Od 26. do 28. lipnja u Belgijskom Leuvenu održana godišnja izborna skupština Federacije veterinara Europe, njenih sekcija i pridruženih europskih organizacija veterinara – UEVP, UEVH, EVERI, EASVO. Glavna tema skupštine je bila pojava slinavke i šapa u Europi, ali i pojava i širenje kuge malih preživača i bolesti kvrgave kože i općeniko koliko je veterinarska struka spremna odgovoriti na naglu pojavu zaraznih bolesti.
Hrvatsku je predstavljao predsjednik HVK Ivan Zemljak.
Ivan Zemljak, univ. mag. med. vet.
Predsjednik Hrvatske veterinarske komore
Skupštinu UEVP-a otvorio je predsjednik Volker Moser. Nakon uvodnog pozdrava i izvještaja o financijama riječ je dao podpredsjedniku Giovanni Guadininiju koji je prezentirao rad na UEVP aplikaciji. Namjena ove aplikacije je ubrzati dijeljenje informacija iz rada struke među državama članicama UEVP-a.
Lucie Pokludova iz EMA-a prezentirala je dostupnost veterinarskih lijekova i upotrebe kaskade. Prikazala je dostupnost određenih lijekova po članicama EU i komplikacije koje veterinari imaju prilikom nabave i propisivanja veterinarskih lijekova svojim pacijentima. Po tom pitanju, trenutno najveći problem je u Španjolskoj gdje su veterinari održali nekoliko prosvjeda na kojima je sudjelovalo više od 3.000 kolegica i kolega. Situaciju u Španjolskoj prezentirao je kolega Xavier Cornet Illa. Zabrana izravnog propisivanja veterinarskih lijekova i njihova administracija od strane španjolskih veterinara otežava ne samo liječenje nego i ugrožava dobrobit životinja. Nažalost, i nakon pritiska veterinara na španjolsku vladu malo se stvari promijenilo. Talijanski kolege su ukazali na to da oni od 2019. digitalno prate sve veterinarske lijekove i premda je sustav u početku bio izuzetno loš i izazivao otpor kod veterinara praktičara, nakon godina korištenja i ispravaka grešaka u programu danas je izvrstan i koristi se svakodnevno, od nabave, distribucije, propisivanja do aplikacije veterinarskog lijeka. Kolega iz Njemačke uputio je pitanje u vezi izrade spornog zakona u Španjolskoj, kako je moguće da je donesen takav zakon, a da nitko nije konzultirao veterinarsku struku te procijenio da su u ovom slučaju zakazali španjolski veterinari koji se nisu na vrijeme uključili u izradu zakona, a sada je isti teško mijenjati. Kolega Xavier je napomenuo da niti vlada niti parlament ne pokazuju interes za problematiku te da su izmjene zakona do sada bile samo kozmetičke i nisu pomogle veterinarima praktičarima kod propisivanja lijekova.
Nakon početnih prezentacija održano je glasanje za nove članove predsjedništva UEVP-a. Na mjesto Kenelma Lewisa iz Velike Britanije za novog potpredsjednika UEVP-a izabran je Julien Le Tual iz Francuske.
Glavna tema skupštine je bila pojava slinavke i šapa u Europi, ali i pojava i širenje kuge malih preživača, bolesti kvrgave kože i općenito koliko je veterinarska struka spremna odgovoriti na naglu pojavu zaraznih bolesti. Jan Bernardy iz Češke prikazao je kako je Češka donosila mjere nakon potvrde slinavke i šapa u Mađarskoj i Slovačkoj na kojeg su se nadovezali Andrea Leutgob Ozlberger i Dietmar Gerstner sa prezentacijom o mjerama u Austriji koje su bile strože jer je istočni dio Austrije bio u zoni nadziranja. Mjere suzbijanja bolesti prezentirali su Roman Matejčik iz Slovačke, Borbala Bende iz Mađarske, Iris Fuchs i Zoran Nikolić iz Njemačke. Prezentirali su način na koji su pristupili rješavanju nastale situacije, aktiviranju zaliha cjepiva, uzorkovanje i laboratorijsko pretraživanje, aktiviranju kolega na terenu, reakciji ostalih službi.
Nancy De Bryne prezentirala je razgovore između EU komisije i FVE-a oko provedbe veterinarskih posjeta gospodarstvima i mogućnosti da se ujednače traženi podaci unutar članica na upitnicima prilikom provođenja posjeta.
U zadnjoj sekciji, kolegica Tanja Warter iz Austrije govorila je o moralu i novcu u svakodnevnoj veterinarskomedicinskoj praksi. Je li nabava uređaja za nekoliko milijuna eura i terapija vrijedna 15.000 – 20.000 eura koja produlji život psu ili mački za nekoliko mjeseci moralna? Jesu li moral i etika isto? Kako smo s ljubimaca za koje je bila bitna kvaliteta njihovog života, trajanja njihovog života, cijene kao razloga za donošenje odluka o liječenju ili eutanaziji došli na to da nam je održavanje životinje na životu top prioritet, terapije su vrijedne desetke tisuća eura i višestruko prelaze vrijednost životinje, doživotno imamo invalidnu hospitaliziranu životinju i njezinu smrt smatramo jednaku gubitkom člana obitelji. Isto tako sve to ne vrijedi za farmske životinje. Je li moralno da su veterinari mesojedi, lovci, jahači konja? Konstatirano je da se ta pitanja među mladim veterinarima postavljaju sve više i oni često nisu spremni odgovoriti na njih nego napuštaju struku.
Sjednica skupštine UEVP-a završila je završnim govorom predsjednika Mosera i najavom sljedeće skupštine u studenom 2025. na Cipru, kada se svečano obilježava 50 godina FVE-a.
Skupštinu FVE-a otvorio je predsjednik Siegfried Moder, koji je pozdravio i sve goste, među kojima i predsjednike AVMA-e, IVSA-e, WOAH-a i WVA. Nakon usvajanja zapisnika sa zadnje skupštine usljedilo je financijsko izvješće i financijski plan za 2026. Rizničar FVE-a Piotr Kwiecinski iz Poljske dao je podatke o stanju računa i prihodima i rashodima FVE-a. Odrađeni su formalni izbori za predsjedništvo FVE-a te je potvrđeno da aktualni članovi i predsjednik ostaju na funkciji.
Aleksandra Falat zadužena za zdravlje i dobrobit životinja unutar poljskog izaslanstva u Briselu prezentirala je napore koje poljsko predsjedništvo ulaže u donošenje novih uredbi o označavanju kućnih ljubimaca, transportu životinja i ostalih uredbi važnih za europsku veterinarsku struku. Velik uspjeh za europske veterinare je nova uredba izglasana u europskom parlamentu, a koja propisuje obvezno označavanje pasa i mačaka transponderom. Time se povisuje razina dobrobiti životinja, osigurava njihova sljedivost, suzbija crno tržište kućnih ljubimaca i povećava mogućnost nadzora na prometom kućnih ljubimaca. Upravo o ovoj temi će najesen u Zagrebu za sve zemlje članice i tzv. treće zemlje biti organiziran prvi međunarodni simpozij, gdje će se zajednički utvrditi stanje na razini cijele Europe.
Slijedila su izvješća o radu odbora za veterinarske ljekove (Piotr Kwiecinski), odbora za veterinarsko javno zdravstvo i održivost (Ole Alvseike), odbora za zdravlje životinja (Jane Clark), odbora za edukaciju veterinara (Masenzio Fornasier), odbora za veterinarska regulatorna tijela (Dietmar Gerstner) te odbora za dobrobit životinja i VetJoy projekt (Mette Uldahl).
Ivan Vasquez Perez iz DG Sante-a govorio je o One Health pristupu unutar EU i njegovom značaju na smanjenje antimikrobne rezistencije. Cijepljenje je nažalost za neke bolesti zabranjeno, pa je veliki problem za stočarstvo kada se mora ili liječiti korištenjem antibiotika ili eutanazirati te ukoliko se radi o bolestima s A liste.
Interaktivna sesija održana je na temu pripravnosti veterinarske struke u slučaju prirodnih katastrofa. Svoja iskustva podjelili su Thierry Chambon (Francuska), Alain Schnbrodt (Belgija), Anne Hoovemore (Norveška) i Athina Trachili (Grčka). Thierry Chambon je upozorio da su nekada održavali sastanke o pripravnosti no da je danas pitanje kako bi se veterinarska struka nosila s problemima zdravlja i dobrobiti životinja u slučajevima pojave zaraznih bolesti i prirodnih katastrofa. Alain Schnbrodt je napomenuo da Belgija u svoju nacionalnu službu za spašavanje u kriznim situacijama ima uključene veterinare koji su prošli treninge zajedno s vatrogascima, doktorima, vojskom i policijom. Anne Hoovemore ističe da su nordijske i baltičke zemlje imali zajednički sastanak na Islandu upravo na temu kriznih situacija i uključenosti veterinarske struke u takvim situacijama. Athina Trachili je istaknula da je ministarstvo poljoprivrede u Grčkoj tražilo veterinare da volontiraju u suzbijanju boginja malih preživača i kuge malih preživača, na što su morali pristati jer su bili ucijenjeni. Nažalost to je negativna priča o položaju veterinara u nekim zemljama članicama.
Zadnja sesija skupštine bila je strategija rada FVE-a 2026. – 2030. Tema vodilja je „Svijet u kojem veterinarski stručnjaci osiguravaju da veterinarska struka ostane u prvim redovima zaštite zdravlja i dobrobiti životinja, ljudi i planeta“. Zasniva se na četiri glavna temelja – promicanju One Health One Welfare pristupa, održavanju struke spremne za budućnost – otporne i održive, pojačanom lobiranju i razgovorima s tijelima odgovornima za donošenje zakonodavnih akata koji prepoznaju ulogu veterinara u zdravlju i dobrobiti životinja te učvršćivanju pozicije veterinara i veterinarskog tima.
Tim veterinarskog ureda FVE-a se s dvoje ljudi povećao na osam što je vidljivo doprinijelo puno boljim rezultatima u postizanju zacrtanih ciljeva struke u Europi. Kao važan zadatak istaknuto je dijeljenje podataka o radu FVE-a i njegovih sekcija. Ostaje pitanje kako u većoj mjeri uključiti veterinare i podijeliti informacije… jesu li to društvene mreže, mailovi, internet stranica, pisani materijali?
Zadnje prezentacije su bile preporuke sekcija prema predsjedništvu FVE-a za budući rad i godišnje skupštine koje slijede u studenom 2025. na Cipru i u lipnju 2026. u Finskoj.