U Hrvatskom veterinarskom institutu održana je tiskovna konferencija na kojoj su objavljeni rezultati višemjesečnih istraživanja prisutnosti virusa SARS-CoV-2 u divljih životinja i u okolišu.
Kod šišmiša je utvrđen koronavirus koji se čak 12 % razlikuje od virusa SARS-CoV-2.
Cirkulacija virusa SARS-CoV-2 u otpadnim vodama utvrđena je tijekom drugog vala epidemije u Zagrebu, Vinkovcima, Slavonskom Brodu, Koprivnici, Karlovcu, Zadru i Splitu
Zagreb, 5. listopada 2021. – Divlje životinje u Hrvatskoj nisu zaražene virusom SARS-CoV-2. Utvrdio je to Hrvatski veterinarski institut koji je na istraživanju surađivao s Centrom za peradarstvo i Zoološkim vrtom grada Zagreba.
Kako bi se utvrdilo je li došlo do prijenosa novog koronavirusa na divlje životinje, Institut je prošle godine krenuo u veliko istraživanje.
Iako ptice nisu prirodni nositelji virusa iz roda betakoronavirusa među kojima je SARS-CoV-2, djelatnike HVI-a je zanimalo mogu li galebovi pasivno prenositi virus i izlučivati ga fecesom. Zato su pretraženi galebovi klaukavci koji obitavaju na Jakuševcu, najvećem deponiju smeća u Hrvatskoj. Utvrđeno je da galebovi klaukavci ne prenose virus i ne predstavljaju javnozdravstvenu prijetnju premda se hrane otpadom.
I uzorci školjkaša, tj. dagnje, kamenice i brbavice s komercijalnih uzgajališta na Jadranu bili su negativni na prisutnost virusa SARS-CoV-2. Ti su školjkaši pretraženi u sklopu istraživanja prisutnosti virusa SARS-CoV-2 u otpadnim vodama. Cirkulacija virusa SARS-CoV-2 u otpadnim vodama utvrđena je tijekom drugog vala epidemije u svih sedam hrvatskih gradova uključenih u istraživanje: Zagrebu, Vinkovcima, Slavonskom Brodu, Koprivnici, Karlovcu, Zadru i Splitu.
Hrvatski veterinarski institut u istraživanje je uključio i koloniju šišmiša iz jedne špilje u Šibensko-kninskoj županiji. Naime, šišmiši su prirodni rezervoari različitih koronavirusa, pa tako i onih srodnih virusima SARS i SARS-CoV-2.
Pojasnila je da ljudi ne trebaju strahovati od šišmiša, nego da ih trebaju štititi. Svi šišmiši u Hrvatskoj su kukcojedi, dakle prirodni insekticidi. Jedini leteći sisavci važan su indikator zdravlja ekosustava. Što je veći broj vrsta šišmiša prisutan na nekom području, to je taj ekosustav zdraviji.
Vezano:
- Bioterorizam – prijetnja i izazovi
- Humani koronavirusi u kontekstu ‘Jednog zdravlja’
- Prevalencija i molekularna epidemiologija SARS-CoV-2 na području Hrvatske
- Doctoral Fellowship: PhD Fellowships in the field of infectious diseases
- Istraživanje prisutnosti SARS CoV-2 u slobodnoživućih divljih životinja i životinja iz zoološkog vrta