripravke u tovnih pilića

31. Praćenje otpornosti bakterija roda Salmonella na antimikrobne pripravke u konzumnih nesilica

32. Praćenje otpornosti bakterija roda Salmonella na antimikrobne pripravke u tovnih purana

33. Slinavka i šap

34. Trihomonijaza

35. Trihineloza

36. Tuberkuloza

37. Vezikularna bolest svinja

38. Zarazni goveđi rinotraheitis/zarazni pustularni vulvovaginitis.

II. IMUNOPROFILAKTIČKE MJERE

1. Bedrenica

1) Goveda, ovce, koze i konji u zaraženim područjima (bedreničnim distriktima) moraju biti cijepljeni protiv bedrenice, sukladno uputi proizvođača cjepiva.

2) Životinje iz stavka 1. ove točke smiju se izgoniti na ispašu i stavljati u promet tek nakon što je od cijepljenja proteklo vrijeme potrebno za stvaranje imuniteta.

3) Bedrenične distrikte određuje Uprava za veterinarstvo.

4) Troškove provođenja mjera iz ove točke snosi posjednik životinje.

2. Bjesnoća

1) Psi stariji od tri mjeseca moraju, jednom godišnje, biti cijepljeni protiv bjesnoće na čitavom području Republike Hrvatske, s time da između dva cijepljenja ne smije proteći više od 12 mjeseci.

2) Pas koji tijekom godine navrši tri mjeseca, mora biti cijepljen u narednih 14 dana, a pas koji nije ranije cijepljen, u roku od 14 dana od dana njegove nabave.

3) Preporuča se cijepljenje mačaka i pitomih vretica protiv bjesnoće.

4) Za cijepljenje pasa, mačaka i pitomih vretica može se koristiti samo monovalentno cjepivo od umrtvljenih, visokoimunogenih sojeva virusa bjesnoće.

5) Svi psi moraju biti označeni u skladu s Pravilnikom o označavanju pasa (»Narodne novine«, br. 72/10).

6) Nakon 13. lipnja 2011. godine dozvoljeno je cijepiti protiv bjesnoće samo pse koji su označeni u skladu Pravilnikom o označavanju pasa (»Narodne novine«, br. 72/10).

7) Posjednik životinja koje se drže na paši mora onemogućiti kontakt divljih i domaćih životinja.

8) U slučaju kad ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja naredi cijepljenje i drugih vrsta životinja protiv bjesnoće u pojedinim područjima, mora se koristiti samo monovalentno cjepivo od umrtvljenih, visokoimunogenih sojeva virusa bjesnoće.

9) Troškove provođenja mjera iz stavaka 1, 2. i 5. ove točke snosi posjednik životinje, osim na području Sisačko-moslavačke županije u općinama: Glina, Dvor, Donji Kukuruzari, Majur, Hrvatska Dubica i Hrvatska Kostajnica, gdje se navedeni troškovi podmiruju iz državnog proračuna ukoliko su ih provele nadležne ovlaštene veterinarske organizacije. Troškovi provođenja mjera iz stavka 8. ove točke podmiruju se iz državnog proračuna.

3. Newcastleska bolest

1) Sva perad u ekstenzivnim uzgojima, te nojevi, golubovi iz uzgoja i pernata divljač, osim divlje patke iz uzgoja, mora biti cijepljena protiv Newcastleske bolesti dva puta godišnje cjepivom proizvedenim od soja La Sota, jednim od sljedećih postupaka primjene: pitkom vodom, okulonazalno ili raspršivanjem.

2) Cijepljenje iz stavka 1. ove točke mora biti provedeno u razmaku od najmanje 4 mjeseca.

3) Perad u intenzivnom uzgoju (perad na farmama i svim oblicima intenzivne proizvodnje), te nojevi, golubovi i pernata divljač, osim divlje patke, mora biti cijepljena protiv ove bolesti tako da stalno bude imuna.

4) Ukoliko se netom izležena perad cijepi protiv Newcastleske bolesti u valionici, cijepljenje mora biti provedeno primjenom sojeva La Sota ili B1. Cijepljenje može biti provedeno postupkom zamagljivanja primjenom ultrazvučnog raspršivača.

5) Učinkovitost cijepljenja peradi prosuđuje se serološkom pretragom koja je sastavni dio imunoprofilaktičkog postupka.

6) Kontrolu imunosti u intenzivnim uzgojima peradi i ekstenzivnim uzgojima peradi, golubova iz uzgoja, nojeva i pernate divljači osim divljih pataka, provode ovlaštene veterinarske organizacije na području svoje nadležnosti ukoliko je cijepljenje provodila veterinarska služba ili odabrana veterinarska organizacija. U uzgojima gdje su cijepljenje provodile nadležne ovlaštene veterinarske organizacije, kontrolu imunosti provode kontrolna tijela i ovlaštene veterinarske organizacije prema rasporedu kojeg određuje Uprava za veterinarstvo.

7) Ovlaštene veterinarske organizacije i posjednici peradi u intenzivnom uzgoju dužni su dostaviti nadležnoj veterinarskoj inspekciji plan cijepljenja protiv Newcastleske bolesti.

8) Troškove provođenja mjera iz stavaka 1. i 3 ove točke snosi posjednik životinje, a troškovi provođenja mjera iz stavka 6. ove točke podmiruju se iz državnog proračuna.

III. DIJAGNOSTIČKE PRETRAGE U SVRHU OTKRIVANJA BOLESTI

1. Arteritis konja

1) Krv necijepljenih pastuha koji se koriste za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i/ili za prirodni pripust mora, jednom godišnje, prije početka korištenja rasplodnjaka, biti pretražena na arteritis konja.

2) Radi otkrivanja arteritisa konja, svaki pobačaj mora biti prijavljen veterinaru. Od kobile koja je pobacila ovlašteni veterinar mora uzeti uzorke, te iste dostaviti u službeni laboratorij radi pretrage na arteritis konja.

3) Troškove provođenja mjera iz stavka 1. ove točke snosi posjednik životinje, a troškovi provođenja mjera iz stavka 2. ove točke podmiruju se iz državnog proračuna.

2. Afrička svinjska kuga

1) Radi ranog otkrivanja afričke svinjske kuge (ASK) u domaćih svinja, sve uzorke podrijetlom od domaćih svinja koji su dostavljeni na laboratorijsku pretragu zbog sumnje, odnosno u svrhu isključivanja KSK u skladu Programom nadziranja klasične svinjske kuge u domaćih svinja u 2011. godini (klasa: 322-02/10-01/145, urbroj: 525-06-1-0547/10-1), Odjel za virologiju Hrvatskog veterinarskog instituta, mora pretražiti i na ASK.

2) Radi otkrivanja ASK u domaćih svinja određuje se serološko pretraživanje 3% uzoraka podrijetlom od domaćih svinja dostavljenih u laboratorij Hrvatskog veterinarskog instituta, prema Programu nadziranja klasične svinjske kuge u domaćih svinja u 2011. godini (klasa: 322-02/10-01/145, urbroj: 525-06-1-0547/10-1). Odjel za virologiju Hrvatskog veterinarskog instituta određuje koji od dostavljenih uzoraka će biti pretraženi na ASK.

3) Radi ranog otkrivanja ASK u divljih svinja svaki uzorak podrijetlom od uginule ili oboljele divlje svinje koji je dostavljen na laboratorijsku pretragu u svrhu isključivanja KSK, službeni laboratorij mora pretražiti i na ASK.

4) Radi otkrivanja ASK u divljih svinja određuje se serološko pretraživanje 3% uzoraka podrijetlom od divljih svinja dostavljenih u laboratorij Hrvatskog veterinarskog instituta prema Programu nadziranja klasične svinjske kuge u divljih svinja u 2011/2012. godini (klasa: 322-02/10-01/146, urbroj: 525-06-1-0547/10-1) Odjel za virologiju Hrvatskog veterinarskog instituta određuje koji od dostavljenih uzoraka će biti pretraženi na ASK.

5) Troškovi provođenja mjera iz ove točke podmiruju se iz sredstava državnog proračuna.

3. Artritis i encefalitis koza

Radi utvrđivanja prevalencije artritisa i encefalitisa koza određuje se uzimanje uzoraka krvi koza starijih od 6 mjeseci, u rasplodnim stadima s 20 i više koza na području Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Varaždinske, i Međimurske županije, u skladu s Programom utvrđivanja prevalencije artritisa i encefalitisa koza u Republici Hrvatskoj (klasa: 322-02/10-01/161, urbroj: 525-06-1-0246/10-1).

4. Bolest Aujeszkoga

1) U stadima s 50 i više rasplodnih krmača i nazimica ili 500 i više tovnih svinja ili miješanim uzgojima s 500 i više svinja, u kojima se ne provodi cijepljenje protiv bolesti Aujeszkoga, u svrhu serološkog pretraživanja radi otkrivanja protutijela za virus bolesti Aujeszkog dva puta u razmaku od četiri mjeseca, uzima se određeni broj uzoraka krvi svinja na način da se omogući otkrivanje 5% seroprevalencije uz 95% razinu povjerenja, u uzgojima rasplodnih svinja, odnosno, 10% seroprevalencije uz 95% razinu povjerenja, u uzgojima tovnih svinja i mješanim uzgojima.

2) Svi posjednici svinja koji provode cijepljenje protiv bolesti Aujeszkoga moraju Upravi za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja dostaviti o tome pisanu informaciju, te navesti u koju svrhu (sprječavanje pojave ili kontrola bolesti u stadu) i od kada se cijepljenje provodi, vrstu cjepiva koje se koristi i program cijepljenja. Informaciju o cijepljenju posjednik je dužan dostaviti najkasnije do 31.ožujka 2011. godine.

3) Pretraživanje svinja radi otkrivanja protutijela za virus bolesti Aujeszkoga provodi se u skladu s Programom nadziranja bolesti Aujeszkoga (klasa: 322-02/10-01/143, urbroj: 525-06-0137/10-1).

4) Radi otkrivanja bolesti Aujeszkoga u divljih svinja određuje se serološko pretraživanje 3% uzoraka podrijetlom od divljih svinja dostavljenih u laboratorij Hrvatskog veterinarskog instituta prema Programu nadziranja klasične svinjske kuge u divljih svinja u 2011/2012. godini (klasa: 322-02/10-01/146, urbroj: 525-06-1-0547/10-1). Odjel za virologiju Hrvatskog veterinarskog instituta određuje koji od dostavljenih uzoraka će biti pretraženi na bolest Aujeszkoga.

5) Troškovi provođenja mjera iz ove točke podmiruju se iz sredstava državnog proračuna.

5. Encefalitis zapadnog Nila

1) Radi otkrivanja moguće prisutnosti encefalitisa zapadnog Nila u populaciji konja na području Republike Hrvatske, određuje se serološko pretraživanje određenog broja uzoraka podrijetlom od konja dostavljenih s područja Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske, Požeško-slavonske, Sisačko-moslavačke, Istarske, Zadarske i Zagrebačke županije, u Laboratorij za infekcioznu anemiju kopitara Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sukladno točki 15. stavku 1. podstavku (b) ove Naredbe.

2) Broj uzoraka iz stavka 1. ove točke mora omogućuti otkrivanje moguće infekcije u prevalenciji od 1%, uz 95% razinu povjerenja. Uzorke koji će biti pretraženi na encefalitis zapadnog Nila određuje nasumičnim odabirom Laboratorij za virusne bolesti kopitara Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

3) Radi ranog otkrivanja infekcije virusom encefalitisa zapadnog Nila određuje se virološko pretraživanje uginulih migratornih divljih ptica, uginulih ptica iz porodice Corvidae (gavrani, vrane, gačci, svrake, šojke i čavke) i uginulih ptica grabljivica.

4) Troškovi provođenja mjera iz ove točke podmiruju se iz sredstava državnog proračuna.

6. Bruceloza

6.1. Bruceloza goveda

1) Radi potvrđivanja statusa stada goveda službeno slobodnog od bruceloze u skladu s Dodatkom A, poglavlje II, točka 1. Pravilnika o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja (»Narodne novine«, broj 154/08), u svim stadima goveda na području Republike Hrvatske, sva goveda starija od 12 mjeseci moraju biti pretražena na brucelozu u skladu s Dodatkom C Pravilnika o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja i to:

–stada mliječnih goveda s više od 10 krava: pretraživanje skupnih uzoraka mlijeka, tri puta u razmacima od 3 mjeseca i dok je najmanje 30% krava u laktaciji, a 6 tjedana nakon zadnjeg pretraživanja skupnog uzorka mlijeka, od svakog goveda u stadu starijeg od 12 mjeseci mora biti uzet uzorak krvi u svrhu serološkog pretraživanja;

–druga stada goveda: svako govedo u stadu starije od 12 mjeseci, mora biti serološki pretraženo na brucelozu dva puta u razmaku od 3 do 6 mjeseci.

2) Pretraživanje iz stavka 1. ove podtočke ne odnosi se na grla za tov podrijetlom iz stada službeno slobodnog od bruceloze goveda, uz uvjet da ista neće biti korištena za rasplod nego će nakon tova biti izravno poslana na klanje, što potvrđuje nadležni državni veterinarski inspektor ili službeni veterinar.

3) Svako govedo koje se uvodi u stado mora dolaziti iz stada koje ima status službeno slobodnog od bruceloze goveda, a u slučaju goveda starijeg od 12 mjeseci, isto se može uvesti u stado samo ako je pretraženo imunoenzimskim testom (ELISA) s negativnim rezultatom unutar 30 dana prije uvođenja u stado.

4) U odnosu na provedbu stavka 3. ove podtočke, a uzimajući u obzir činjenicu da bruceloza goveda (B. abortus) nije potvrđena u Republici Hrvatskoj od 1964. godine, goveda podrijetlom iz domaćeg uzgoja, koja su nakon prvog testiranja skupnog uzorka mlijeka ili pojedinačnog uzorka krvi, u skladu sa stavkom 1. ove podtočke, polučila negativan rezultat na brucelozu, mogu, do 1. prosinca 2011. godine, biti uvedena u stado koje je u postupku dobivanja statusa stada službeno slobodnog od bruceloze u skladu sa stavkom 1. ove podtočke.

5) Status stada goveda službeno slobodan od bruceloze može se privremeno oduzeti ako se u stadu utvrdi stanje odnosno nalaz kako je navedeno u Dodatku A, poglavlju II, točki 3A, podtočki a) i/ili b) Pravilnika o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja (»Narodne novine«, broj 154/08).

6) Status stada goveda službeno slobodan od bruceloze može biti, nakon privremenog oduzimanja, ponovno dodijeljen, ako su sva goveda u stadu starija od 12 mjeseci serološki pretražena imunoenzimskim testom (ELISA), s negativnim rezultatom, s time da prvi test može biti proveden najranije 30 dana nakon uklanjanja zadnje pozitivne životinje iz stada, a drugi test 60 dana nakon provedbe prvog testiranja.

7) Status stada goveda službeno slobodan od bruceloze mora se ukinuti ako je na temelju rezultata laboratorijskog testiranja ili epidemiološkog istraživanja potvrđena infekcija Brucellom, u skladu s Dodatkom A, poglavljem II, točkom 3B Pravilnika o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja (»Narodne novine«, broj 154/08).

8) Stado goveda kojemu je ukinut status u skladu sa stavkom 7. ove podtočke, može ponovno dobiti status službeno slobodan od bruceloze, nakon što su u stadu provedene sve mjere određene u Dodatku A, poglavlju II, točki 3B Pravilnika o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja (»Narodne novine«, broj 154/08).

9) Radi ranog otkrivanja bruceloze goveda, svaki pobačaj mora biti prijavljen veterinaru. Od krave koja je pobacila ovlašteni veterinar mora uzeti uzorke, te iste dostaviti u službeni laboratorij radi pretrage na brucelozu.

10) Troškovi provođenja mjera iz stavaka 1. i 9. ove podtočke podmiruju se iz državnog proračuna.

6.2. Bruceloza svinja (Brucella suis)

1) Radi otkrivanja bruceloze svinja (B. suis), svaki pobačaj mora biti prijavljen veterinaru. Od krmače koja je pobacila ovlašteni veterinar mora uzeti uzorke, te iste dostaviti u službeni laboratorij radi pretrage na brucelozu.

2) Krv nerastova mora biti pretražena na brucelozu jednom godišnje, a obavezno prije početka korištenja za umjetno osjemenjivanje ili prirodni pripust.

3) Troškovi provođenja mjera iz stavka 1. ove podtočke podmiruju se iz državnog proračuna, a troškove provođenja mjera iz stavka 2. ove podtočke snosi posjednik životinje.

6.3. Bruceloza ovaca i koza (Brucella melitensis)

1) Radi ranog otkrivanja bruceloze ovaca i koza (B. melitensis), svaki pobačaj mora biti prijavljen veterinaru. Od ovce ili koze koja je pobacila ovlašteni veterinar mora uzeti uzorke, te iste dostaviti u službeni laboratorij radi pretrage na brucelozu.

2) Na brucelozu mora biti serološki pretražena:

(a) jednom godišnje, prije početka korištenja, krv ovnova i jarčeva koji služe za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i prirodni pripust;

b) sve ovce i koze, starije od 6 mjeseci, jednom godišnje, a najkasnije prije izgona na pašu na području općine Plitvička jezera u Ličko-senjskoj županiji, područje grada Sinja i općine Hrvace, te područje općine Lovreć u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

3) Gospodarstvo s ovcama i/ili kozama može dobiti status službeno slobodno od bruceloze (B. melitensis) ukoliko je ispunilo uvjete određene u Dodatku A, Poglavlju 1, točki I, podtočki A, Pravilnika o veterinarsko-zdravstvenim uvjetima za stavljanje u promet ovaca i koza (»Narodne novine«, broj 51/09).

4) Gospodarstvo s ovcama i/ili kozama može zadržati status službeno slobodno od bruceloze (B. melitensis) ukoliko ispunjava uvjete određene u Dodatku A., Poglavlju 1, točki I, podtočkama B, C i D, Pravilnika o veterinarsko-zdravstvenim uvjetima za stavljanje u promet ovaca i koza (»Narodne novine«, broj 51/09).

5) Troškovi provođenja mjera iz stavka 1. i stavka 2. podstavka b) ove podtočke podmiruju se iz državnog proračuna, a troškove uzorkovanja iz stavka 2. podstavka a) ove podtočke snosi posjednik životinje, a laboratorijske pretrage Državni proračun.

6.4. Bruceloza ovaca (Brucella ovis)

1) Radi ranog otkrivanja bruceloze ovaca (B. ovis), svaki pobačaj mora biti prijavljen veterinaru. Od ovce koja je pobacila ovlašteni veterinar mora uzeti uzorke, te iste dostaviti u službeni laboratorij radi pretrage na brucelozu.

2) Krv ovnova i jarčeva koji služe za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i prirodni pripust mora biti pretražena na brucelozu ovaca (B. ovis) jednom godišnje, prije početka korištenja.

3) Troškovi provođenja mjera iz stavka 1. ove podtočke podmiruju se iz državnog proračuna, a troškove uzorkovanja iz stavka 2. ove podtočke snosi posjednik životinje, a laboratorijske pretrage Državni proračun.

7. Bolest plavog jezika

1) Radi ranog otkrivanja prisustva virusa uzročnika bolesti plavog jezika, određuje se provedba Programa nadziranja infekcije virusom bolesti plavog jezika u 2011. godini (klasa: 322-02/10-01/147, urbroj: 525-06-1-0547/10-1).

2) Radi utvrđivanja proširenosti vektora, određuje se provedba Programa entomološkog istraživanja populacije vektora virusa bolesti plavog jezika, na području Republike Hrvatske u 2011. godini (klasa: 322-02/10-01/150, urbroj: 525-06-2-0264/10-1).

3) Troškovi provođenja mjera iz ove točke podmiruju se iz državnog proračuna.

8. Bolesti pčela (američka gnjiloća, varooza, tropileloza i etinioza)

1) Na pčelinjacima moraju biti provedene preventivne i dijagnostičke mjere za zaštitu zdravlja pčelinjih zajednica od sljedećih pčelinjih bolesti: američka gnjiloća, varooza, tropileloza i etinioza.

2) Uzgoj pčelinjih matica za prodaju dopušten je samo na pčelinjacima koji su pod stalnim veterinarsko-zdravstvenim nadzorom.

3) Pčelar je dužan voditi evidenciju o svim provedenim preventivnim i dijagnostičkim mjerama iz stavka 1. ove točke, u kojoj najmanje mora navesti datum, i naziv korištenog sredstva.

4) U promet mogu biti stavljene samo zdrave pčelinje matice i zdrave pčelinje zajednice odnosno one na kojima su provedene dijagnostičke i preventivne mjere na pčelinje bolesti iz stavka 1. ove točke.

8.1. Američka gnjiloća

1) U mjestima u kojima je tijekom 2010. godine utvrđena američka gnjiloća, tijekom ožujka ili travnja 2011. godine, ovlašteni veterinar mora klinički pregledati sve pčelinje zajednice na pčelinjacima u kojima je američka gnjiloća potvrđena tijekom 2010. godine.

2) U slučaju sumnje na bolest, ovlašteni veterinar mora uzeti uzorak saća s pčelinjim leglom i poslati ga na laboratorijsku pretragu u službeni laboratorij. Na pretragu mora biti dostavljen službeni uzorak pčelinjeg legla, zasebno uzet iz svake pojedine sumnjive pčelinje zajednice i to komad saća s poklopljenim leglom, veličine 10×10 cm, na kojem su znaci bolesti dobro vidljivi, umotan u zrakopropusnu ambalažu.

3) Na pčelinjacima za uzgoj i prodaju matica, tijekom proljeća i jeseni ovlašteni veterinar mora provesti klinički pregled svih pčelinjih zajednica.

4) Iz zajednica iz stavka 3. ove podtočke, sumnjivih na bolest mora biti uzet službeni uzorak pčelinjeg legla i dostavljen na laboratorijsku pretragu.

5) Troškovi provođenja mjera iz stavka 1, 2. i 4. ove podtočke podmiruju se iz državnog proračuna, a troškove provođenja mjera iz stavka 3. ove podtočke snosi posjednik životinje.

8.2. Varooza

1) Na svim pčelinjacima, tijekom zime (studeni/prosinac/siječanj) i u sezoni, pčelar mora provesti dijagnostičko tretiranje protiv varooze. U pčelinjacima do 50 pčelinjih zajednica dijagnostičko tretiranje treba provesti na 5 pčelinjih zajednica, a u većim pčelinjacima na 10% pčelinjih zajednica.

2) Troškove provođenja mjera iz ove podtočke snosi posjednik životinje.

8.3. Tropileloza

1) Na sve pčelinjake, na kojima se tijekom dijagnostičkog tretiranja protiv varooze posumnja na tropilelozu, mora biti pozvan ovlašteni veterinar koji mora pregledati podloške na uzročnika tropileloze.

2) Troškove provođenja mjera iz ove podtočke snosi posjednik životinje.

8.4. Etinioza

1) Na sve pčelinjake, na kojima se tijekom dijagnostičkog tretiranja protiv varooze posumnja na etiniozu, mora biti pozvan ovlašteni veterinar koji mora obaviti klinički pregled pčelinjih zajednica na etiniozu.

2) Troškove provođenja mjera iz ove podtočke snosi posjednik životinje.

9. Bolesti riba i školjkaša

Radi praćenja prisutnosti uzročnika Koi-herpes viroze, virusne hemoragijske septikemije i zarazne hematopoetske nekroze na uzgajalištima riba, provode se slijedeći programi:

1. Program nadziranja zdravlja akvatičnih životinja prijemljivih na Koi-herpes virozu (klasa: 322-02/10-01/151, urbroj: 525-06-2-0264/10-1),

2. Program nadziranja zdravlja akvatičnih životinja prijemljivih na virusnu hemoragijsku septikemiju i zaraznu hematopoetsku nekrozu (klasa: 322-02/10-01/152, urbroj: 525-06-2-0264/10-1).

Radi praćenja prisutnosti uzročnika bonamioze i marteilioze na proizvodnim područjima, provode se slijedeći programi:

1. Program nadziranja zdravlja akvatičnih životinja prijemljivih na infekciju s Marteilia refringens (klasa: 322-02/10-01/153, urbroj: 525-06-2-0264/10-1),

2. Program nadziranja zdravlja akvatičnih životinja prijemljivih na infekciju s Bonamia ostreae (klasa: 322-02/10-01/154, urbroj: 525-06-2-0264/10-1).

10. Enzootska leukoza goveda

1) Radi potvrđivanja statusa stada goveda službeno slobodnog od enzootske leukoze goveda u skladu s Dodatkom D, Poglavlje I, točka A. Pravilnika o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja (»Narodne novine«, broj 154/08), sva goveda starija od 24 mjeseca moraju biti pretražena na enzootsku leukozu goveda imunoenzimskim testom (ELISA) provedenim u skladu s Dodatkom D, Poglavljem II, točkom C, Pravilnika o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja (»Narodne novine«, broj 154/08), dva puta godišnje, u razmaku od najmanje 4 mjeseca, i to:

–stada mliječnih goveda s više od 10 krava: prvi put pretraživanjem skupnog uzorka mlijeka, dok je najmanje 30% krava u laktaciji, te drugi put nakon najmanje 4 mjeseca, tako da se od svakog goveda u stadu starijeg od 24 mjeseca mora uzeti uzorak krvi u svrhu serološkog pretraživanja na enzootsku leukozu goveda;

–druga stada goveda: svako govedo u stadu starije od 24 mjeseca, mora dva puta u razmaku od najmanje 4 mjeseca biti serološki pretraženo na enzoootsku leukozu goveda.

2) Svako govedo koje se uvodi u stado mora dolaziti iz stada koje ima status službeno slobodnog od enzootske leukoze goveda.

3) Iznimno od stavka 2. ove točke, goveda starija od 24 mjeseca podrijetlom iz domaćeg uzgoja u kojem u zadnje dvije godine nije utvrđena enzootska leukoza goveda, mogu biti uvedena u stado koje je u postupku dobivanja statusa stada službeno slobodnog od enzootske leukoze goveda, uz uvjet da su prije uvođenja bila serološki pretražena imunenzimskim testom (ELISA), s negativnim rezultatom, provedenim najranije 30 dana prije uvođenja u stado.

4) Status stada goveda službeno slobodan od enzootske leukoze goveda može se privremeno oduzeti ako stado ne udovoljava u potpunosti uvjetima određenim Dodatkom D, Poglavljem I, točkom B Pravilnika o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja (»Narodne novine«, broj 154/2008) ili kad se na temelju laboratorijskih testova ili kliničkih ili patoanatomskih znakova posumnja da jedno ili više grla ima enzootsku leukozu goveda, s time da sumnjiva grla odmah moraju biti zaklana.

5) Status stada goveda službeno slobodan od enzootske leukoze goveda može, nakon privremenog oduzimanja, ponovno biti dodijeljen nakon što su ispunjeni zahtjevi iz Dodatka D, Poglavlja I, točke D Pravilnika o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja (»Narodne novine«, broj 154/2008).

6) Sva goveda starija od 24 mjeseca koja se stavljaju u promet, osim upućivanja na klanje preko sabirnog centra ili izravno, moraju biti pretražena na enzootsku leukozu goveda. Nalaz službenog laboratorija ne smije biti stariji od 30 dana.

7) Troškovi provođenja mjera iz stavka 1. ove točke podmiruju se iz državnog proračuna, a troškove provođenja mjera iz stavka 6. ove točke snosi posjednik životinje.

11. Genitalna kampilobakterioza

1) Ispirak prepucija bikova koji se koriste za prirodni pripust mora biti pretražen na genitalnu kampilobakteriozu dva puta godišnje, s time da prva pretraga mora biti obavljena prije prvog korištenja za pripust.

2) Ispirak prepucija bikova koji se koriste za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje mora biti pretražen jednom godišnje, s time da pretraga mora biti provedena prije uvođenja u proizvodnju.

3) Bikovi koji se koriste za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i vraćaju u proizvodnju nakon odmora dužeg od šest mjeseci, moraju biti ponovno testirani, ne ranije od 30 dana prije dana ponovnog stavljanja u proizvodnju.

4) Kod ponavljanja nepravilnosti spolnog ciklusa i kod svakog pobačaja goveda, ovaca i koza, vaginalna sluz, posteljica i pobačeni fetus navedenih životinja, moraju biti dostavljeni radi laboratorijske pretrage na genitalnu kampilobakteriozu. Od krave koja je pobacila ovlašteni veterinar mora uzeti uzorke, te iste dostaviti u službeni laboratorij radi pretrage na genitalnu kampilobakteriozu.

5) Troškove provođenja mjera iz stavaka 1, 2. i 3. ove točke snosi posjednik životinje, a troškovi provođenja mjera iz stavka 4. ove točke podmiruju se iz državnog proračuna.

12. Bolest virusnog proljeva goveda/bolest sluznice goveda

1) Bikovi koji se koriste za prirodni pripust ili umjetno osjemenjivanje moraju biti virološki pretraženi na bolest virusnog proljeva/bolest sluznice goveda (BVP/BSG) jednom godišnje, s time da bikovi koji se koriste prvi puta, moraju biti pretraženi prije početka korištenja.

2) Troškove provođenja mjera iz ove točke snosi posjednik životinje.

13. Goveđa spongiformna encefalopatija

1) Na goveđu spongiformnu encefalopatiju (GSE) moraju biti pretražena sva goveda:

(a) starija od 24 mjeseca:

– koja su zaklana iz nužde odnosno upućena na prisilno (hitno) klanje od strane veterinara nakon nesreće ili zbog ozbiljnih fizioloških ili funkcionalnih poremećaja, uključujući poremećaje središnjeg živčanog sustava;

– koja, pri ante mortem pregledu, pokazuju kliničke znakove zarazne bolesti ili znakove na temelju kojih se može posumnjati da su zaražene ili pokazuju fiziološke ili funkcionalne poremećaje, uključujući poremećaje središnjeg živčanog sustava;

(b) sva goveda starija od 30 mjeseci:

– pri redovnom klanju za ljudsku prehranu;

– koja su zaklana u okviru programa iskorjenjivanja bolesti, a ne pokazuju kliničke znakove bolesti.

– uginula ili usmrćena na gospodarstvu, osim goveda usmrćenih u okviru suzbijanja epidemije odnosno iskorjenjivanja bolesti;

– uginula ili usmrćena tijekom prijevoza ili u klaonici.

2) Troškovi provođenja mjera iz ove točke uređeni su na sljedeći način:

a) troškovi provođenja mjera iz stavka 1. podstavka (a) i stavka 1. podstavka (b), alineje druge, te stavka 1. podstavka (c), kao i nabava dijagnostičkih kitova i dijela potrošnog materijala iz stavka 1. podstavka (b), alineje prve, podmiruju iz državnog proračuna,

b) troškove provođenja laboratorijske pretrage iz stavka 1. podstavka (b), alineje prve, snosi subjekt u poslovanju s hranom (klaonica).

14. Grebež ovaca (Scrapie)

1) Na grebež ovaca (Scrapie) moraju biti pretražene sve ovce i koze starije od 18 mjeseci:

a) koje pokazuju kliničke znakove poremećaja središnjeg živčanog sustava;

b) kod uginuća iz bilo kojeg razloga;

c) pri redovnom klanju;

d) ukoliko su usmrćene, osim u slučaju kada se usmrćivanje obavlja sukladno programu iskorjenjivanja neke bolesti.

2) Troškovi provođenja mjera iz ove točke uređeni su na sljedeći način:

a) troškovi provođenja mjera iz stavka 1. podstavaka (a), (b), i (d) podmiruju se iz državnog proračuna.

b) troškove provođenja laboratorijske pretrage iz stavka 1. podstavka (c), snosi posjednik životinje, odnosno subjekt u poslovanju s hranom (klaonica), a troškovi nabave dijagnostičkih kitova i dijela potrošnog materijala podmiruju se iz državnog proračuna.

15. Infekciozna anemija kopitara

1) Serološka pretraga uzoraka krvi kopitara mora biti obavljena:

(a) jednom godišnje najkasnije do 30. rujna u ergelama, pastuharnama, konjičkim športskim društvima i na šumskim radilištima;

(b) jednom godišnje za sve ostale kopitare na području Republike Hrvatske i to u sljedećem razdoblju:

– 1. 1. 2011. – 31. 3. 2011. godine, na području sljedećih županija: Sisačko-moslavačke, Bjelovarsko-bilogorske, Primorsko-goranske, Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske, Istarske, Ličko-senjske, Splitsko-dalmatinske, Zagrebačke i Grada Zagreba;

– 1. 4. 2011. – 30. 6. 2011. godine, na području sljedećih županija: Osječko-baranjske, Zadarske, Šibensko-kninske, Dubrovačko-neretvanske i Karlovačke;

– 1. 7. 2011. – 30. 11. 2011. godine, na području sljedećih županija: Krapinsko-zagorske, Varaždinske, Koprivničko-križevačke, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske i Međimurske;

(c) jednom godišnje u kopitara za proizvodnju bioloških pripravaka (cjepiva, seruma) i sjemena za umjetno osjemenjivanje;

(d) u pastuha prije licenciranja;

(e) u kobila prije pripusta;

(f) pri stavljanju kopitara u promet.

2) Zabranjen je dogon, istovar, boravak i napasivanje kopitara na zajedničkim pašnjacima, ako nisu prethodno serološki pretraženi s negativnim rezultatom.

3) Nalaz o negativnoj serološkoj pretrazi vrijedi 90 dana, počevši od datuma uzorkovanja krvi konja.

4) Troškovi provođenja mjera iz ove točke uređeni su na sljedeći način:

a) troškovi provođenja laboratorijske pretrage iz stavka 1. točaka (a) i (b) podmiruju se iz državnog proračuna,

b) uzorkovanje i dostavu uzoraka iz stavka 1. podstavaka (a) i (b), te uzorkovanje, dostavu uzoraka i laboratorijsku pretragu iz stavka 1. podstavaka (c), (d), (e) i (f) snosi posjednik životinje.

16. Influenca ptica

1) Radi ranog otkrivanja dokaza nazočnosti virusa influence ptica u peradi određuje se provedba Programa pretraživanja influence ptica u peradi u 2011. godini (klasa: 322-02/10-01/148, urbroj: 525-06-1-0547/10-1).

2) Radi ranog otkrivanja virusa influence ptica u divljih ptica određuje provedba Programa pretraživanja influence ptica divljih ptica u 2011. godini (klasa: 322-02/10-01/149, urbroj: 525-06-1-0547/10-1).

3) Troškovi provođenja mjera iz ove točke podmiruju se iz državnog proračuna.

17. Klamidioza ptica

1) Sva matična jata i prodajna mjesta ukrasnih i sobnih ptica te golubova, moraju biti upisana pri nadležnom veterinarskom uredu.

2) Sve ukrasne i sobne ptice te golubovi u organiziranoj proizvodnji, namijenjeni za rasplod, prodaju ili izložbu, moraju biti slobodni od klamidioze što se potvrđuje laboratorijskim nalazom.

3) Kontrola klamidioze iz stavka 2. ove točke provodi se u skladu s uputama o mjerama za sprječavanje i iskorjenjivanje klamidioze propisanim od Uprave za veterinarstvo.

4) Nalaz o obavljenoj laboratorijskoj pretrazi s negativnim rezultatom ne smije biti stariji od 90 dana.

5) Troškove provođenja mjera iz ove točke snosi posjednik životinje.

18. Klasična svinjska kuga

1) Radi ranog otkrivanja dokaza prisutnosti virusa klasične svinjske kuge u domaćih svinja, određuje se provedba Programa nadziranja klasične svinjske kuge u domaćih svinja u 2011. godini (klasa: 322-02/10-01/145, urbroj: 525-06-1-0547/10-1)

2) Radi ranog otkrivanja dokaza prisutnosti virusa klasične svinjske kuge u divljih svinja, određuje se provedba Programa nadziranja klasične svinjske kuge u divljih svinja u 2011. godini (klasa: 322-02/10-01/146, urbroj: 525-06-1-0547/10-1)

3) U promet mogu biti stavljene samo svinje koje ne pokazuju kliničke znakove bolesti i koje su označene.

4) Prilikom uzimanja krvi svinja koje se laboratorijski pretražuju za potrebe provođenja programa nadziranja i kontrole bolesti, ovlašteni veterinar mora osigurati mogućnost identifikacije svake pojedine svinje od koje je uzet uzorak.

5) Svinje oprašene prije 1. siječnja 2005. godine te vjerojatno cijepljene protiv KSK, moraju biti izlučene iz uzgoja najkasnije do 31. prosinca 2011. godine.

6) Troškovi provođenja mjera iz stavka 1. i 2. ove točke podmiruju se iz državnog proračuna.

19. Leptospiroza

1) Krv bikova, ovnova, jarčeva, nerastova i pastuha koji služe za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i prirodni pripust, mora biti serološki pretražena na leptospirozu jedan put godišnje, a obavezno prije početka korištenja.

2) Krv kopitara starijih od 6 mjeseci, koji se drže u sportsko-rekreacijske svrhe, uključujući centre za terapijsko jahanje i škole jahanja mora jednom godišnje biti serološki pretražena na leptospirozu.

3) Radi otkrivanja leptospiroze, svaki pobačaj krave, ovce, koze, svinje i kobile mora biti prijavljen veterinaru. Od životinje koja je pobacila ovlašteni veterinar mora uzeti uzorke, te iste dostaviti u službeni laboratorij radi pretrage na leptospirozu.

4) Troškove provođenja mjera iz stavaka 1. i 2. ove točke snosi posjednik životinje, a troškovi provođenja mjera iz stavka 3. ove točke podmiruju se iz državnog proračuna. Iznimno, za ovnove i jarčeve iz stavka 1. ove točke, troškovi laboratorijske pretrage podmiruju se iz državnog proračuna, a troškove uzorkovanja plaća posjednik.

20. Listerioza

1) Radi otkrivanja listerioze, svaki pobačaj krave, ovce i koze mora biti prijavljen veterinaru. Od životinje koja je pobacila ovlašteni veterinar mora uzeti uzorke, te iste dostaviti u službeni laboratorij radi pretrage na listeriozu.

2) Na listeriozu mora biti pretražen mozak ovaca, koza i goveda koje pokazuju kliničke znakove poremećaja središnjeg živčanog sustava i poremećaja u ponašanju.

3) Troškovi provođenja mjera iz ove točke podmiruju se iz državnog proračuna.

21. Paratuberkuloza

1) Na paratuberkulozu moraju biti pretražene sve rasplodne krave starije od 24 mjeseca te rasplodne ovce i koze starije od 12 mjeseci, ukoliko pokazuju kliničke znakove paratuberkuloze.

2) Detaljan opis kliničkih znakova, uzorkovanje, laboratorijsko pretraživanje i mjere koje se provode u slučaju pozitivnoga nalaza na paratuberkulozu provode se sukladno Programu kontrole paratuberkuloze u goveda, ovaca i koza (klasa: 322-02/10-01/160, urbroj: 525-06-1-0246/10-1).

3) Troškove provođenja mjera iz stavka 1. i 2. ove točke snosi posjednik životinje.

22. Q-groznica

1) Radi otkrivanja Q-groznice, svaki pobačaj krave, ovce i koze mora biti prijavljen veterinaru. Od životinje koja je pobacila ovlašteni veterinar mora uzeti uzorke, te iste dostaviti u službeni laboratorij radi pretrage na Q-groznicu.

2) Zabranjeno je držanje ovaca i koza u dvorištima farmi muznih krava.

3) Troškovi provođenja mjera iz stavka 1. ove točke podmiruju se iz državnog proračuna.

23. Salmoneloze peradi

1) Uzimanje uzoraka od konzumnih nesilica vrste Gallus gallus radi pretrage na prisutnost bakterija iz roda salmonela, laboratorijsko pretraživanje i mjere koje se provode u slučaju sumnje i/ili potvrđenog slučaja S.Enteritidis i S. Typhimurium provode se u skladu s odredbama Nacionalnog programa kontrole Salmoneloze u jatima konzumnih nesilica vrste Gallus gallus u Republici Hrvatskoj (klasa: 322-02/10-01/155, urbroj: 525-06-1-0246/10-1).

2) Uzimanje uzoraka od rasplodne peradi u uzgoju i proizvodnji vrsteGallus gallus radi pretrage na prisutnost bakterija iz roda salmonela, laboratorijsko pretraživanje i mjere koje se provode u slučaju sumnje i/ili potvrđenog slučaja S. Enteritidis, S. Typhimurium, S. Hadar, S.Infantis ili S. Virchow provode se u skladu s odredbama Nacionalnog programa kontrole salmoneloze u odraslih rasplodnih jata (rasplodna jata u proizvodnji) vrste Gallus gallus u Republici Hrvatskoj (klasa: 322-02/10-01/156, urbroj: 525-06-1-0246/10-1).

3) Uzimanje uzoraka od tovnih pilića vrste Gallus gallus radi pretrage na prisutnost bakterija iz roda salmonela, laboratorijsko pretraživanje i mjere koje se provode u slučaju sumnje i/ili potvrđenog slučaja S.Enteritidis i S. Typhimurium provode se u skladu s odredbama Nacionalnog programa kontrole salmoneloze u tovnih pilića vrste Gallus gallus u Republici Hrvatskoj (klasa: 322-02/10-01/157, urbroj: 525-06-1-0246/10-1).

4) Uzimanje uzoraka od rasplodnih i tovnih purana radi pretrage na prisutnost bakterija iz roda salmonela, laboratorijsko pretraživanje i mjere koje se provode u slučaju sumnje i/ili potvrđenog slučaja S. Enteritidis i S. Typhimurium provode se u skladu s odredbama Nacionalnog programa kontrole salmoneloze u rasplodnih i tovnih purana u Republici Hrvatskoj (klasa: 322-02/10-01/158, urbroj: 525-06-1-0246/10-1 ).

5) Sva jata, osim jata navedenih u stavku 1. do 4. ove točke, bez obzira na vrstu i kategoriju peradi, čiji su proizvodi namijenjeni javnoj potrošnji ili se perad uzgaja radi daljnje prodaje, moraju biti bakteriološki, odnosno serološki pretražena, dostavljanjem službenih uzoraka u laboratorij sukladno tablicama 1.– 5. iz Dodatka I ove Naredbe, koji je njezin sastavni dio.

6) Jato namijenjeno klanju podrazumijeva životinje iste vrste i dobi iz jednog objekta, namijenjene klanju. Klati je dopušteno samo jata slobodna od S. Enteritidis i S. Typhimurium, a u slučaju rasplodne peradi vrste Gallus gallus, jata slobodna od S. Enteritidis, S. Typhimurium, S. Hadar, S. Infantis ili S. Virchow, osim kad se postupa u skladu s nacionalnim programom.

7) Posjednik jata prije stavljanja u promet proizvoda od peradi namijenjenih za javnu potrošnju, peradi za klanje, te peradi koja se uzgaja radi daljnje prodaje, mora imati nalaz o zdravstvenom stanju peradi, ne stariji od tri tjedna i izdan od službenog laboratorija. Iznimno, nalaz o zdravstvenom stanju za tovne i rasplodne purane vrijedi 6 tjedana od dana uzimanja uzoraka.

8) Radi utvrđivanja svih salmonela od značaja za javno zdravstvo u rezultatima nalaza potrebno je, osim serotipova propisanih Naredbom i nacionalnim programima iz stavka 1. do 4. ove točke, navesti i sve ostale utvrđene serotipove.

9) Troškove uzorkovanja i dostave uzorka propisane stavkom 1., 2., 3. i 4. ove točke snosi posjednik, a troškovi laboratorijske dijagnostike podmiruju se iz državnog proračuna. Troškove provođenja mjera iz stavka 5. ove točke snosi posjednik životinje.

24. Praćenje otpornosti bakterija roda Salmonella na antimikrobne pripravke u tovnih pilića

1) Radi praćenja otpornosti bakterija roda Salmonella na antimikrobne pripravke u jatima tovnih pilića vrste Gallus gallus, određuje se uzimanje uzoraka u skladu s odredbama Nacionalnog programa kontrole Salmoneloze u jatima konzumnih nesilica vrste Gallus gallus u Republici Hrvatskoj (klasa: 322-02/10-01/157, urbroj: 525-06-1-0246/10-1).

2) Troškove pretraživanja uzoraka iz stavka 1. ove točke uzetih u skladu s točkom 20. ovoga Dijela Naredbe, podmiruju se iz državnog proračuna.

25. Praćenje otpornosti bakterija roda Salmonella na antimikrobne pripravke u konzumnih nesilica

1) Radi praćenja otpornosti bakterija roda Salmonella na antimikrobne pripravke u jatima konzumnih nesilica vrste Gallus gallus, određuje se uzimanje uzoraka u skladu s odredbama Nacionalnog programa kontrole Salmoneloze u jatima konzumnih nesilica vrste Gallus gallus u Republici Hrvatskoj (klasa: 322-02/10-01/155, urbroj: 525-06-1-0246/10-1).

2) Troškove pretraživanja uzoraka iz stavka 1. ove točke uzetih u skladu s točkom 20. ovoga Dijela Naredbe, podmiruju se iz državnog proračuna.

26. Praćenje otpornosti bakterija roda Salmonella na antimikrobne pripravke u tovnih purana

1) Radi praćenja otpornosti bakterija roda Salmonella na antimikrobne pripravke u jatima tovnih purana, određuje se uzimanje uzoraka u skladu s odredbama Nacionalnog programa kontrole salmoneloze u rasplodnih i tovnih purana u Republici Hrvatskoj (klasa: 322-02/10-01/158, urbroj: 525-06-1-0246/10-1).

2) Troškovi laboratorijskog pretraživanja uzoraka iz stavka 1. ove točke uzetih u skladu s točkom 20. ovoga Dijela Naredbe, podmiruju se iz državnog proračuna.

27. Kampilobakterioza peradi

1) Radi praćenja kampilobakterioze u jatima tovnih pilića vrste Gallus gallus te praćenja otpornosti bakterija roda Campylobacter spp. na antimikrobne pripravke, određuje se uzimanje uzoraka u skladu s Programom praćenja bakterija roda Campylobacter spp. i njihove otpornosti na antimikrobne pripravke u jatima i trupovima tovnih pilića u Republici Hrvatskoj (klasa: 322-02/10-01/159, urbroj: 525-06-1-0246/10-1).

2) Troškovi provođenja mjera iz ove točke podmiruju se iz državnog proračuna.

28. Rinopneumonitis konja

1) Radi otkrivanja rinopneumonitisa konja svaki pobačaj kobile mora biti prijavljen veterinaru. Od kobile koja je pobacila ovlašteni veterinar mora uzeti uzorke, te iste dostaviti u službeni laboratorij radi pretrage na rinopneumonitis konja.

2) Troškovi provođenja mjera iz ove točke podmiruju se iz državnog proračuna.

29. Slinavka i šap

1) Radi otkrivanja slinavke i šapa (SiŠ) u domaćih papkara, određuje se pretraživanje 1% uzoraka krvi podrijetlom od svinja dostavljenih prema Programu nadziranja klasične svinjske kuge u domaćih svinja u 2011. godini (klasa: 322-02/10-01/145, urbroj: 525-06-1-0547/10-1) i 1% uzoraka krvi podrijetlom od ovaca uzorkovanih u svrhu pretraživanja drugih zaraznih bolesti. Hrvatski veterinarski institut u Zagrebu određuje koji od dostavljenih uzoraka će biti pretraženi na SiŠ.

2) Troškovi provođenja mjera iz ove točke podmiruju se iz državnog proračuna.

30. Trihomonijaza

1) Ispirak prepucija bikova koji se koriste za prirodni pripust mora biti pretražen na trihomonijazu dva puta godišnje, s time da prva pretraga mora biti obavljena prije prvog korištenja za pripust.

3) Bikovi koji se koriste za umjetno osjemenjivanje i vraćaju u proizvodnju nakon odmora dužeg od šest mjeseci, moraju biti ponovno testirani i to ne ranije od 30 dana prije dana ponovnog stavljanja u proizvodnju.

4) Troškove provođenja mjera iz ove točke snosi posjednik životinje.

31. Tuberkuloza

31.1. Tuberkuloza goveda

1) Sva goveda u dobi od 6 i više tjedana, na gospodarstvu sa statusom stada goveda službeno slobodnog od tuberkuloze, moraju do kraja 2011. godine biti jednom tuberkulinizirana u skladu s Dodatkom B. Pravilnika o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja (»Narodne novine«, broj 154/08).

2) Sva goveda u dobi od 6 i više tjedana, u stadima u kojima je u 2010. godini bila potvrđena tuberkuloza moraju proći kroz režim testiranja za potvrđivanje statusa stada u skladu s Dodatkom A, Poglavljem I, točkom 1. Pravilnika o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja (»Narodne novine«, broj 154/08),

3) Sva goveda u dobi od 6 i više tjedana koja su u 2010. godini bila izuzeta iz programa pretraživanja tuberkuloze goveda moraju, radi potvrđivanja statusa stada goveda službeno slobodnog od tuberkuloze u skladu s Dodatkom A, Poglavljem I, točkom 1. Pravilnika o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja (»Narodne novine«, broj 154/08), biti tuberkulinizirana dva puta u razmaku od 6 mjeseci, u skladu s Dodatkom B. Pravilnika o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja (»Narodne novine«, broj 154/08).

4) Iznimno od stavka 3. ove podtočke, ako je stado sastavljeno isključivo od životinja koje potječu iz stada koja su službeno slobodna od tuberkuloze, prva tuberkulinizacija se provodi najranije 60 dana nakon formiranja stada, a druga tuberkulinizacija nije obvezna.

5) Sva goveda u dobi od 6 i više tjedana, u stadima u kojima je prva tuberkulinizacija u svrhu potvrđivanja statusa stada goveda službeno slobodnog od tuberkuloze u skladu s Dodatkom A, Poglavljem I, točkom 1. Pravilnika o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja (»Narodne novine«, broj 154/08) provedena u drugoj polovici 2010. godine, moraju, nakon 6 mjeseci, ponovo biti tuberkulinizirana u 2011. godini. U takvim stadima se druga tuberkulinizacija u 2011. godini ne provodi, osim ako se životinja stavlja u promet u svrhu uvođenja u drugo stado.

6) Nakon provedbe prvog testiranja iz stavka 3. ove podtočke niti jedno govedo starije od 6 tjedana ne smije biti uvedeno u stado, osim ako je pretraženo s negativnom reakcijom na intradermalni tuberkulinski test proveden i očitan u skladu s Dodatkom B. Pravilnika o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja (»Narodne novine«, broj 154/08), unutar 30 dana prije uvođenja u stado.

7) Svaka životinja koja se uvodi u stado koje ima status službeno slobodan od tuberkuloze mora dolaziti iz stada jednkog statusa.

8) Status stada goveda službeno slobodan od tuberkuloze može se privremeno oduzeti ako se u stadu utvrdi stanje odnosno nalaz kako je navedeno u Dodatku A, Poglavlju I, točki 3A, podtočkama a) i/ili b), Pravilnika o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja (»Narodne novine«, broj 154/08).

9) Status stada goveda službeno slobodan od tuberkuloze može, nakon privremenog oduzimanja, ponovno biti dodijeljen, u skladu s Dodatkom A, Poglavlju I, točkom 3A, podtočkama b) i/ili c) Pravilnika o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja (»Narodne novine«, broj 154/08).

10) Status stada goveda službeno slobodan od tuberkuloze mora se ukinuti u skladu s odredbama točke 3B Pravilnika o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja (»Narodne novine«, broj 154/08).

11) Stado goveda kojemu je ukinut status u skladu sa stavkom 7. ove podtočke, može ponovno dobiti status službeno slobodan od tuberkuloze, nakon što su u stadu provedene sve mjere određene u Dodatku A, Poglavlju I, točki 3B, drugi odjeljak, Pravilnika o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja (»Narodne novine«, broj 154/08).

12) U slučaju nalaza patoanatomskih promjena na liniji klanja koje upućuju na tuberkulozu, službeni ili ovlašteni veterinar mora dostaviti promijenjene limfne čvorove ili promijenjene parenhimske organe (slezena, pluća, jetra) radi potvrde ili isključivanja tuberkuloze u službeni laboratorij.

13) Službeni ili ovlašteni veterinar u klaonici mora voditi posebnu evidenciju o svakom utvrđenom slučaju tuberkuloze goveda te o nalazu izvijestiti nadležnog veterinarskog inspektora nadležnog veterinarskog ureda i nadležnog veterinarskog inspektora u mjestu podrijetla tuberkulozne životinje.

14) Podatke o provedbi i rezultatima tuberkulinizacije i retuberkulinizacije goveda te nalaz na liniji klanja ovlašteni veterinar upisuje u elektronsku bazu, koju za potrebe Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Uprave za veterinarstvo, vodi Hrvatska poljoprivredna agencija (HPA). Za ispis obrasca za evidentiranje podataka o tuberkulinizaciji i retuberkulinizaciji goveda te upis rezultata, ovlašteni veterinar koristi web-aplikaciju dostupnu na web-stranicama www.hpa.hr. Popunjene obrasce, ovlaštena veterinarska organizacija mora čuvati 3 godine.

15) Na području epizootiološke jedinice u kojoj je tijekom 2010. godine utvrđen pozitivan slučaj tuberkuloze nadležni veterinarski inspektori dužni su obavljati učestaliji nadzor nad provođenjem tuberkulinizacije.

16) Na području Sisačko-moslavačke županije sva goveda moraju biti tuberkulinizirana prije izgona na ispašu, a najkasnije do 15. ožujka 2011. godine.

17) Troškovi provođenja mjera iz stavaka 1, 2, 3. i 5. ove podtočke podmiruju se iz državnog proračuna.

31.2. Tuberkuloza svinja

1) Službeni ili ovlašteni veterinar u klaonici mora voditi posebnu evidenciju o svakom utvrđenom slučaju tuberkuloze svinja te o nalazu izvijestiti nadležnog veterinarskog inspektora nadležnog veterinarskog ureda i nadležnog veterinarskog inspektora u mjestu podrijetla tuberkulozne životinje.

2) U slučaju nalaza patoanatomskih promjena na liniji klanja, koje upućuju na tuberkulozu službeni ili ovlašteni veterinar mora dostaviti promijenjene limfne čvorove ili promijenjene parenhimske organe (slezena, pluća, jetra) radi potvrde ili isključivanja tuberkuloze u službeni laboratorij.

3) Troškovi provođenja mjera iz stavka 2. ove podtočke podmiruju se iz državnog proračuna.

32. Vezikularna bolest svinja

1) Radi ranog otkrivanja vezikularne bolesti svinja u domaćih svinja, određuje se pretraživanje 1% uzoraka podrijetlom od domaćih svinja dostavljenih u laboratorij Hrvatskog veterinarskog instituta prema Programu nadziranja klasične svinjske kuge u domaćih svinja u 2011. godini (klasa: 322-02/10-01/145, urbroj: 525-06-1-0547/10-1).

2) Troškovi provođenja mjera iz ove točke podmiruju se iz državnog proračuna.

33. Zarazni goveđi rinotraheitis – zarazni pustularni vulvovaginitis (ZRG/ZPV)

1) Bikovi koji se koriste za prirodni pripust i proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje moraju biti serološki i virološki pretraženi na ZRG/ZPV jednom godišnje, a obavezno prije prvog korištenja.

2) Sve rasplodne krave i junice, prije stavljanja u promet moraju biti laboratorijskim metodama pretražene na ZRG/ZPV, osim ukoliko se može dokazati da su cijepljene protiv virusa ZRG/ZPV. Na obrascu koji se dostavlja uz uzorak mora biti navedeno da li se traži serološka ili virološka pretraga. U slučaju kada se traži serološka pretraga potrebno je dostaviti krv, a u slučaju kada se traži virološka pretraga potrebno je dostaviti uzorak obriska nosa. Nalaz službenog laboratorija ne smije biti stariji od 30 dana.

3) Troškove provođenja mjera iz ove točke snosi posjednik životinje.

IV. MJERE SPRJEČAVANJA POJAVE NAMETNIČKIH BOLESTI

34. Ehinokokoza

1) Prilikom cijepljenja pasa protiv bjesnoće mora biti provedena dehelmintizacija pasa protiv trakavice Echinococcus granulosus, pripravkom koji sadrži prazikvantel.

2) Radi sprječavanja širenja jajašaca u okoliš, obvezno je najmanje 48 sati nakon tretiranja pasa, njihov izmet neškodljivo uništiti.

3) Pravne i fizičke osobe, koje kolju životinje za javnu potrošnju, kao i posjednici životinja koji životinje kolju za osobnu uporabu u kućanstvu, dužni su, radi sprečavanja širenja ehinokokoze, odbačene organe zaklanih životinja učiniti neškodljivim u objektu za toplinsku preradu ili prokuhavanjem, odnosno spaljivanjem.

4) Troškove provođenja mjera iz stavka 1. ove točke snosi posjednik životinje.

35. Trihineloza

1) Radi utvrđivanja proširenosti i suzbijanja trihineloze svinja, moraju biti provedene mjere otkrivanja, suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti, u skladu s Naredbom o obveznom pregledu mesa svinja na prisutnost oblića roda Trichinella kod klanja za osobnu uporabu u kućanstvu (»Narodne novine« broj 28/10), Pravilnikom o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje trihineloze svinja (»Narodne novine« broj 81/99) i Pravilnikom o načinu obavljanja pretrage na nazočnost Trichinella u mesu (»Narodne novine« broj 62/08, 74/08 i 102/08) te prema Programu kojeg propisuje Uprava za veterinarstvo.

2) Troškove obavljanja pretraga na nazočnost Trichinella iz stavka 1. ove točke u uzorku mesa svinja zaklanih za potrebe vlastitog kućanstva snosi posjednik životinje.

V. UZORKOVANJE I IZVJEŠĆIVANJE

1) Uzorke koji se uzimaju u okviru provedbe ove Naredbe ovlašteni veterinar dužan je uzeti, čuvati i dostaviti u službeni laboratorij na odgovarajućoj temperaturi i na način da se spriječi kontaminacija i razlijevanje te očuva integritet uzorka kako bi uzorak bio prikladan za laboratorijsku pretragu.

2) Ovlašteni veterinar dužan je osigurati da uzorci budu dostavljeni u službeni laboratorij najkasnije u roku 24 sata.

3) Ovlašteni veterinar dužan je uz uzorak poslati čitko ispisan Obrazac za dostavu uzoraka na laboratorijsko pretraživanje (Obrazac) iz Dodatka II ove Naredbe, s detaljno unesenim podacima u svim relevantnim poljima Obrasca, čime jamči sljedivost svakog pojedinog uzorka, a za svaki uzorak uzet od goveda mora čitko i precizno navesti broj ušne markice goveda.

4) Prilikom uzorkovanja ovlašteni veterinar jednu kopiju propisno ispunjenog i ovjerenog Obrasca dužan je ostaviti posjedniku. Obrazac koji prati uzorak(e) odnosi se isključivo na jedno gospodarstvo (JIBG).

5) Službeni laboratorij dužan je izvijestiti Upravu za veterinarstvo i Upravu za veterinarske inspekcije o svim uzorcima koji su u laboratorij dostavljeni u stanju neprikladnom za laboratorijsku pretragu ili koji nisu dostavljeni u skladu s ovom Naredbom.

6) Službeni laboratorij ne smije provesti traženu pretragu uzorka podrijetlom od goveda za koji na Obrascu nije čitko naveden broj ušne markice.

7) Službeni laboratorij ne smije provesti traženu pretragu uzorka podrijetlom od bilo koje vrste životinje, uzetog u okviru provedbe ove Naredbe, ukoliko uz uzorak nije dostavljen čitko ispisan Obrazac s detaljno unesenim podacima u svim relevantnim poljima Obrasca, čime se jamči sljedivost svakog pojedinog uzorka.

8) Nalaz svake laboratorijskih pretrage službeni laboratorij dostavlja Upravi za veterinarstvo u elektronskom obliku (pdf format) i pošiljatelju.

9) Upravi za veterinarske inspekcije službeni laboratorij dostavlja samo nalaze laboratorijskih pretraga pozitivnog i/ili sumnjivog rezultata u elektronskom obliku (pdf format).

10) Za svaku pretragu koja se odnosi na goveda službeni laboratorij dužan je navesti broj ušne markice goveda na koje se nalaz odnosi.

VI. ZOOSANITARNE MJERE

1) Radi djelotvornije zdravstvene zaštite životinja, zaštite zdravlja ljudi, veterinarske zaštite okoliša, kao i kod postojanja epizootiološke indikacije, ovlaštene veterinarske organizacije moraju provoditi deratizaciju.

2) Deratizaciju treba provoditi u nastambama za životinje i dvorištima, objektima za klanje životinja, preradu, proizvodnju i skladištenje hrane životinjskog podrijetla i drugim objektima gdje je njezino provođenje od interesa za zdravstvenu zaštitu životinja i očuvanje zdravstvene ispravnosti hrane životinjskog podrijetla.

3) Deratizaciju propisanu stavkom 2. ovoga Dijela Naredbe treba provoditi dva puta godišnje, a na poziv pravnih i fizičkih osoba i češće.

4) Radi sprječavanja unošenja i širenja virusa klasične svinjske kuge, posjednici svinja dužni su uspostaviti veterinarsko-zdravstveni red te trajno provoditi sljedeće mjere:

(a) Za uzgoje do 10 svinja:

– gospodarstvo mora biti ograđeno, a ulaz u objekte mora biti pod kontrolom;

– organizirati i provoditi čišćenje, dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju u skladu s tehnološkim zahtjevima;

– osigurati propisano zbrinjavanje uginuća, krutoga gnoja, gnojevke i otpadnih voda nastalih tijekom držanja svinja;

– ulaz u objekte sa svinjama dozvoljen je samo članovima domaćinstva;

– svi koji uoče ili imaju ikakva saznanja o pojavi bilo kakvih znakova bolesti, sumnji na bolest, ili neuobičajenom ponašanju svinja unutar ili izvan gospodarstva, obvezni su o tome izvijestiti veterinara.

(b) Za uzgoje od 11 do 100 svinja, uključujući mjere propisane točkom (a) ovoga stavka i:

– radnicima i posjetiteljima osigurati zaštitnu odjeću i obuću;

– na ulazima na farme mora biti dezobarijera za vozila i osoblje;

– za dezinfekciju primjenjivati odobrena sredstva u propisanim koncentracijama;

– za rad u objektu sa svinjama potrebno je osigurati zaštitnu odjeću i obuću samo za tu namjenu te je zabranjen izlazak sa gospodarstva u istoj zaštitnoj odjeći i obući;

– osigurati osobu za održavanje dezobarijera i evidenciju o tome;

– svi zaposlenici na farmi obvezni su pri ulasku na farmu dezinficirati ruke i obuću;

– osigurati garderobe za zaštitnu odjeću i obuću, odvojeno »čisto« i »nečisto« i sanitarni čvor za pranje ruku, te po potrebi prostor za tuširanje;

– obvezno je presvlačenje u zaštitnu odjeću svih osoba koje rade na farmi prilikom ulaska u krug farme, a koja se nakon uporabe mora propisno odložiti u garderobnom ormariću za »nečisto«;

– zabranjen je izlazak iz kruga farme u zaštitnoj odjeći i obući i njihovo iznošenje;

– osigurati praonicu zaštitne odjeće;

– organizirati rad farme na način da se onemogući nekontrolirano i nepotrebno kretanje zaposlenika unutar farme;

– zabranjeno je držanje drugih vrsta životinja u objektu gdje se drže svinje;

– o svim posjetiteljima na farmi mora biti vođena evidencija s datumom, ulaska i izlaska s farme te svrhom posjete;

– vozila mogu ući na farmu samo prolaskom kroz dezobarijeru s dezinficijensom i po odobrenju odgovorne osobe;

– o svim vozilima koja ulaze na farmu mora se voditi evidencija s datumom ulaska i izlaska s farme te svrhom posjeta;

– posjetitelji mogu ući na farmu nakon provedene dezinfekcije prema naputku odgovorne osobe, a na farmi se mogu kretati samo u njihovoj pratnji uz obvezno nošenje zaštitne odjeće i obuće;

– zabranjeno je unošenje i iznošenje pribora, alata ili opreme s farme;

– obvezno je organizirati prehranu zaposlenika u krugu farme;

– strogo je zabranjeno unošenje na farmu hrane za ljude od strane pojedinaca, osobito svinjskog mesa i proizvoda podrijetlom od svinjskog mesa;

– zaposlenici farme ne smiju držati svinje u svom domaćinstvu;

– zaposlenici farme ne smiju raditi u objektima za uzgoj svinja izvan onih na farmi;

– zaposlenici farme ne smiju sudjelovati u lovu na divlje svinje niti obavljati ikakve poslove oko živih ili mrtvih (uginulih ili ustrijeljenih) divljih svinja;

– zaposlenici koji su slučajno bili u kontaktu s bolesnim ili sumnjivim svinjama, njihovim dijelovima ili proizvodima, obvezni su o tome obavijestiti odgovornu osobu, prije ulaska u krug farme.

5) Provođenje deratizacije koje je prostorno i vremenski određeno od strane Uprave za veterinarstvo u svrhu suzbijanja i iskorjenjivanja zaraznih i nametničkih bolesti u skladu s odredbama ovoga Dijela Naredbe, financira se iz državnog proračuna.

VII. PROVOĐENJE MJERA

1) Mjere određene ovom Naredbom obavljaju veterinarske organizacije, veterinarske službe i veterinarske ambulante privatne prakse, ovlaštene za obavljanje navedenih poslova od strane Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja – Uprave za veterinarstvo.

2) Provoditelji mjera propisanih Dijelom II. i III. ove Naredbe dužni su napraviti plan njihovog provođenja te isti dostaviti nadležnom Veterinarskom uredu, najkasnije sedam dana prije planiranog početka provedbe naređene mjere.

3) Dijagnostičke i druge pretrage propisane ovom Naredbom obavljaju službeni laboratoriji Hrvatskog veterinarskog instituta (Veterinarski institut Zagreb, Veterinarski zavodi: Split, Rijeka, Križevci, Vinkovci i Centar za peradarstvo).

4) Laboratorijsku dijagnostiku pojedinih bolesti, sukladno ovoj Naredbi, mogu obavljati i drugi službeni laboratoriji, i to:

4.1. Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (VF) za:

(a) bolesti kopitara – Zavod za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom, LEPTOlab, IAKlab, ARTERlab.

(b) bolesti pčela – Zavod za biologiju i patologiju riba i pčela,

(d) trihinelozu – Zavod za parazitologiju i invazijske bolesti s klinikom, Laboratorij za dijagnostiku trihineloze – LabT.

4.2. Bioinstitut d.o.o Čakovec za salmonelozu.

5) Službeni laboratoriji navedeni u stavcima 3. i 4. ovoga Dijela Naredbe moraju Upravi za veterinarstvo dostavljati laboratorijski nalaz, u elektronskom obliku (pdf format) za svaki pretraženi uzorak, te mjesečno izvješće o provedenim dijagnostičkim i drugim pretragama propisanim ovom Naredbom do 20. u mjesecu za protekli mjesec.

6) Upravi za veterinarske inspekcije službeni laboratorij dostavlja samo nalaze laboratorijskih pretraga pozitivnog i/ili sumnjivog rezultata u elektronskom obliku (pdf format).

7) Jedinstvene cijene veterinarskih usluga za mjere koje moraju biti provedene na temelju Naredbe, uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja predlaže Hrvatska veterinarska komora, osim cijena usluga za mjere koje se financiraju iz sredstava državnog proračuna koje određuje Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

8) Svaki uzorak koji se šalje na laboratorijsku pretragu, mora pratiti čitko i precizno popunjeni Obrazac iz Dodatka II. ove Naredbe, koji je njezin sastavni dio. Narudžba Obrazaca obavlja se preko Uprave za veterinarstvo.

9) Financiranje mjera za koje je ovom Naredbom utvrđeno da se podmiruju iz državnog proračuna ne odnosi se na:

(a) pravne osobe koje imaju vlastitu veterinarsku službu;

(b) pravne osobe koje se bave stočarskom proizvodnjom;

(d) uvezene životinje u karanteni;

(e) pravne i fizičke osobe koje se bave prometom životinja, a nemaju vlastitu proizvodnju;

(f) posjednike koji u propisanim rokovima nisu obavili naređene mjere,

osim kad posebnim programima za kontrolu i nadziranje bolesti životinja nije drugačije određeno. Iznimno, troškovi provođenja mjera iz točke 6. podtočke 6.1, točke 10. i točke 31. podtočke 31.1. ove Naredbe podmiruju se iz sredstava državnog proračuna.

VIII. ZAVRŠNE ODREDBE

1) Stupanjem na snagu ove Naredbe prestaje važiti Naredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2010. godini (»Narodne novine«, broj 7/10, 33/10 i 37/10).

2) Ova Naredba stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/10-01/225
Urbroj: 525-06-1-0547/10-1
Zagreb, 4. studenoga 2010.

Ministar
Petar Čobanković, v. r.

DODATAK I

Tablica 1

VALIONICA Osim za vrstu – kokoš (Gallus gallus) i purane
Kategorija/dob peradi ili tip valionice	Mjesto uzimanja uzorka	Uzorak	Broj uzoraka	Učestalost uzorkovanja	Opaska
Jata peradi čija se jaja koriste za proizvodnju jednodnevne peradi	Valionica	Mekonij ili	1 skupni uzorak mekonija	Svaka 3 tjedna	Skupni uzorak mekonija uzet od 250 komada peradi izvaljenih iz jaja dopremljenih od svakog pojedinačnog jata.
		Neizleženo pile u ljusci	50

Tablica 2

PERAD U TOVU I PERAD PRIJE PRODAJE RADI DALJNJEG TOVA Osim za vrstu – kokoš (Gallus gallus) i purane
Kategorija/dob peradi	Mjesto uzimanja uzorka	Vrsta/količina uzoraka		Učestalost uzorkovanja
		Vrsta uzorka	Količina uzorka/po jatu
Perad u tovu i perad prije prodaje radi daljnjeg tova	Nastamba za uzgoj peradi	Navlaka za obuću	2 po jatu	Unutar tri tjedna prije premještanja u klaonicu ili prije prodaje radi daljnjeg tova

Tablica 3

RASPLODNA PERAD U UZGOJU I PROIZVODNJI Osim za vrstu – kokoš (Gallus gallus) i purane
Kategorija/dob peradi	Mjesto uzimanja uzorka	Uzorak	Broj uzoraka			Učestalost uzorkovanja	Opaska
Kategorija/dob peradi	Mjesto uzimanja uzorka	Uzorak	Broj transportnih podložaka i pilića	Broj navlaka za obuću	Najmanji broj skupnih uzoraka	Učestalost uzorkovanja	Opaska
Jednodnevni pilići	Nastamba za uzgoj	Transportni podlošci i pilići	1 transportni podložak na svakih 500 isporučenih pilića (najviše 10 podložaka) i najmanje 1 pile na svakih 500 isporučenih pilića (najviše 60 pilića)	–	–	Po isporuci	Jednodnevni pilići su pilići starosti ne više od 72 sata nakon valjenja.
4. tjedan starosti	Nastamba za uzgoj	Navlaka za obuću	–	5 pari navlaka za obuću	–	1 ×	Navlake za obuću se za analizu mogu objediniti u najmanje dva skupna uzorka.
Dva tjedna prije početka nesivosti ili premještanja u nastambe za nesenje	Nastamba za uzgoj	Navlaka za obuću	–	5 pari navlaka za obuću	–	1 ×
Tijekom nesivosti	Nastamba za nesenje – slobodno/podno držana jata	Navlake za obuću; ili	–	5 pari navlaka za obuću	–	Svaka 3 tjedna	Na pretragu se dostavljaju dva uzorka sastavljena od najmanje 150 g fecesa. Uzorci se mogu sastojati od samopomiješanih fecesa iz pokretnih traka za prikupljanje izmeta, strugača ili dubokih jama, ovisno o tipu nastambe.
Tijekom nesivosti	Nastamba za nesenje – jata držana u kavezima	Feces	–	–	2	Svaka 3 tjedna

Tablica 4

PERAD CIJEPLJENA PROTIV SALMONELOZE Osim za vrstu – kokoš (Gallus gallus) i purane
Kategorija/dob peradi	Mjesto uzimanja uzorka	Uzorak	Broj uzoraka	Učestalost uzorkovanja	Opaska
Tijekom nesivosti	Nastamba za uzgoj	Navlaka za obuću; ili	5 navlaka za obuću	Svakih 8 tjedana	Na pretragu se dostavljaju dva uzorka sastavljena od najmanje 150 g fecesa. Uzorci se mogu sastojati od samopomiješanih fecesa iz pokretnih traka za prikupljanje izmeta, strugača ili dubokih jama, ovisno o tipu nastambe. U slučaju slobodnog držanja ptica jato je svaka grupa ptica koja ima zajednički pristup jednoj ili više nastambi na farmi.
		Feces	Najmanje 2 skupna uzorka

Tablica 5

PERAD ZA PROIZVODNJU KONZUMNIH JAJA Osim za vrstu – kokoš (Gallus gallus)
Kategorija/dob peradi	Mjesto uzimanja uzorka	Uzorak	Broj uzoraka			Učestalost uzorkovanja	Opaska
Kategorija/dob peradi	Mjesto uzimanja uzorka	Uzorak	Broj transportnih podložaka i pilića	Broj navlaka za obuću	Najmanji broj skupnih uzoraka	Učestalost uzorkovanja	Opaska
Jednodnevni pilići	Nastamba za uzgoj	Transportni podlošci i pilići	1 transportni podložak na svakih 500 isporučenih pilića (najviše 10 podložaka) i najmanje 1 pile na svakih 500 isporučenih pilića (najviše 60 pilića)	–	–	Po isporuci	Jednodnevni pilići su pilići starosti ne više od 72 sata nakon valjenja.
Dva tjedna prije početka nesivosti ili premještanja u nastambe za nesenje	Nastamba za uzgoj	Navlaka za obuću	–	5 pari navlaka za obuću	–	1 ×	Navlake za obuću se za analizu mogu objediniti u najmanje dva skupna uzorka.
Tijekom nesivosti	Nastamba za nesenje – slobodno/podno držana jata	Navlake za obuću; ili	–	5 pari navlaka za obuću	–	Svaka 4 tjedna u jatima peradi s više od 200 komada, i 4 × godišnje u tromjesečnim razdobljima u jatima peradi s manje od 200 komada	Na pretragu se dostavljaju dva uzorka sastavljena od najmanje 150 g fecesa. Uzorci se mogu sastojati od samopomiješanih fecesa iz pokretnih traka za prikupljanje izmeta, strugača ili dubokih jama, ovisno o tipu nastambe.
Tijekom nesivosti	Nastamba za nesenje – jata držana u kavezima	Feces	–	–	2

DODATAK II

OBRAZAC ZA DOSTAVU UZORAKA NA LABORATORIJSKO PRETRAŽIVANJE broj obrasca 000000/11

Naredba 2011

Karantena

Zahtjev posjednik

drugo (navesti)

Datum uzorkovanja:

Troškove snosi: Državni proračun

Troškove snosi: posjednik

Ime i prezime posjednika:

Adresa /gospodarstva/farme/karantene):

Mjesto:

Općina:

Županija:

JIBG:

Registracijski br. klaonice/objekta (kad se uzorak uzima u klaonici/objektu):

Vrsta proizvodnje:

ekstenzivno

intenzivno

jaja (rasplod)

ribe

dob peradi:

rasplod

nesilice (konzum)

školjke

dob peradi:

tov

nesilice (rasplod)

pčele

dob pilića:

pilići

reprodukcija

sport / hobi

jaja (konzum)

mlijeko

drugo:

Veličina uzgoja (Σ)

1 do 9

40 do 50

350 do 499

5000 do 9999

10 do 19

51 do 99

500 do 999

10000 do 30000

20 do 29

100 do 249

1000 do 2999

> 30000

30 do 39

250 do 349

3000 do 4999

GOVEDA, SVINJE, OVCE, KOZE, KONJI, PČELE, RIBE, ŠKOLJKE

Životinje od kojih je uzet uzorak (broj/kategorija)

Goveda

Svinje

Ovce

Koze

Konji

Pčele

Ribe/Školjke/

Temperatura vode pri uzorkovanju

Broj(evi) ušne(ih) markica ili drugih oznaka životinja od kojih je/su uzorci uzeti:

Imuni status životinje (cijepljenja)

Naziv bolesti:

Naziv (proizvođač) cjepiva:

Datum cijepljenja:

PERAD

Način peradarske proizvodnje:

kavezno držanje

Ukupan broj jata na

podno držanje

farmi/gospodarstvu:____________

slobodno držanje na otvorenom

drugo (navesti):

Broj objekta iz kojega je uzet uzorak

Broj nesilica na gospodarstvu/farmi

Broj brojlera na gospodarstvu/farmi

Broj nesilica u pretraživanom(nim) jatu(ima):

Broj brojlera u pretraživanom(nim) jatu(ima):

Broj pilića na gospodarstvu/farmi

Broj purana gospodarstvu/farmi

Broj pilića u pretraživanom(nim) jatu(ima):

Broj purana u pretraživanom(nim) jatu(ima):

Imuni status peradi
(cijepljenja)

Newcastleska bolest

Proizvođač cjepiva:

Naziv cjepiva:

Datum cijepljenja:

Salmoneloza

Proizvođač cjepiva:

Naziv cjepiva:

Datum cijepljenja:

UZORAK

Vrsta uzorka

krv

školjke (vrsta/e):

(označiti)

organi (navesti koji):

trup peradi

cekum peradi

feces (ako je skupni uzorak, navesti mjesto uzorkovanja):

navlake za obuću

jaja (navesti količinu)

urin

ovarijalna tekućina

mlijeko

ličinke (navesti čega):

obrisak (navesti čega):

lešina (navesti čega):

pobačeni fetus

drugo (navesti):

riba (navesti vrstu/e):

Pretraživanje (navesti članak Naredbe):

Bolest (navesti):

Datum slanja uzoraka u laboratorij:

Način dostave uzorka:

Naziv laboratorija:

Ime, prezime i br. ovlaštenja veterinara koji je uzeo uzorak:

Potpis:

Naziv ovlaštene vet. organizacije:

Pečat:

Adresa:

Telefon/telefaks:

Vezani sadržaji