Vinkovci, 16. studenoga 2018.
Damir Agičić, dr. med. vet., dr. sc. Davor Balić, dr. med. vet., dr. sc. Josip Barić, dr. med. vet., Dragutin Premzl, dr. med. vet.
Dr. sc. Davor Balić, dr. med. vet. iz Hrvatskog veterinarskog instituta, Podružnice Veterinarski zavod Vinkovci – Nacionalni referentni laboratorij za parazite (rod Trichinella) održao je predavanje pod naslovom „Što ima novo u Hrvatskoj po pitanju trihineloze?“. Iznio je mnoštvo interesantnih podataka o uzročniku i dijagnostici te je prikazao pozitivan doprinos veterinarske struke u suzbijanju trihineloze ljudi i životinja u Hrvatskoj. Nedavni pozitivni trendovi, međutim, prekinuti su u 2017. godini naglim povećanjem broja oboljelih ljudi, odnosno u 2018. godini nalazom velikog broja trihineloznih svinjskih trupova na području dviju slavonskih županija. Broj oboljelih ljudi, koji je registriran u 2017. godini, nadmašio je zbroj oboljelih ljudi u razdoblju od 2010. do 2016. godine, a osobito je zabrinjavajući prvi slučaj masovnog zaražavanja mesom divljih svinja kao i činjenica da sve više oboljelih ljudi bilježimo u županijama u središnjem dijelu Hrvatske.
Zanimljiv je bio prikaz svih medijskih krivih navoda o trihinelozi. Kad nešto treba demantirati, obično je napisano malim slovima, za razliku od velikih naslova kad treba prozvati veterinarsku struku.
S obzirom na to da je u opovrgavanju netočnih navoda naša struka učestalo indiferentna, iznosim navedene demantije.
Demanti: Ova Trichinella ne postoji ni u Hrvatskoj niti igdje u svijetu.
Demanti: Postoji devet vrsta Trichinella i tri genotipa (nemaju još status vrste), recimo 12.
Demanti: Trichinella u velikim uzgojima nije zabilježena, osim u slučajevima namjernih sabotaža.
Demanti: (Studies on vertical transmission of Trichinella spp. in experimantaly infected ferrets, foxes, pigs, guinea pigs and mice.) Prema navedenom članku zbog građe posteljice u svinja nije moguć prijenos Trichinella s majke na plod.
Demanti: Ovakvom izjavom širi se panika i implicira se da je za širenje trihineloze u sve dijelove Hrvatske dovoljan jedan inficirani štakor!?!
Demanti: Trihineloza ljudi ne javlja se SVAKIH 20 godina, nego se javlja SVAKE godine u Hrvatskoj (od 1995. otkad vodimo statistiku). Svaki se slučaj tretira promptno i pojedinačno poštujući propise EU i RH.
Damir Agičić, dr. med. vet. viši veterinarski inspektor, voditelj odjela Veterinarskog ureda Slavonski Brod, predstavio je i iznio praktična objašnjenja što učiniti u slučaju pozitivnog nalaza na trihinelu.
Razjasnio je mnoge nedoumice u praksi:
- a) u klaonici:
Ako se ustvrdi pozitivan uzorak, nakon identificiranja polutki, politi ih bojom i ukloniti na sabiralište NŽP. Ako se ne mogu sa sigurnošću identificirati iznutrice od trihinelozne životinje, neškodljivo ukloniti sve iznutrice podrijetlom od svih svinja zaklanih toga dana.
Jednom pozitivan trup više se ne pregledava, ali se pregledavaju ponovno svi ostali negativni trupovi.
Istaknuo je važnost čišćenja i pranja objekta i pribora, administracije, pozivanje nadležnog veterinarskog inspektora… - b) u domaćinstvu:
Jednom utvrđena pozitivna svinja više se ne pregledava, nego samo negativne (dvostruki uzorak).
Obavijestiti nadležnog veterinarskog inspektora i izdati labaratorijski nalaz.
Kod primanja neodgovarajućih uzoraka ne zaprimati uzorak i vratiti ga vlasniku (ako je vidljivo da uzorak nije od jedne, nego od više svinja, ako nema priložene markice uz uzorak, ako uzorak nije od muskulature ošita…).
Ako se u domaćinstvu meso pozitivne svinje pomiješalo ili se ne može identificirati, sve proglasiti neprikladnim za ljudsku upotrebu.
Kod prijave oboljelih ljudi u domaćinstvu prekontrolirati broj zaklanih, zatražiti potpisanu izjavu vlasnika u upravnom govoru, sve iz obitelji uputiti da se jave u ZZJZ, uzeti duple uzorke primjereno označene (jedan stranci), uzeti prerađevine (osobito kulenove seke) za DNK analizu kako bi se utvrdila moguća prisutnost divljači i napisati zapisnik uz potpis vlasnika.
Preporuka je čuvanje i zamrzavanje uzoraka 3 – 6 mjeseci, koje s potvrdom uplate treba plombirati inspektor (dovoljno za sud).
Dr. sc. Josip Barić, dr. med. vet. iz Veterinarskog ureda Vukovar prenio je neka zapažanja i dvojbe na farmi tovnih svinja s potvrđenom trihinelozom. Prikazao je slučaj s velikim brojem pozitivnih i nekapsuliranih ličinaka trihinele u pretraživanim uzorcima.
Potvrdio je učinkovitost veterinarske struke jer je spriječeno daljnje širenje trihineloze svinja. Zahvaljujući dobroj organiziranosti, educiranosti i postupanjima veterinarske struke, spriječeno je širenje trihineloze na svinje iz neposredne okolice, te nije zabilježen niti jedan slučaj bolesti ljudi, čime je veterinarska struka još jednom opravdala svoju funkciju u zaštiti ljudskog zdravlja.
Upozorio je na mnoge biosigurnosne propuste na farmi vezane za mogući ulazak glodavaca i ptica.
Spomenuo je neprikladno provedenu deratizaciju farme, neposredno prije dolaska prasadi, u kojim okolnostima otrovani glodavci postaju lako dostupni, odnosno mogu biti pojedeni od novopristiglih svinja.
- Provjeriti i uskladiti Zakon o veterinarstvu sa Zakonom o lovu, vezano za donošenje uzoraka masa odstrijeljenih svinja na pregled trihinele u drugo koncesijsko područje, u odnosu na mjesto odstrela divljači.
- Veterinarska inspekcija / Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane treba obratiti pažnju na postojanje valjanih certifikata, vezano za potrebnu djelotvornost pepsina u postupku provođenja umjetne probave, sve s ciljem zadržavanja potrebne točnosti ove dijagnostičke metode.
- Predloženi su veći uzorci mesa za pregled, kad god je to moguće, odnosno više od 1 g u pomlatka i tovnih svinja, a više od 2 g u rasplodnih svinja (krmače i nerastovi), uzgajani na području Slavonije i Baranje.
- Raspravljene stavove i informacije s ovoga skupa bi bilo korisno podijeliti s kolegama veterinarima iz drugih područja Republike Hrvatske.
