Održana godišnja Skupština Hrvatske veterinarske komore

Redovita godišnja Skupština Hrvatske veterinarske komore održana je 18. prosinca 2018. godine u Velikoj predavaonici Veterinarskoga fakulteta u Zagrebu. Po svemu sudeći, ova Skupština je posljednje ovogodišnje protokolarno događanje u hrvatskom veterinarstvu, a teme koje su na bilo koji način dotaknute zapravo su one koje su kao problemi obilježile čitavu godinu.

Gotovo uobičajeni dnevni red ovakvog godišnjeg skupa, u određenoj mjeri definiran zakonskim obvezama svake udruge građana, neupućenima ni po čemu ne bi odavao niti naznake iznimno loše situacije u velikom dijelu veterinarske službe čija opstojnost najviše ovisi o poslovima koje odrađuje za interese i potrebe države. Većina članova Skupštine, pomalo uobičajeno posljednjih godina zapravo i nema velikih razloga za pravi optimizam, za što postoje svima dobro poznati, objektivni gospodarski i politički razlozi. No, panike ipak nema jer za svaki problem uvijek postoji rješenje.Nakon otvaranja Skupštine, izbora radnog predsjedništva, verifikacijske komisije, zapisničara i ovjerovitelja zapisnika jednoglasno je utvrđen predloženi dnevni red, a predsjednik verifikacijske komisije Ivan Zemljak, uz članove Ivicu Vujevića i Vlastu Antunac, konstatirao je da Skupštini od ukupno 74 zastupnika prisustvuje njih 40 osobno, od kojih je 9 članova sa punomoći drugih članova, pa je konstatirano da su time i Skupština i sve donesene odluke pravovaljane.

I ove godine, Skupštinu je, na prijedlog predsjednika HVK **Ivana Forgača**, kao predsjednik radnog predsjedništva vodio podpredsjednik HVK dr. sc. **Josip Križanić**, a uz njega (i predsjednika HVK Ivana Forgača), radno su predsjedništvo činili **Zdenko Mužević**, prof. dr. sc. **Petar Džaja**, **Tatjana Zajec** i **Ante Šarić**. Zapisnik je vodila **Alka Sasunić**.

Ravnatelj Hrvatskog veterinarskog instituta prof. dr. sc. **Boris Habrun** na otvaranju Skupštine pozdravio je članove Skupštine i istaknuo interes i spremnost HVI za pomoć u rješavanju svih postojećih poteškoća u radu veterinarske službe.

Prije redovitog izvješća predsjednika jednoglasno je usvojen zapisnik s prethodnog zasjedanja Skupštine, održane 29. studenog 2017. godine. Izvješće predsjednika o radu HVK za 2017. godinu ipak je bilo cjelovito odnosno objedinjeno kao izvješće svih komorskih Odjela iako je bilo za očekivati da će izvješća o radu pojedinih Odjela Skupštini podnositi njihovi predsjednici.

U navođenju provedenih aktivnosti tijekom 2017. godine, predsjednik HVK Ivan Forgač je izvijestio o bogatim aktivnostima u organizaciji i suorganizaciji Hrvatske veterinarske komore, a u kasnijem obraćanju spomenuo je i pojedine sastanke i razgovore koje je tijekom godine vodio sa najvišim predstavnicima izvršne vlasti, kako po pitanju državnog inspektorata, tako i sada problematičnog i (još) neriješenog stanja po pitanju VPG-a.

Kao i ranijih godina, Član Nadzornog odbora HVK **Darko Damjanović** podnio je cjelovito, pozitivno izvješće o financijskom poslovanju HVK za 2017. godinu, a izvješće o financijskom poslovanju HVK u 2017. godini, prijedlog rebalansa financijskog plana za 2018. godinu i prijedlog financijskog plana za 2019. godinu iznijela je **Lucija Josipović**.

Sva su izvješća jednoglasno prihvaćena i o njima nije bilo rasprave. Zapravo, na ovogodišnjoj Skupštini nije uopće bilo rasprava što u velikoj mjeri govori o prilično jedinstvenoj procjeni stanja i percepciji statusa dijela veterinarstva od javnog interesa.

U ovom vrlo turbulentnom vremenu posebice za Upravu za veterinarstvo i sigurnost hrane, pod vodstvom **Damira Tuđana** posljednjih se mjeseci *nešto uspjelo napraviti*, a očekuje se još rezultata.

Kako za sada stvari stoje, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane je ipak očuvana, što je i državni tajnik dr. sc. Željko Kraljičak nagovijestio u svom nedavnom obraćanju na obilježavanju 99. godišnjice Veterinarskoga fakulteta. Iako to nije javno objavljeno, poznato je da su posljednjih mjeseci planovi bili potpuno suprotni. Međutim, Sektor za sigurnost hrane i veterinarsko javno zdravstvo, Sektor za zdravlje i zaštitu životinja i Sektor za veterinarske djelatnosti i opće poslove za sada bi mogli ostati stalni dijelovi Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane, koja bi i nadalje mogla ostati nadležno tijelo za službene kontrole. Ostaje također i za vidjeti da li će Uredba 625 o službenim kontrolama koja stupa na snagu 14.12.2019. godine donijeti i neke nove pozitivne promjene, no to je još ipak prilično daleko.

Nasreću, afrička svinjska kuga nije ušla u Hrvatsku, ali je pred vratima i vjerojatno će javnosti prilično nepoznata veterinarska služba biti ponovo na testu i od nje će se sigurno očekivati da ponovo pokaže svoje znanje i spremnost, kao i do sada, daleko od očiju javnosti.v. ↗ Uputa o dostavi uzoraka podrijetlom od odstrijeljenih svinja divljih (Sus scrofa L.) u svrhu pregleda na trihinelozu i dodatna pojašnjenja odredbi Naredbe o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači (NN 115/18) Valja ponoviti ovdje da objavljena Naredba koja se tiče ASK donosi dva bitna zadatka – kategorizaciju gospodarstava i pregled divljih svinja na trihinelu. Naime, Naredbom je nadležnim ovlaštenim veterinarskim organizacijama predviđena provedba kategorizacije gospodarstava na kojima se drže svinje, u odnosu na biosigurnost. Raspon predviđenih cijena za provođenje mjere u rijetkim dijelovima Hrvatske nije neprihvatljiv, ali je bez korekcije kriterija (koja će se svakako dogoditi), rentabilnost provođenja mjere već sada prilično ispod prihvatljivoga upravo zbog najčešće sezonskog karaktera držanja svinja na velikim područjima s malo životinja, posebice u južnijim dijelovima Hrvatske.

Među novostima koje bi trebala donijeti Naredba za 2019. godinu je cijepljenje u bedreničnim distriktima koje bi u 2019. godini trebalo biti plaćeno iz državnog proračuna. Protiv bolesti plavog jezika u 2019. godini očekuje se cijepljenje cjelokupne populacije goveda i ovaca s početkom u polovici veljače, najkasnije početkom ožujka, ali distribucija cjepiva ne bi trebala biti provedena kao ove godine nego onako kako je bila provedena prethodnih godina.
2021. godine na snagu stupa novi Zakon o zdravlju životinjaVezano uz bjesnoću, uz lisice trebao bi biti uveden i čagalj u smislu uzorkovanja i to u Vukovarsko-srijemskoj, Osječko-baranjskoj i Požeško-slavonskoj županiji, uz postojeće, a sukladno tome za očekivati je i određenu korekciju cijena.

Očekuje se pojačavanje svih aktivnosti vezanih uz ASK, uz već spomenutu obveznu kategorizaciju gospodarstava. Iz državnog proračuna trebali bi biti plaćeni i novi programi vezani uz salmonelozu goveda i salmonelozu svinja.

Kao jedno od ključnih pitanja i dalje ostaje pitanje mogućnosti i želje spašavanja postojećeg ustroja mreže ovlaštenih veterinarskih organizacija jer niti sada nije poznata konačna odluka ministarstva o provođenju VPG koji uz rad kontrolnih tijela po mnogima predstavlja temelj postojećeg sustava sa mrežom ovlaštenih veterinarskih organizacija.

Međutim, pravo ključno pitanje ostaje i dalje neodgovoreno, a to je da li država postojeći sustav uopće želi? Ona svakako treba sustav koji je sposoban osigurati ispunjenje njezinih obaveza prema EU, no da li će odluke o kojima ovisi egzistencija postojeće mreže veterinarskih organizacija i ubuduće ostati na razini ministarstva ili možda ima smisla govoriti o državnom interesu čije provođenje određeno ministarstvo treba samo osiguravati?
Iz perspektive veterinarskih organizacija, logično se postavlja i pitanje smisla javljanja na natječaj za javne ovlasti ako je posjedniku životinja dana mogućnost odabira veterinarske organizacije, a drugi poslovi se mogu raditi i bez javnih ovlasti.

Mnogi se pitaju o statusu doktora veterinarske medicine uopće u našem društvu, a to pitanje bilo je i ovdje ponovo postavljeno. U srži problema egzistencije mnogih veterinarskih organizacija je i činjenica da je hrvatsko selo sa stokom u velikoj mjeri propalo. Veterinarskim organizacijama odavno su uzeti poslovi DDD koje su oduvijek radile i čiji su bile začetnik, a sada im je dopušteno da DDD provode upravo u polupraznim seoskim štalama i nigdje više. Već smo upozoravali i na ove kompetencije doktora veterinarske medicine koje u Hrvatskoj nisu priznate iako su u drugim državama EU neupitne, no nikakvih promjena postojećeg lošeg Pravilnika (koji je u domeni Ministarstva zdravstva) već godinama nema.
Nije upitno da li je velik dio ovlaštenih veterinarskih organizacija u velikim problemima nego da li će se o želji zadržavanja postojećeg sustava, pa time i o njihovoj potrebi, država izjasniti na vrijeme, dok još postoje. Mi vjerujemo da je na takvo pitanje moguće dobiti odgovor, ako se upita.

Vezani sadržaji