Odgovorna primjena antibiotika u prevenciji i liječenju mastitisa

Izv. prof. dr. sc. Nino Maćešić
Veterinarski fakultet Sveučilište u Zagrebu, Klinika za porodništvo i reprodukciju

Izlaganje sa Znanstveno-stručnog skupa

VETERINARSKI DANI 2022.

Izvor: Zbornik radova Veterinarski dani, Poreč, 2022.

---

SažetakUvodAntimikrobna rezistencijaSelektivno zasušenjeZaključakLiteraturaAbstract

▲

Uvod

Alexander Fleming pri preuzimanju Nobelove nagrade 1945. godine je upozorio da će nestručna primjena penicilina dovesti do otpornosti bakterija na penicilin. Stvaranje otpornosti na antibiotike je prirodni fenomen do kojeg dolazi zbog adaptacije na uvjete okoliša (Tambić Andrijašević i sur., 2018.). Čovjek stalno izmjenjuje svoju mikrobiotu s okolinom te se protiv rezistencije antibiotika mora pristupiti zajednički iz perspektive humane i veterinarske medicine. Mastitis je među najčešćim bolestima na farmama mliječnih krava za čije liječenje i prevenciju se koristi najveća količina antibiotika (Maćešić i sur., 2012.). Učestala, neispravna ili nepotrebna upotreba antimikrobnih sredstava predstavlja veliku prijetnju ubrzanom razvoju antimikrobne rezistencije. Prijenos antimikrobno rezistentnih patogena na ljude moguć je putem mlijeka i mliječnih proizvoda te su propisane smjernice za racionalnu primjenu antimikrobnih sredstava u veterinarskoj medicini. U mliječnoj industriji najviše antibiotika se koristi prilikom zasušivanja krava u svrhu prevencije nastanka mastitisa. U isto vrijeme antibiotici se nepotrebno primjenjuje kod životinja koje nisu inficirane. Iz tog razloga sve više zemalja prelazi na model selektivnog zasušivanja krava. Antibioticima se zasušuju samo inficirane četvrti ili vimena krava, odnosno krave sa povećanim rizikom za nastanak infekcije. Jedan od većih problema prilikom uvođenja selektivnog zasušivanja krava je odabir kriterija prema kojem će se odabrati krave koje se zasušiti antibiotikom (Maćešić i sur., 2021.). Cilj rada je prikazati prednosti i nedostatke selektivnog zasušenja mliječnih krava.

▲

Antimikrobna rezistencija

Posljednjih je godina antimikrobna rezistencija (AMR) učestala pojava na globalnoj razini (Christiaki i sur., 2020.). Pojava antibiotske rezistencije pojedinih sojeva bakterija zabrinjava podjednako stručnjake u području humane i veterinarske medicine. Bakterijska rezistencija smanjuje stopu izlječenja mastitisa u laktaciji i suhostaju. Kako bi se spriječio nastanak rezistencije važno je smanjiti i odgovorno koristiti antibiotike (Bačić, 2009.).
Bolesti uzrokovane rezistentnim uzročnicima teže se liječe, uzrokuju veći morbiditet i smrtnost. Nastanak rezistencije povezuje se s nepotrebnim i nepravilnim korištenjem antibiotika u humanoj medicini, poljoprivredi i stočarstvu (Christiaki i sur., 2020.). Razlikujemo primarnu ili urođenu i sekundarnu ili stečenu antimikrobnu rezistenciju.
Primarna rezistencija na antimikrobni pripravak je sposobnost mikroorganizma da se na temelju svojih strukturalnih ili funkcionalnih osobina odupre djelovanju antimikrobne tvari (Baylay i sur., 2015.). Sekundarna AMR se javlja kada mikroorganizam koji je bio osjetljiv na antimikrobni pripravak postane otporan. Danas, sekundarna AMR predstavlja značajan problem u humanoj i veterinarskoj medicini (Christiaki i sur., 2020.)

▲

Selektivno zasušenje

Mliječne krave na kraju laktacije se zasušuju na više načina. Prema istraživanjima najbolja metoda je rutinska aplikacija antibiotika produljenog djelovanja u sve četvrti vimena nakon završne mužnje. Ovim postupkom broj patogena u mliječnoj žlijezdi se smanjuje, ali se istodobno preventivno koristi antibiotik kada to nije neophodnom potrebno (Bačić, 2009., Maćešić i sur., 2012.). Zasušivanje krava aplikacijom antibiotika ima velik utjecaj na zdravlje vimena, ali je dokazano da postoje mehanizmi koji bi mogli preuzeti zaštitnu ulogu u slučaju da se antibiotici prestanu koristiti preventivno. Selektivna primjena intramamarnih antibiotika kojom bi se tretirale samo inficirane četvrti, prihvatljiv je i učinkovit način smanjenja uporabe antibiotika. Takav se pristup u skandinavskim zemljama provodi već godinama te je u Norveškoj smanjena stopa kliničkog mastitisa za 60%, smanjen je broj somatskih stanica (BSS) u laktofrizu sa 250.000 st/ml mlijeka na 114.000 st/ml mlijeka, te su smanjeni ukupni troškovi mastitisa sa 9.2% na 1.7% cijene mlijeka (Scherpenzeel i sur., 2014.).

Učinkovitost selektivnog zasušivanja ovisi o kriteriju odabira krava za zasušenje primjenom intramamarnih antibiotika. Protokoli za odabir krava trebaju biti dovoljno precizni, jednostavni za interpretaciju, jeftini, sigurni, certificirani i dostupni za uporabu. Kriterij za odabir krava može se temeljiti na mikrobiološkoj pretrazi i određivanju BSS prilikom zasušivanja. (Zecconi i sur., 2019.) the application of selective dry cow therapy will have a profound impact on Italian dairy herds, very likely affecting both milk yield and quality. Identifying cows to be treated at drying off is crucial for farmers and health authorities, therefore it is necessary the definition of a consistent and certified procedure. This article reports the results of a study aiming to identify which SCC threshold would be the most appropriate to identify cows to be treated and the potential consequences of different selection protocols on udder health after calving under field condition.
Last milk test record before drying off and the average of lactation milk test records were considered on a database including 45,682 cow from 709 herd. Five different threshold were considered (50,000; 100,000; 150,000; 200,000; and 250,000 cells/mL.

Mikrobiološka pretraga je najobjektivniji način za odabir krava (Scherpenzeel i sur., 2014.).
Istraživanje provedeno u SAD koristilo je brze mikrobiološke testove te su antibioticima zasušene samo bakteriološki pozitivne četvrti. Bakteriološki negativne četvrti nisu liječene i zasušene su primjenom unutarnjih sisnih zatvarača. Autori navode da su primjenu antibiotika smanjili za 48% uz neznatne razlike od rizika za nastanak intramamarne infekcije (IMI) nakon teljenja (Patel i sur., 2017.) quarter-level selective dry cow therapy (SDCT). Nadalje, primjena brzih mikrobioloških testova na farmi put je prema smanjenju antibiotika bez negativnog učinka na proizvodnju i kvalitetu mlijeka (Maćešić i sur., 2021.).

Broj somatskih stanica (BSS) primjenjuje se kao najčešći kriterij za odabir krava koje je potrebno zasušiti primjenom intramamarnih antibiotika (Scherpenzeel i sur., 2014.). BSS nije idealan pokazatelj IMI vimena, ali je jeftin i praktičan način prognoze zdravlja mliječne žlijezde (Schukken i sur., 2003.). Mliječna se žlijezda smatra zdravom ukoliko je BSS manji od 200 000/ml. BSS se koristi i kao važan parametar kakvoće mlijeka, a povećava se zbog propusnosti krvnih žila vimena te prelaska iona, proteina i upalnih stanica u mlijeko (Knežević i sur., 2021., Maćešić i sur., 2016.).

Brojne studije koriste različite kriterije za selektivno zasušenje krava, ali to zahtjeva kvalitetno praćenje i analizu podataka na farmi kao što su slučajevi kliničkih mastitisa, redovito određivanje BSS, podatci o mliječnosti i dr. (Scherpenzeel i sur., 2016.). Prelazak na model selektivnog zasušivanja može dovesti do prolaznog povećanja incidencije kliničkog mastitisa i BSS uz istodobno ukupno smanjenje korištenja antibiotika (Scherpenzeel i sur., 2014.). Provedene studije dokazale su uspješno smanjenje korištenja antibiotika uz prihvatljive posljedice na zdravlje vimena i proizvodnju mlijeka te time dokazale uspješnu implementaciju protokola selektivnog zasušivanja (Niemi i sur., 2021., Rowe i sur., 2020., Santman-Berends i sur., 2021., Vasquez i sur., 2018.).

▲

Zaključak

Preventivna primjena antibiotika za zasušivanje ima pozitivan učinak na proizvodnju i kvalitetu mlijeka, ali povećava rizik od razvoja rezistentnih bakterija i predstavlja prijetnju za javno zdravstvo.
Selektivno zasušivanje uz pravilan odabir kriterija ekonomski je isplativo i pozitivno utječe na smanjenje upotrebe antibiotika. Kriteriji za odabir krava za selektivno zasušivanje razlikuju se među zemljama. Svaka zemlja treba provesti vlastito istraživanje za odabir optimalnog kriterija za selekciju krava koji je učinkovit i isplativ stočarima i veterinarima. Veterinare i stočare potrebno je educirati o pozitivnim i negativnim učincima selektivnog zasušenja u skladu sa smjernicama Komisije Europske unije o smanjenju uporabe antibiotika u veterinarskoj medicini.

Literatura [… prikaži]

▲

RESPONSIBLE USE OF ANTIBIOTICS IN MASTITIS PREVENTION AND TREATMENT

---

Nino Maćešić

---

Mastitis is the most common disease in dairy cows and most antibiotics are used for treatment and prevention. Frequent, inappropriate, or unnecessary use of antimicrobials poses a major risk for accelerated development of antimicrobial resistance. Transmission of antimicrobial-resistant pathogens to humans is possible via milk and dairy products, and guidelines for the rational use of antimicrobials in veterinary medicine are prescribed. In dairy farming, most antibiotics are used to prevent mastitis at drying off. At the same time, antibiotics are used unnecessarily even in uninfected animals. An alternative strategy that promotes lower antimicrobial usage is selective dry cow therapy, where only cows with mastitis receive antibiotic treatment. Criteria for cow selection can be based on bacteriological culture of milk, somatic cell count at drying off, incidence of clinical mastitis in previous lactation, parity, or any of their combinations. Cow selection protocols should be sufficiently accurate, easy to perform and interpret, cost-effective, safe, certifiable, and applicable in different area of a country.
Key words: cow, mastitis, dry period, selective dry cow treatment, antimicrobial resistance

Vezano (mastitis, antimikrobna rezistencija, suhostaj):

• Održana radionica ‘Antimikrobna rezistencija i razborita primjena veterinarskih lijekova’
• Antimikrobna rezistencija u humanoj medicini
• Antimikrobna rezistencija u veterinarskoj medicini
• Bakterijske zoonoze u pasa
• Konferencija Višegrad 4 vet plus