Novi aspekti sigurnosti hrane u Republici Hrvatskoj

Izlaganje sa skupa “VII KONFERENCIJA O SIGURNOSTI I KAKVOĆI HRANE”

dr. sc. Mirjana Mataušić-Pišl
Uprava veterinarstva
Ministarstvo poljoprivrede RH

“S prvim srpnjem ove godine, Hrvatska postaje jedinstveno tržište EU i pridružuje se 500 milijuna stanovnika EU koja se zasniva na 4 temeljne slobode – sloboda kretanja ljudi, kretanja roba, kretanja usluga i kretanja kapitala. U tom jedinstvenom tržištu sada postoji 13.7 milijuna gospodarstava koja drže životinje sa godišnjom vrijednošću proizvodnje u uzgoju životinja od 140 milijarde EUR. U uzgojima u EU imamo 2 milijarde ptica i 334 milijuna sisavaca kojima treba pridružiti još i životinje akvakulture, životinje za uzgoj krzna, kućne ljubimce kao i sportske životinje.
Ulaskom Hrvatske u EU u tu populaciju ući će 480 tisuća goveda, 1.5 do 1.6 milijuna svinja, 700 tisuća ovaca i koza, 22 tisuće kopitara i 52 milijuna peradi.

Za subjekte u poslovanju s hranom (SPH), ali i za nadležno tijelo, važno je da prestaje certificiranje proizvoda životinjskog podrijetla u unutarnjem prometu te ostaje certificiranje samo za treće zemlje.
Isto tako, odobreni objekti koji su morali prolaziti proces prijave za SANCO listu neće to više morati prolaziti, već će posjedovanjem rješenja o odobrenju moći direktno stavljati svoje proizvode na EU tržište.

Punionice meda koje će htjeti stavljati med na tržište EU više neće morati prolaziti proces odobravanja objekata nego će moći samo biti registrirane s time da će trenutno registrirani objekti za punjenje i pakiranje moći odmah plasirati svoje pčelinje proizvode na tržište EU. Punionice meda morat će tražiti oborenje samo za izvoz u treće zemlje.
Objekti za mješovitu hranu neće više morati ishoditi odobrenje Uprave veterinarstva zbog prerađene animalne komponente u tim proizvodima nego će se samo registrirati kod Ministarstva zdravlja.

Živi školjkaši iz izlovnih proizvodnih područja i isto tako iz uzgojnih proizvodnih područja moći će se plasirati na tržište EU uz uvjet certificiranja statusa zdravlja tih životinja.

Uprava veterinarstva postaje Uprava veterinarstva i sigurnosti hrane.

Novim ustrojem planira se zajednička uprava koja će uz postojeće poslove veterinarske službe biti zadužena i za opće principe sigurnosti hrane, upravljanje incidentima i sustavom brzog uzbunjivanja, za planiranje, koordinaciju i izradu višegodišnjeg plana službenih kontrola unutar sektora veterinarskog javnog zdravstva i sigurnosti hrane te unutar sektora veterinarske inspekcije.

Hrvatska je prvi Zakon o hrani donijela još 2003. godine. Slijedeći je donijela 2007. godine, kojim je preuzela uredbu EU br. 178 (Temeljne odredbe uredbe o higijeni hrane i kakvoći hrane) koja je bila osnova za donošenje općih i posebnih pravila koja su se odnosila kako na SPH tako i na nadležna tijela koja su ih trebali provoditi, s tim da se Pravilnik o mikrobiološkim kriterijima za hranu odnosio na jedne i na druge.

Ulaskom u EU prestaje važiti Zakon o hrani i Hrvatska je dužna provoditi sve uredbe EU. Do 01.07. dužna je preuzeti sve uredbe koje se odnose na sigurnost hrane tako da smo u fazi donošenja zakona o preuzimanju uredbi, a istovremeno moramo odrediti i nadležnosti pojedinih uprava. Uz to, potrebno je definirati i kaznenene odredbe.

U pripremi smo donošenja Zakona o higijeni hrane kojim će se preuzeti Uredba 852 (odnosno opća pravila higijene hrane) i Uredba 2073 (koja se odnosi na mikrobiološke kriterije za hranu) kao i Zakon o službenim kontrolama odnosno Zakon o preuzimanju Uredbe 882.

Hrana i hrana životinjskog porijela bit će kontrolirana i u ingerenciji Uprave veterinarstva i sigurnosti hrane i zapravo će se Zakonom o veterinarstvu preuzeti Uredbe 853 i 854 odnosno posebna pravila o higijeni hrane životinjskog porijelka kao i službene kontrole proizvoda životinjskog porijekla. Naravno, Zakonom o veterinarstvu preuzet će se čitav niz uredbi koje će determinirati kako način organizacije veterinarske službe tako i sve ono što je u ingerenciji Uprave veterinarstva.

01.07.2013. stupaju na snagu novi Zakon o hrani, Zakon o higijeni hrane, Zakon o službenim kontrolama koje se provode sukladno propisima o hrani, o hrani za životinje, o zdravlju i zaštiti životinja, te Zakon o veterinarstvu i Zakon o informiranju potrošača o hrani.

Ovdje treba istaknuti dva programa kontrole bolesti, a to su program kontrole salmoneloze i kampilobakterioze upravo zbog njihovog javnozdravstvenog i socioekonomskog značaja. Hrvatska provodi program kontrole salmoneloze u skladu s odredbama EU od 2008. godine i incidencija bolesti u ljudi (2008. godine je bilo 5.000 slučajeva) provođenjem ovog programa je pala (do 2012. godine na 1.500 slučajeva pojava bolesti u ljudi) što znači da se program dobro provodi i da nam predstoji izrada novog zakonodavstva i vodiča za odgovornu i kontroliranu primjenu antibiotika odnosno antimikrobne rezistencije. Ista je situacija i kod kampilobakterioze.

Republika Hrvatska ulaskom u EU postaje granica EU.

Ukidaju se granični prijelazi prema Mađarskoj i Sloveniji i mi postajemo “prva linija obrane” ulaska bilo kakvih bolesti i bilo kakve nesigurne hrane u EU, a ne samo u Hrvatsku. Od 17 graničnih veterinarskih prijelaza, Hrvatska je od EK dobila sedam graničnih prijelaza. To su 4 cestovna prijelaza, dvije pomorske luke i jedna zračna luka. Na njima će se obavljati kontrola svega što ulazi u EU.
Da bi te službene kontrole bile što učinkovitije, Ministarstvo poljoprivrede odnosno Uprava veterinarstva i sigurnosti hrane morat će surađivati sa Carinskom upravom, fitosanitarnom, sanitarnom inspekcijom, isto tako sa Državnim inspektoratom, Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture, kao i sa nadležnim tijelima susjednih zemalja.

Preuzeli smo i obvezu primjene tzv. TRACE sustava – računalnog sustava koji će upravo zbog činjenice da više nema certificiranja omogućavati kreiranje svih veterinarskih i drugih dokumenata prilikom uvoza, provoza i unutarnje trgovine, ali i obavještavanje nadležnih tijela kao i SPH o bilo kakvim nepravilnostima odnosno mogućnostima unosa nesigurne hrane, bolju sljedivost životnja i proizvoda u prometu i središnju procjenu rizika što znači da će biti povezan sa EU RASFF sustavom tako da će taj sustav puno bolje funkcionirati. Sve će to imati za posljedicu ubrzavanje administrativnih procedura, a time i stvarno smanjenje troškova.

Uprava veterinarstva će u nadolazećem razdoblju promicati veterinarsku službu na središnjoj razini, ovaj puta razini EU. Naime, izravnim aktivnostima u radnim tijelima EK, koje sudjeluje u izradi europskoga zakonodavstva, želimo dati svoj doprinos kroz jasno isticanje vlastitih stajališta.

Nastavak provođenja nacionalnih programa kontrole i nadziranja zaraznih bolesti u životinja pomoći će da se upravo te životinje i njihovi proizvodi nađu na europskom tržištu. Radi se o suzbijanju tuberkuloze, bruceloze goveda, enzootske leukoze i goveđe spongiformne encefalopatije, kod ovaca bruceloza, kod svinja klasične svinjske kuge, kod peradi već spomenute kontrole salmoneloze za što je program odobren i od EK još 2008. godine. Kada govorimo o akvakulturi, programima kontrole zapravo su već stvoreni zdravstveni preduvjeti za izvoz, pa je potrebna samo autorizacija, čime se otvara širok prostor za proizvodnju.

Možemo biti ponosni što je Hrvatska u prethodnom razdoblju zapravo uspjela na nivou čitave zemlje dobiti status stada slobodnog od tuberkuloze za 97% stada, a isto tako za 90% stada po pitanju bruceloze goveda. U svibnju prošle godine dobili smo i status zemlje sa kontroliranim rizikom od BSE i time je stvorena mogućnost za izvoz goveda i proizvoda od mesa goveda u EU.

Međutim, Hrvatskoj još predstoji dobivanje statusa stada slobodnih od enzootske leukoze i bruceloze ovaca i koza.
Naime, 2012. smo počeli sa programom potvrde statusa kod ovaca i koza, ali samo u mliječim stadima, jer će se samo proizvodi porijeklom iz takvih stada moći staviti na tržište EU. Taj program se nastavlja i ove godine, a isto tako i 2014. i 2015. godine, a što se tiče enzootske leukoze goveda – program ponovo počinje ove godine i nastavljat će se dalje sve do dobivanja statusa stada slobodnog od enzootske leukoze goveda.

Ponosni smo i na dobivanje dozvola izvoza mesa svinja i proizvoda od mesa svinja na tržište EU, a sa 01.07.2013. očekujemo i dobivanje dozvole izvoza živih svinja na tržište EU.

Kako bismo sve te programe mogli provoditi, ali i da bi ih lakše provodili, tražili smo od Europske komisije (EK) sufinanciranje programa kontrole bolesti životinja (tzv. veterinarskih fondova) i za drugu polovinu 2013. godine odobrena su nam sredstva u iznosu od 1.1 milijun eura za iskorjenjivanje tuberkuloze i bruceloze goveda, BSE, klasične svinjske kuge, salmoneloze peradi i influence ptica, a za 2014. godinu prijavili smo programe za sufinanciranje u iznosu od približno 5 milijuna eura. Nadamo se da će nam EK odobriti ta sredstva kako bi lakše provodili zacrtane programe i time ostvarili preduvjete za stavljanje u promet i živih životinja i proizvoda na tržište EU, što nam trenutno nije omogućeno.”