Održan virtualni simpozij SARS-CoV-2 u sklopu koncepta „Jedno zdravlje“

v. izlaganja

Od samog početka COVID-19 pandemije govori se o životinjskom porijeklu SARS-CoV-2 virusa i vrlo vjerojatnim načinima i putevima njegovog prelaska sa životinjskih vrsta na čovjeka. Današnja saznanja i spoznaje o ovom virusu potvrđuju ili opovrgavaju velik dio dojučerašnjih pretpostavki. Međutim, buduća globalna javnozdravstvena djelovanja, pa i pojedine političke aktivnosti, ovisit će u velikoj mjeri o naknadnim i budućim istraživanjima, a njihov korigirani smjer sve će više biti definiran upravo uvažavajući koncept ‘Jedno zdravlje’.

U organizaciji Odbora za animalnu i komparativnu patologiju Razreda za medicinske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u četvrtak 26. studenog 2020. godine u Sjedničkoj dvorani Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održan je virtualni simpozij pod nazivom SARS-CoV-2 u sklopu koncepta „Jedno zdravlje“.

Razni restriktivni uvjeti prouzročeni COVID-19 pandemijom ipak nisu spriječili niti globalnu niti lokalnu razmjenu znanstvenih spoznaja i iskustava no to, osim interesa i volje ljudi, treba ipak zahvaliti postojećoj razini informacijske i informatičke razvijenosti društva. Danas lako dostupna tehnička i tehnološka rješenja koja nam omogućavaju virtualne simpozije pokazuju se svojevrsnom srećom u globalnoj nesreći koja nas je zadesila.

Jedna od trenutno najvažnijih potreba znanosti je dijeljenje i usvajanje svih znanja i spoznaja koja su korisna i pomažu očuvanju ne samo zdravlja ljudi i životinja nego i cjelokupnog života na Zemlji. Upravo u tom smislu, HAZU je i kroz ovaj simpozij nastavila sa svojim aktivnostima javnog promišljanja i pružanja javnosti svih dostupnih relevantnih informacija pa i zaključaka koje pojedinac i društvo u svom svakodnevnom životu vrlo teško mogu dovoljno stručno i na znanstveno ispravan način dosegnuti. Svjesna aktualnosti problema, nužnosti za obraćanjem barem stručnoj javnosti te zapravo već uspostavljene institucionalne suradnje između humanomedicinskih i veterinarskih stručnjaka i u Hrvatskoj, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti još je jednom pod svojom organizacijom unutar Razreda za medicinske znanosti okupila njihove najistaknutije predstavnike iz Hrvatske i susjednih zemalja u okviru simpozija koji je javnosti pružio rezultate i spoznaje više različitih istraživanja SARS-CoV-2 kao uzročnika aktualne COVID-19 pandemije sa dokazano zoonotskim potencijalom.

Jedan od razloga organiziranja ovog simpozija svakako je i potreba da se javnosti predstave konsolidirani odgovori na brojna pitanja koja je postavljala još od početka pandemije, a postavlja ih i danas. Šteta je što oni osim dijelom u dostupnom zborniku sažetaka nisu u cjelosti dostupni čitavoj hrvatskoj i drugoj zainteresiranoj javnosti. No, kako je broj sudionika simpozija uvijek ograničen, na medijima ostaje zadatak da doseg informacija predstavljenih na skupovima ne ostane ograničen isključivo na njihove sudionike.

Simpozij je održan virtualno, a u svakom je trenutku predavače, ali i organizatore i moderatore smještene u Sjedničkoj dvorani Veterinarskog fakulteta, pratilo devedesetak sudionika.
U ime organizatora, simpozij je moderirao dr. sc. Ljubo Barbić, redoviti profesor Zavoda za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a odnedavno i novi član suradnik Razreda za medicinske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Pozdravne riječi sudionicima uputila je akademkinja Vida Demarin, tajnica Razreda za medicinske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a nakon nje i akademik Josip Madić, predsjednik Organizacijskog odbora te zamjenik tajnice Razreda i predsjednik Odbora za animalnu i komparativnu patologiju HAZU.

Ispred Razreda za medicinske znanosti HAZU kao pokrovitelja ovog skupa, tajnica Razreda, akademkinja Vida Demarin, pozdravila je sudionike i čestitala organizatorima sa Veterinarskoga fakulteta te istaknula interdisciplinarnost skupa koji obrađuje aktualnu temu, praktički od početka problema sa COVID-19 do danas. Najavila je “jako puno novih činjenica koje će nas sve obogatiti” te istaknula da “ovakvi znanstveni skupovi bitno doprinose razumijevanju problema”, a pružene informacije zasigurno će “se prenositi dalje, na sve kolege”.
Iskazala je zadovoljstvo činjenicom da se i ove aktivnosti nastavljaju “u projektu Jedno zdravlje” uz očekivanje da će simpozij biti vrlo značajan i doprinijeti nam u još boljem razumijevanju situacije i gorućih problema vezanih uz SARS-Cov-2.

Akademik Josip Madić, predsjednik Odbora za animalnu i komparativnu patologiju i zamjenik tajnika Razreda za medicinske znanosti HAZU istaknuo je činjenicu da “ovaj problem nije samo problem medicine nego u nekim segmentima i problem veterinarske medicine, a znamo svi i vidjet ćemo iz današnjih izlaganja da koronavirusi potječu od životinja.
Prema tome, nužno je govoriti o interdisciplinarnosti.
Odbor za animalnu i komparativnu patologiju organizirao je u sklopu Akademije do sada nekoliko skupova koji su se uglavnom odnosili na viruse zoonotskog potencijala pa smo tako govorili o virusima influence pa o brucelozi pa o zapadnonilskoj bolesti, a i o drugim različitim temama. Te teme su uvijek bile aktualne i sada smo se odlučili isto tako na jednu aktualnu temu o kojoj svi već toliko znaju.
Sa današnjim skupom htjeli smo dati prilog poznavanju proširenosti pa i malo šire, ne samo ovoga virusa, nego možda i drugih virusa koji nemaju neko zonotsko značenje te prikazati osnovne značajke virusa SARS, a naši kolege iz medicinske branše će nam prikazati ono što se događa u sklopu cijelog COVID-a.”
Zašto u sklopu koncepta ‘Jedno zdravlje’?
Akademik Madić je kazao kako je “dobro poznato da podosta uzročnika vuče svoje porijeklo sa životinja. Kad imamo klimatske promjene, kad se virusi i drugi uzročnici šire, vidimo da je zapravo nužno povezati istraživanja i rezultate, ali i djelovati zajedno. Sve se češće pokazuje, kad imamo nove viruse, da je nužno imati takav pristup i na lokalnoj i nacionalnoj i globalnoj razini, iz brojnih razloga, a prvi i najvažniji je zaštita zdravlja ljudi i životinja.”

Premda pandemija još nije završila, u tek površnoj usporedbi sa prošlim dobima i vremenima nekadašnjih pandemija bolesti koje su svaka na svoj način mijenjale svijet, globalno zaključujemo da je i COVID-19 jedna od onih koje ostaju zapisane u povijesti čovječanstva, ne kao njezin artefakt nego potpuno prirodni fenomen. Međutim, za razliku od svih dosadašnjih pandemija s kojima se čovječanstvo borilo kroz povijest, s ovom pandemijom se svijet, osim dobrim predznanjem, bori jedinstveno povezan i u znanstvenoistraživačkom i u informacijskom smislu. Rezultati ove povezanosti svakim su danom sve vidljiviji, a uskoro će ih se moći i uspoređivati sa donekle sličnim prethodnim svjetskim iskustvima ove vrste.

Nakon uvodnih riječi održana su i izlaganja u kojima su renomirani stručnjaci iznijeli brojne spoznaje i dosadašnja globalna iskustva sa SARS-CoV-2 virusom, iz različitih perspektiva relevantnih za zaustavljanje i suzbijanje kako ove tako i drugih potencijalnih pandemija.

Održana izlaganja

1. KORONAVIRUSI SISAVACA
   Josip Madić
   Zavod za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb
2. KORONAVIRUSI PTICA I CJEPIVA
   Vladimir Savić
   Hrvatski veterinarski institut, Centar za peradarstvo, Zagreb
3. EMERGENCIJA ZOONOTSKIH KORONAVIRUSA
   Ljubo Barbić
   Zavod za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb
4. COVID-19 NA PODRUČJU HRVATSKE
   Tatjana Vilibić-Čavlek
   Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb; Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb
5. DIJAGNOSTIKA COVID-19: ISKUSTVA REFERENTNOG CENTRA MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA VIROLOŠKU DIJAGNOSTIKU INFEKCIJA DIŠNOG SUSTAVA
   Irena Tabain
   Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb
6. MJESTO I ULOGA VETERINARSKE SPECIJALISTIČKE SLUŽBE U ODGOVORU NA COVID-19 INFEKCIJU U SRBIJI
   SARS-CoV-2 u sklopu koncepta „Jedno zdravlje“, Zagreb, 2020.
   Tamaš Petrović
   Naučni institut za veterinarstvo “Novi Sad”, Novi Sad, Srbija
7. SARS-CoV-2 PANDEMIC: CORONAVIRUS INFECTIONS IN ANIMALS AND VETERINARY RESPONSE IN SLOVENIA
   Ivan Toplak
   University of Ljubljana, Veterinary Faculty, Institute of Microbiology and Parasitology, Ljubljana, Slovenia
8. UČESTALOST I EPIDEMIOLOŠKI ZNAČAJ INFEKCIJA KUĆNIH LJUBIMACA SARS-CoV-2 VIRUSOM
   Vladimir Stevanović
   Zavod za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb
9. DIVLJE ŽIVOTINJE I OKOLIŠ KAO POKAZATELJI PRISUTNOSTI VIRUSA SARS-CoV-2 U HRVATSKOJ
   Dragan Brnić
   Hrvatski veterinarski institut, Odjel za virologiju, Zagreb
10. PANDEMIJA COVID-19 – IZAZOV ZA MODERNU MEDICINU
    Alemka Markotić
    Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, Zagreb

‘Jedno zdravlje’

Ovaj simpozij jedan je od brojnih simpozija sve češće održavanih u svijetu sa zajedničkim nazivnikom ‘Jedno zdravlje’. Obzirom na sve učestalije i redovitije skupove ove vrste, uključujući i one u Hrvatskoj, a koji se organiziraju i održavaju uz jasno i nedvosmisleno korištenje naziva ‘Jedno zdravlje’ može se zaključiti da je ovaj svjetski javnozdravstveni koncept u posljednjih dvadesetak godina zaživio tek ili upravo u onoj mjeri u kojoj, zahvaljujući svojoj biti, nije mogao biti suprimiran od strane svih onih koji se javnim zdravstvom bave tek nazivno, čak niti teorijski.
Bez ikakve sumnje, u pokušajima sprječavanja pojave emergentnih i re-emergentnih zoonoza i u Hrvatskoj je pristup ‘Jedno zdravlje’ u praktičnom smislu okupio relevantne stručnjake kojima je ovaj pristup zapravo prirodan odabir, a ne administrativna odredba. Ovakvu konstataciju opravdava već samo poznavanje situacije i razvoja događanja, a sve za to relevantne informacije dostupne su i najširoj javnosti.

U pojedinim trenutcima kao što su ovakvi simpoziji, čini se da trajna promocija koncepta ‘Jedno zdravlje’ iz godine u godinu postaje sve manje potrebna jer se u svakodnevnom životu, posebice onih relevantnih, zdravstvenih stručnjaka, pokazuje da ‘Jedno zdravlje’ nije tek zgodan slogan koji za marketinške ili znanstvenoistraživačke potrebe nekome dobro zvuči već vrlo logičan zaključak do kojega prije ili kasnije dolazi svatko upućen ili uključen u zaštitu zdravlja ljudi i životinja od svih poznatih i nepoznatih zoonoza.

COVID-19 čak nadilazi i okvire emergentnih i re-emergentnih zoonoza. Jasno je i da buduće slične opasnosti možemo samo nazrijeti, a možda i prepoznati tek ako se time pozabavimo. To bi mogla postati ključna sprega buduće suradnje svih medicini bliskih struka i disciplina, premda se u tom smislu i globalno već djeluje kroz određene aktivnosti. Međutim, administrativne barijere prisutne su u ovom trenutku u većini zemalja, među kojima su i one u kojima se pristup ‘Jedno zdravlje’ u praksi već i provodi. Hrvatska je samo jedna od zemalja u kojoj niti članstvo u EU ne garantira logične i uvijek smislene postavke sustava za zaštitu zdravlja, ne samo ljudi i životinja.

U tom smislu, kao jedan od razloga koji opravdavaju nastavak promocije koncepta ‘Jedno zdravlje’ zasigurno je problem trajnog rješavanja administrativnih prepreka koje unatoč svjetskom jedinstvu stručnjaka ipak postoje u nemalom broju zemalja, pa i u zemljama EU. Da Hrvatska u tome doista nije iznimka, svjedoče i oni koje i najšira hrvatska javnost prepoznaje kao najveće i najpouzdanije stručnjake u borbi protiv sadašnje pandemije.

Mnogi svjetski stručnjaci suglasni su sa konstatacijom da je pristup ‘Jedno zdravlje’ jedini pristup koji može biti učinkovit u sprječavanju novih pandemija obzirom na činjenicu da zdravstveni sustavi globalno dobro surađuju, ali unatoč tome nisu 100% učinkoviti u prevenciji. Isto tako, među upućenima se i danas opravdano postavlja pitanje: ako nas COVID-19 do sada nije uvjerio u nužnost pristupa ‘Jedno zdravlje’ – što hoće? Možda će buduća pandemija biti tek novi dokaz da brojne bolesti ne poznaju granice, kako one administrativne i političke tako i one između bioloških vrsta jer se pandemija COVID-19 dogodila unatoč poznavanju rizika čiju smo ozbiljnost odavno ustanovili, ali nismo dovoljno djelovali, što iz političkih što iz administrativnih razloga.

Općeprihvaćeno je razmišljanje da ćemo ovu pandemiju uskoro zaustaviti, no isto je tako zajednički stav da ona zasigurno nije jedina koja će zadesiti sadašnje generacije.
Moć mikroba čini se neograničena. Tek jedan virus uzročnik je bolesti koja je već promijenila čitav svijet. U idealnom svijetu ona se ne bi nikada dogodila no iz sadašnje perspektive to je i dalje samo iluzija.
Jedino što možemo sa sigurnošću zaključiti je da će se pandemije uzrokovane sličnim uzročnicima događati i ubuduće, dok ne naučimo živjeti na neki novi način. Pitanje je želimo li to.