Fotografije: prof. dr. sc. Martina Đuras, VEFUNIZG.
Talijanska mreža nasukavanja: uzrok smrti i dokaz ljudske interakcije s kitovima koji su se nasukali duž talijanske obale između 2015. – 2020.
Integrirana zdravstvena procjena za očuvanje i upravljanje populacijama dupina i morskih kornjača u sjevernom Jadranu
Talijanska mreža nasukavanja: uzrok smrti i dokaz ljudske interakcije s kitovima koji su se nasukali duž talijanske obale između 2015. – 2020.
Svake godine mreža izrađuje godišnje izvješće u kojem su sažeti podaci o nasukanjima i rezultati post mortem istraživanja. Pristup temeljen na dokazima pomaže identificirati vjerojatni uzrok smrti (COD) i sve dokaze o interakciji s ljudskim aktivnostima.
Od 2015. do 2020. talijanska mreža nasukavanja odgovorila je na 1236 slučajeva jednostrukog nasukavanja 10 različitih vrsta. Kodeks razgradnje lešine pri obdukciji, logistika i funkcionalnost regionalnih mreža nasukavanja ograničili su post mortem pregled na 586 pojedinaca. KPK je pretpostavljena u 53,07% pregledanih životinja (311/586), dok za preostalih 46,93% (275/586) nije utvrđena.
Praćenje kontrolnih vrsta predstavlja stratešku metodu za procjenu obrazaca smrtnosti, novih i ponovnih patogena te promjena okoliša iz multidisciplinarne perspektive Jednog zdravlja.
Integrirana zdravstvena procjena za očuvanje i upravljanje populacijama dupina i morskih kornjača u sjevernom Jadranu
Jadransko more, zbog svojih geomorfoloških karakteristika, predstavlja model bioraznolikosti i staništa za proučavanje promjena okoliša i posljedičnih utjecaja ili prilagodbi. Sjeverni dio Jadranskog mora spada pod klasifikaciju Važnog područja morskih sisavaca (IMMA), a područje ispred obala Veneta smatra se područjem od interesa zajednice koje čini dio europske ekološke mreže Natura 2000 za vrste Caretta caretta i Tursiops truncatus (S.I.C. IT3270025 “Sjeverni Jadran Veneto – Delta Pada”). Ove su vrste zaštićene nacionalnim i međunarodnim propisima, čiji je cilj provedba aktivnosti praćenja njihovog zdravstvenog stanja kroz akcije očuvanja.
Primjena demografskog (prilagođenost populacije) i zdravstvenog (zdravstveni status) znanja o ovim vrstama temeljna je potpora za praćenje i razumijevanje načina na koji te populacije reagiraju, kratkoročno i dugoročno, na utjecaje i promjene različitog podrijetla.
Ova vrsta inovativnog istraživačkog pristupa smatra Sjeverni Jadran ekološkim modelom i laboratorijem za održivi razvoj, te stoga može predstavljati primjer koji se može prenijeti u druge stvarnosti, posebice one koje se smatraju nepovoljnim situacijama, njegujući iste znanstvene i društvene ekonomski spin-off. Štoviše, ovaj je model, zbog svojih ekoloških karakteristika, koristan za praćenje, projektiranje i sprječavanje posljedica klimatskih promjena gdje još postoje mnoge praznine.
Prijenos određenog znanja i dijeljenje rezultata istraživanja primijenjenih na ovaj kontekst, zajedno s akcijama očuvanja i ublažavanja vrsta i njihovih ključnih staništa, stoga može doprinijeti aktiviranju novih projekata i ulaganja usmjerenih na reorganizaciju politika i sustava rada na inovacijama i pitanja održivosti.