Image default
Divlje životinje i divljačIzlaganje sa skupa

Nasukavanja kitova i očuvanje populacije dupina i morskih kornjača u Jadranu

Fotografije: prof. dr. sc. Martina Đuras, VEFUNIZG.

Klub prijatelja i bivših studenata Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu organizirao je 7. veljače u amfiteatru Fakulteta predavanja koja je održao Guido Pietroluongo, DVM, sa Zavoda za komparativnu medicinu i znanost o hrani Sveučilišta u Padovi (Legnaro, Italija). Pred okupljenim slušateljima Guido Pietroluongo izložio je dvije teme – “Talijanska mreža nasukavanja: uzrok smrti i dokaz ljudske interakcije s kitovima koji su se nasukali duž talijanske obale između 2015. – 2020.” (Italian stranding network: cause of death and evidence of human interaction in cetaceans stranded along the Italian coastline between 2015 – 2020) te “Integrirana zdravstvena procjena za očuvanje i upravljanje populacijama dupina i morskih kornjača u sjevernom Jadranu” (Integrated health assessment for the conservation and management of dolphin and sea turtle populations in the Northern Adriatic Sea).

Talijanska mreža nasukavanja: uzrok smrti i dokaz ljudske interakcije s kitovima koji su se nasukali duž talijanske obale između 2015. – 2020.


Godine 2016., prema Rezoluciji ACCOBAMS-a br. 10, Italija je uspostavila mrežu za nasukavanje odgovornu za prikupljanje i analizu podataka i uzoraka morskih sisavaca koji su pronađeni nasukani duž cijele talijanske obale. Talijanska mreža za nasukanje (ISN) uključuje 10 veterinarskih javnozdravstvenih kontrolnih institucija (Istituti Zooprofilattici Sperimentali – IZS), predvođenih “Nacionalnim referentnim centrom za dijagnostička istraživanja nasukanih morskih sisavaca” (C.Re.Di.Ma.). Druga su tijela također dio mreže, poput Odsjeka za komparativnu biomedicinu i znanost o hrani (BCA) Sveučilišta u Padovi, koja vodi banku tkiva mediteranskih morskih sisavaca (www.marinemammals.eu) i Tim za hitne slučajeve nasukavanja kitova te Interdisciplinarni centar za bioakustička i istraživanja okoliša (CIBRA) Sveučilišta u Paviji, koji vodi talijansku bazu podataka o nasukavanju (www.mammiferimarini.unipv.it) s Prirodoslovnim muzejom u Milanu. Ovu mrežu nasukavanja podržavaju Obalna straža, lokalne vlasti i nevladine organizacije za redovito praćenje nasukavanja kitova i kitova te surađuje s drugim istraživačkim institutima.
Svake godine mreža izrađuje godišnje izvješće u kojem su sažeti podaci o nasukanjima i rezultati post mortem istraživanja. Pristup temeljen na dokazima pomaže identificirati vjerojatni uzrok smrti (COD) i sve dokaze o interakciji s ljudskim aktivnostima.
Od 2015. do 2020. talijanska mreža nasukavanja odgovorila je na 1236 slučajeva jednostrukog nasukavanja 10 različitih vrsta. Kodeks razgradnje lešine pri obdukciji, logistika i funkcionalnost regionalnih mreža nasukavanja ograničili su post mortem pregled na 586 pojedinaca. KPK je pretpostavljena u 53,07% pregledanih životinja (311/586), dok za preostalih 46,93% (275/586) nije utvrđena.
Praćenje kontrolnih vrsta predstavlja stratešku metodu za procjenu obrazaca smrtnosti, novih i ponovnih patogena te promjena okoliša iz multidisciplinarne perspektive Jednog zdravlja.

Integrirana zdravstvena procjena za očuvanje i upravljanje populacijama dupina i morskih kornjača u sjevernom Jadranu


U europskom kontekstu Okvirne direktive o morskoj strategiji 2008/56/EC i Agende 2030, razvoj istraživanja sposobnog za usvajanje multidisciplinarnih pristupa učinkovit je alat za očuvanje, održivost i stvaranje novih društveno-ekonomskih prilika.
Jadransko more, zbog svojih geomorfoloških karakteristika, predstavlja model bioraznolikosti i staništa za proučavanje promjena okoliša i posljedičnih utjecaja ili prilagodbi. Sjeverni dio Jadranskog mora spada pod klasifikaciju Važnog područja morskih sisavaca (IMMA), a područje ispred obala Veneta smatra se područjem od interesa zajednice koje čini dio europske ekološke mreže Natura 2000 za vrste Caretta caretta i Tursiops truncatus (S.I.C. IT3270025 “Sjeverni Jadran Veneto – Delta Pada”). Ove su vrste zaštićene nacionalnim i međunarodnim propisima, čiji je cilj provedba aktivnosti praćenja njihovog zdravstvenog stanja kroz akcije očuvanja.
Primjena demografskog (prilagođenost populacije) i zdravstvenog (zdravstveni status) znanja o ovim vrstama temeljna je potpora za praćenje i razumijevanje načina na koji te populacije reagiraju, kratkoročno i dugoročno, na utjecaje i promjene različitog podrijetla.
Ova vrsta inovativnog istraživačkog pristupa smatra Sjeverni Jadran ekološkim modelom i laboratorijem za održivi razvoj, te stoga može predstavljati primjer koji se može prenijeti u druge stvarnosti, posebice one koje se smatraju nepovoljnim situacijama, njegujući iste znanstvene i društvene ekonomski spin-off. Štoviše, ovaj je model, zbog svojih ekoloških karakteristika, koristan za praćenje, projektiranje i sprječavanje posljedica klimatskih promjena gdje još postoje mnoge praznine.
Prijenos određenog znanja i dijeljenje rezultata istraživanja primijenjenih na ovaj kontekst, zajedno s akcijama očuvanja i ublažavanja vrsta i njihovih ključnih staništa, stoga može doprinijeti aktiviranju novih projekata i ulaganja usmjerenih na reorganizaciju politika i sustava rada na inovacijama i pitanja održivosti.

Vezani sadržaji

Okrugli stol „Praćenje i očuvanje sentinel vrsta – dobrog dupina i morskih kornjača u Jadranskome moru“

Urednik

REPTILOMANIJA +

Urednik

Reptilomanija+ 2021.

Urednik

Uginuća kitova uzrokovana ribolovom i ingestijom morskog otpada u hrvatskom dijelu Jadranskoga mora tijekom razdoblja od 1990. do 2019.

Urednik

Digitalni model srca dobrog dupina

Urednik

Utjecaj vremena skladištenja na hematološke pokazatelje crvenouhe kornjače – Trachemys Scripta Elegans

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. Prihvati Više