Prof. dr. sc. Ivana Tlak Gajger
Zavod za biologiju i patologiju riba i pčela, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Fotografije: Alen Bregeš, dr. med. vet.
v. predavanja
U okviru aktivnosti Razreda za medicinske znanosti, Odbora za animalnu i komparativnu patologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 6. studenoga 2024. održan je simpozij pod nazivom Suvremeni pristupi u prevenciji i kontroli bolesti pčela. Simpozij je bio posvećen obilježavanju 120. obljetnice rođenja akademika Ive Tomašeca i 70. obljetnice osnivanja Hrvatskog pčelarskog saveza.
Okupljene je pozdravila akademkinja Vida Demarin, tajnica Razreda za medicinske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te akademik Josip Madić, voditelj Odbora za animalnu i komparativnu patologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a moderiranje skupa i raspravu nastavili su akademik Željko Cvetnić, akademik Dražen Matičić te suradni član Akademije prof. dr. sc. Ljubo Barbić. Program skupa je vodila prof. dr. sc. Ivana Tlak Gajger u svojstvu predsjednice Organizacijskog odbora, uz poruku “Zajedno čuvajmo pčele”.
“Odbor za animalnu i komparativnu patologiju Razreda za medicinske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti nastoji organizirati bar jedan simpozij godišnje. Dosada smo organizirali simpozije o različitim temama, najčešće o aktualnim zaraznim, parazitskim i kirurškim bolestima, ali je bilo simpozija i o drugim temama. Dosada nismo organizirali nijedan znanstveni skup o bolestima pčela ili riba pa je evo prigoda da o 120. obljetnici rođenja akademika Ive Tomašeca, ihtiologa i apidologa, organiziramo simpozij o bolestima pčela. On je bio među prvima u veterinarskoj struci u Hrvatskoj koji se počeo baviti biologijom i patologijom pčela i riba.
Prve upute pčelarima u nas su objavljene 1756. u knjižici napisanoj na kajkavskom narječju pod naslovom “Hisna knisicza” u kojoj jedno poglavlje nosi naslov “Gospodar Hise kaj mora obdersavati za napreduvati vu pchelah”. No zapise o bolestima pčela nalazimo tek kad je Slavonsko pčelarsko društvo 1881. počelo objavljivati svoje glasilo “Hrvatska pčela”. Do 1936. u tom se glasilu našlo i nekoliko zapisa o bolestima pčela.
Prve veze između veterinara i pčelarstva uspostavljene su u nas tek 1907. Te je godine veterinar Ferdo Kern tadašnji direktor Kraljevskog hrvatsko-slavonskoga zemaljskog bakteriološkog zavoda u Križevcima predložio osnivanje ustanove koja bi se bavila problemima pčelarstva. Njega je 1911. na Kongresu hrvatskih i srpskih pčelara u Vukovaru zaokupio referat pod vrlo zanimljivim naslovom “O srdobolji i vrtoglavici u pčela”. U Velikom rječniku hrvatskoga standardnog jezika (Školska knjiga, 2015.) kaže se da je srdobolja dizenterija ili crijevna bolest popraćena učestalim proljevom. To sa srdoboljom je razumljivo, ali kako prepoznati vrtoglavicu u pčela? Kern je predložio da u svom Zavodu u Križevcima istražuje tu bolest i da mu se u tu svrhu dostavljaju uginule pčele.
Sustavna istraživanja o bolestima pčela pokrenuo je zapravo prof. dr. Stjepan Plasaj, predstojnik Zavoda za nauku o zarazama Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s projektom započetim 1927., a njegov asistent bio je tada početnik Ivo Tomašec.
Možda ćemo o vrtoglavici pčela više čuti u jednom od današnjih referata. Naime u sažetku tog referata navodi se da rezidue neonikotinoida prisutne u nektaru i peludu mogu uslijed unosa i bioakumulacije u pčeli izazvati niz subletalnih učinaka kao što su neurološki i kognitivni poremećaji. Znamo da se kognitivne funkcije odnose na različite procese vezane uz percepciju, pamćenje, pažnju, jezik, govor, prosuđivanje i zaključivanje u ljudi. Dakle, redom ljudska kognitivna obilježja. A imaju li pčele barem neke od kognitivnih funkcija?
One pamte i imaju svoj način sporazumijevanja. Je li to dovoljno?
Vjerujem, da ćemo osim navedenih spoznaja čuti još mnogo drugih zanimljivosti i novih postignuća u proučavanju pčela i njihovih bolesti.
Izjavu za širu javnost o značaju i potrebi za organizacijom Simpozija Suvremeni pristupi u prevenciji i kontroli bolesti pčela, za HRT-ovu emisiju Dobro jutro Hrvatska dali su akademik Josip Madić i prof. dr. sc. Ivana Tlak Gajger s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Na simpoziju je izrečen kratki osvrt na bogati karijerni život akademika Ive Tomašeca, osnivača Zavoda za biologiju i patologiju riba i pčela Veterinarskog fakulteta, kao i osnivača i dugogodišnjega predsjednika Hrvatskog pčelarskog saveza. Pčelu se tradicionalno u Europi smatra jedinim kukcem koji proizvodi hranu za čovjeka, pa obzirom na stalne promjene u području veterinarstva u pčelarstvu, istaknut je sadržajan program skupa kojim se nastojalo obuhvatiti nove bolesti pčelinjih zajednica, negativne utjecaje iz okoliša, kao i važnost veterinarskog javnog zdravstva.
U knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na Strossmayerovom trgu u Zagrebu okupilo se više od stotinu sudionika skupa, a predstavljali su široki krug različitih dionika pčelarskog sektora. Sudjelovali su kolege nastavnici i studenti Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta u Rijeci, Sveučilišta u Osijeku, Univerze v Mariboru, Univerze v Ljubljani, Veterinarskog sveučilišta u Budimpešti, Paneuropean University Apeiron u Banja Luci, kao i predstavnici Hrvatskog veterinarskog instituta s podružnicama i Instituta Ruđer Bošković te predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Hrvatskog pčelarskog saveza i lokalnih pčelarskih udruga, kao i djelatnici niza veterinarskih organizacija.
Na Simpoziju su održana sljedeća predavanja:
- Život i djelo akademika Ive Tomašeca
Josip Madić, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska - Izazovi veterinarske medicine na području pčelarstva
Ivana Tlak Gajger, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska - Inovativni načini kontrole varooze (Varroa destructor) za održivo pčelarstvo
Aleš Gregorc, Univerza v Mariboru, Hoče, Slovenija - Genotipizacija i osjetljivost bakterije Paenibacillus larvae na komercijalne dezinficijense
Zlatko Tomljanović, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Zagreb, Hrvatska - Molekularna dijagnostika pčelinjih bolesti na uzorcima ostataka s podnice košnice
Metka Pislak Ocepek, Veterinarska fakulteta, Univerza v Ljubljani, Ljubljana, Slovenija - Značaj veterinarske laboratorijske dijagnostike i praćenja bolesti pčela za javno zdravstvo
Slaven Grbić, Veterinarski zavod SLAVEN d.o.o.; Paneuropean University Apeiron, Banja Luka, Bosna i Hercegovina; Sveučilište veterinarske medicine u Budimpešti, Mađarska - Složeni učinci neonikotinoida na ponašanje i zdravlje pčela
Damir Pavliček, Hrvatski veterinarski institut, Veterinarski zavod Križevci, Križevci, Hrvatska - Uporaba pčelinjih proizvoda u biomedicinske svrhe
Dražen Lušić, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci; Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska
Sukladno Pravilniku o stručnom usavršavanju veterinara, Hrvatska veterinarska komora je doktorima veterinarske medicine, sudionicima Simpozija, vrednovala stručno usavršavanje s dva boda.
