Bolesti domaćih životinjaIzdvojenoZoonoze i Jedno zdravlje

Nova – stara svinjska gripa

Iz arhive 2009. godine

iz arhive

dr. sc. Vladimir Savić
Dr. sc. Vladimir SAVIĆ, dr. vet. med., viši znanstveni suradnik, Centar za peradarstvo, Hrvatski veterinarski institut, Zagreb

Prenešeno iz časopisa VETERINARSKA STANICA br. 40 (3), 2009.[download/preuzmi pdf ovdje]

Dr.sc. Vladimir Savić, dr.med.vet. Hrvatski veterinarski institut, Zagreb
Dr.sc. Vladimir Savić, dr.med.vet.
Centar za peradarstvo, Hrvatski veterinarski institut, Zagreb
Posljednjih mjeseci svijet je uznemiren pojavom novog virusa svinjske gripe u ljudi i brzinom njegovog širenja u humanoj populaciji. O čemu je zapravo riječ?

Virusi se influence (gripe) dijele u tri osnovne skupine: A, B i C. Najprisutniji su virusi influence A, a zaražavaju ptice, ljude i druge sisavce, ponajprije svinje. Postoje brojni podtipovi virusa influence A, no u proteklom stoljeću svega su tri podtipa virusa influence A uzrokovala pandemije i sezonske pojave gripe u ljudi: H1N1, H2N2 i H3N2.
U svinja se u pravilu pojavljuju podtipovi H1N1, H1N2, i H3N2. Za razliku od ljudi i svinja, u ptica se pojavljuju svi do danas poznati podtipovi virusa influence A, iako se isti podtip virusa influence A može pojaviti u različitih domaćina, npr. H1N1 se pojavljuje i u ljudi i u svinja te u ptica. Ti virusi se genski i antigeno razlikuju i svaki je u pravilu specifičan za jednog domaćina.

Druge vrlo važne značajke virusa influence A su učestale mutacije te preslagivanja gena između dva različita virusa, ukoliko se istodobno nađu u istom domaćinu. Stoga se pojednostavljeno može reći da se virusi influence A međusobno „križaju“ pri čemu nastaje novi „potomak“ koji poprima dio svojstava od svakog „roditelja“. Svinje imaju receptore za humane i za ptičje viruse influence pa su idealan „lonac za miješanje“ različitih virusa influence i nastajanje novih „potomaka“ s nepredvidivim svojstvima. Osim toga, a upravo zahvaljujući ovim raznovrsnim receptorima, u svinja su globalno prošireni klasični H1N1 virusi influence svinja, zatim H1N1 i H3N2 virusi koji su nalik ptičjim virusima (engl. avian-like) te H3N2 virusi koji su nalik humanim virusima influence (engl. human-like). Virusi podtipa H1N2 su endemični u svinja u određenim regijama svijeta i nastali su kao rezultat preslagivanja gena tj. „križanja“ različitih H1N1 i H3N2 virusa influence svinja.

Klasični se H1N1 virus influence svinja često dovodi u vezu s humanim H1N1 virusom koji je prouzročio poznatu pandemiju španjolske gripe 1919. i koji je cirkulirao u humanoj populaciji sve do 1957. Upravo na temelju njihove velike sličnosti, pretpostavlja se da ova dva virusa imaju zajedničko podrijetlo.
Osim klasičnog H1N1 virusa influence svinja, na američkom kontinentu već barem pet godina među svinjama cirkulira i varijanta ovog virusa, također H1N1 koja od ukupno osam genskih segmenata posjeduje dva segmenta influence ptica (PA i PB2) i jedan segment influence ljudi (PB1). Ovaj „trostruko presloženi“ (engl. triple-reassortant) H1N1 virus čini osnovu novog virusa koji je odgovoran za zaražavanje većeg broja ljudi u Meksiku, SAD-u, Japanu, ali i brojnim drugim zemljama svijeta.
Novi virus izdvojen iz ljudi posjeduje šest genskih segmenata iz „trostruko presloženog“ američkog virusa i dva segmenta (NA i M) iz euroazijskih virusa influence svinja.

Zanimljivo je da je u prošlosti u više navrata dokazano zaražavanje ljudi izvornim virusima svinjske influence i to izravno od zaraženih svinja.
Takvo zaražavanje je vodilo u „slijepu ulicu“ tj. nije bilo daljnjeg širenja virusa s čovjeka na čovjeka ili je ono bilo vrlo ograničeno, obično unutar obitelji.
Simptomi su u pravilu bili blagi, osim u imunokompromitiranih osoba u kojih je bolest bila ozbiljnija pa čak i smrtonosna. Jedan od nedavnih dokumentiranih slučajeva zabilježen je u Španjolskoj u studenom 2008. godine.

Varijanta klasičnog H1N1 virusa svinja koja se prvo počela širiti među ljudima u Meksiku, a zatim i dalje, očito je stekla svojstvo prijenosa s čovjeka na čovjeka pa je tako poprimila i pandemijski potencijal. Do sada nije sa sigurnošću dokazano kako je došlo do pojave ovog virusa u ljudi niti zašto se tako uspješno prenosi s čovjeka na čovjeka. Molekularne analize ukazuju da se radi o virusu influence koji posjeduje gene tipične za svinjske viruse influence. Nameće se logičan zaključak da se virus proširio na ljude izravno sa svinja, a što ne bi bilo prvi put. Isto je tako moguće da je upravo PB1 gen, podrijetlom iz virusa humane influence (gripe ljudi), omogućio uspješno širenje ovog virusa među ljudima. Takav virus sada ne treba svinju za domaćina već je za očekivati da će se još bolje prilagoditi širenju među ljudima. Stoga je i upitna opravdanost i prihvatljivost naziva „svinjska“ gripa jer implicira opetovani prijenos virusa sa svinja na ljude. Svjetska je zdravstvena organizacija predložila naziv za ovu bolest „nova gripa“ jer se u ovom trenutku radi o novom obliku gripe. Možda bi prikladniji i dugoročnije prihvatljiviji bio naziv vezan uz zemljopisni pojam kao što je to u prošlosti bio slučaj sa španjolskom, azijskom i hongkonškom gripom. Tako bi ovo bila npr. meksička ili američka gripa.

Osobe oboljele od „nove gripe“ obično su mlađe životne dobi, s tim da je velika većina oboljelih mlađa od 60 godina. Također su i smrtni slučajevi uslijed infekcije ovim virusom najčešće zabilježeni u mlađih ljudi. Nasuprot tome, uobičajeno je da sezonska gripa obično teže pogađa starije osobe. Ova zagonetka s „novom gripom“ dijelom se može tumačiti većom socijalnom aktivnošću mlađih ljudi pa samim time i većim rizikom za zaražavanje.
No čini se da je glavni razlog specifični imunitet kojeg posjeduju starije osobe, odnosno kojeg ne posjeduju mlađi.
Već je spomenuto da je H1N1 virus influence svinja sličan tj. srodan virusu španjolske gripe koji je cirkulirao u humanoj populaciji do 1957. tj. do unatrag nešto više od pola stoljeća. Vrlo je vjerojatno da osobe koje su stekle imunitet prema humanom H1N1 virusu španjolske gripe još prije 1957. sada posjeduju križnu zaštitu protiv virusa „nove“ ili tzv. svinjske gripe. Nasuprot tome, humani H1N1 virus sezonske gripe koji se pojavio 1977. i koji cirkulira među ljudima sve do danas, antigenski je znatno drugačiji i očito ne pruža križnu zaštitu prema virusu „nove gripe“. Studije pokazuju da 33% seruma prikupljenih od osoba starijih od 60 godina pokazuje in vitro neutralizaciju za virus „nove gripe“, dok ovakvu neutralizaciju pokazuje svega 6 do 9% seruma prikupljenih od osoba u dobi od 18 do 64 godina, odnosno niti jedan serum prikupljen od djece.
Možda je baš to razlog zašto se upravo početkom 21. stoljeća virus influence svinja prenio na ljude i zatim se nastavio širiti, budući da danas većinu svjetske populacije čine osobe mlađe od 60 godina. Imuni sustav mlađih osoba nije bio u doticaju sa „starim“ H1N1 virusom španjolske gripe pa ih ne štiti od virusa „nove gripe“. Konačno, s velikom se vjerojatnošću pretpostavlja da je prvi slučaj „nove gripe“ bio dječak u Meksiku.

Strah od prerastanja „nove gripe“ u pandemiju je uzdrmao javnost jer se pandemija obično poistovjećuje s visokom smrtnošću. Pojedini su mediji, u pravilu zbog senzacionalizma, ovakvoj pandemiji pridavali atribute smaka svijeta. Smrtnost uslijed „nove gripe“ očito nije veća od smrtnosti sezonske gripe, što u konačnici „novoj gripi“, uz relativno blage simptome, otvara vrata uspješnijem širenju među ljudima te je ona na korak do pandemije. Općenito govoreći, što je bolest blaža, veća je vjerojatnost da će se zaražene osobe kretati među zdravim osobama, a i u slučaju blažih bolesti se u pravilu izdvaja manje novca za njihovu kontrolu i suzbijanje.
Iako „nova gripa“ nije ni izdaleka bezazlena bolest, kao što nije ni sezonska gripa, daleko je blaža od „ptičje gripe“ koja je vrlo teška bolest i od koje umire oko 60% zaraženih osoba.

Vezani sadržaji

Nadziranje bolesti prenosivih vektorima – budućnost ili trenutni globalni imperativ

Urednik

Zaštitite svoju perad od influence ptica

Urednik

Izazovi veterinarske medicine na području pčelarstva

Urednik

Održana radionica ‘Antimikrobna rezistencija i razborita primjena veterinarskih lijekova’

Urednik

Programi za poticanje razvoja proizvodnje mesa i mlijeka te potpore za obnovu narušenog proizvodnog potencijala na području zone ograničenja III zbog pojave afričke svinjske kuge & e-savjetovanje

Urednik

Promjena i smanjenje zone ograničenja I i II u Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj i Ličko-senjskoj županiji

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. Prihvati Više