Gosti na Skupštini bili su prodekan Veterinarskoga fakulteta doc. dr. sc. Hrvoje Capak, ravnatelj Hrvatskog veterinarskog instututa izv. prof. dr. sc. Boris Habrun, načelnik Sektora veterinarske inspekcije Državnog inspektorata RH mr. Gordan Jerbić, počasni konzul Republike Hrvatske u Republici Mađarskoj dr. Atila Kos, odvjetnik HVK Branko Kostić te Ines Kozina, direktorica agencije Diskurs.
Prodekan doc. dr. sc. Hrvoje Capak u svom obraćanju podsjetio je skupštinare da Veterinarski fakultet i Hrvatska veterinarska komora surađuju kao dvije nedjeljive cjeline po znanstvenim suradnim pitanjima i podrška svima koji rade na terenu. Izrazio je nadu da se veterinari na terenu u svakodnevnom radu tako i osjećaju. “Mi ćemo i dalje biti podrška radu Hrvatske veterinarske komore, kako u ovoj jubilarnoj godini tako i u budućnosti.”
Mr. Gordan Jerbić, načelnik Sektora veterinarske inspekcije Državnog inspektorata RH u svom obraćanju Skupštini rekao je da je prošla godina bila prva puna godina prisnije suradnje na novim poslovima koje je prema Zakonu o službenim kontrolama preuzeo Državni inspektorat. Tijekom ove godine Uprava za veterinarstvo dodjeljivala je i dodatne poslove, a obzirom na situaciju za očekivati je preuzimanje i novih poslova. Prošao je jedan natječaj za delegirana tijela, u tijeku je drugi natječaj, a da li će biti i treći, za sada nije poznato, no istaknuo je da bi suradnja delegiranih tijela i DIRH-a trebala biti na obostrano zadovoljstvo.
Vezano za pravilnik o pristojbama, najavljene su izmjene vezane na kilometražu s obzirom na preporuku Vlade o određivanju cijene kilometra te izmjene vezano za pojedine poslove oko naplate kontrole izvršenja rješenja koja se odnose na obaveze iz Zakona o službenim kontrolama. U duhu dobre komunikacije i suradnje, podsjetio je skupštinare da je Hrvatska veterinarska komora ove godine održala sastanke u Državnom inspektoratu sa glavnim državnim inspektorom i da su postignuti određeni dogovori koji upućuju na međusobno uvažavanje i razumijevanje.
Usklađivanje punog funkcioniranja na čitavom teritoriju Republike Hrvatske je nužno i na tome će se nastaviti raditi od početka 2023. godine. Obzirom na rast opsega poslova uz povećanje broja odlazaka veterinara iz sustava provedbe veterinarske djelatnosti u Hrvatskoj, a tako i veterinarskih inspektora iz Državnog inspektorata, nije isključena mogućnost objave novih natječaja radi povećanja broja ljudi kako u DIRH-u tako i u delegiranim tijelima.
Izv. prof. dr. sc. Boris Habrun, ravnatelj Hrvatskog veterinarskog instituta pozdravio je skupštinare u ime HVI i iskazao svoje zadovoljstvo zbog prisustvovanja svečanoj sjednici HVK kao staleške udruge koja objedinjava sve veterinare. Iskazao je i mišljenje da je HVK vrlo važna sastavnica struke, naročito zbog toga da koordinira i sve veterinare i institucije drži zajedno.
“Imamo više segmenata u struci i ja mislim da jedni bez drugih ne možemo. Moramo se pomagati, moramo zajedno raditi jer bez toga ne može funkcionirati niti kontrola zaštite zdravlja životinja niti kontrola hrane životinjskog podrijetla, niti kontrola hrane za životinje. Vi ste ti, kolegice i kolege, koji ste na prvoj liniji obrane, prvi koji ćete posumnjati na nešto, nešto uzorkovati, mi smo onaj laboratorijski suport u svakom segmentu. Naravno, imamo tu izvršni zakonodavni dio Državni inspektorat, Upravu za veterinarstvo i sigurnost hrane i naravno našu jedinu edukacijsku instituciju dakle Veterinarski fakultet koji je uz Hrvatski veterinarski institut jedina znanstvena institucija u području veterinarstva u Republici Hrvatskoj. Ja se nadam da će suradnja svih ovih segmenata veterinarske struke biti uspješna i u sljedećoj godini i zahvaljujem na pozivu na ovu svečanu sjednicu Skupštine Hrvatske veterinarske komore.”
Dr. Atila Kos se zahvalio predsjedniku HVK na pozivu, iskazao svoje zadovoljstvo mogućnošću sudjelovanja na Skupštini te uputio skupštinarima čestitku povodom nadolazećih blagdana.
Usvojeni dnevni red
2021. godine Komora je primila 82 nova člana među kojima je 60 žena. Spomenuto je da je na Veterinarskom fakultetu trenutno ukupno 857 studenata (705 žena), a sličan omjer je i u cijeloj EU, dakle više od 80% veterinara u praksi su kolegice. Ono što ne ohrabruje je broj veterinara koji odlaze u druge zemlje članice EU – 2021. godine u HVK je napisano 30 pisama doktorima veterinarske medicine za rad u inozemstvu. Među glavnim razlozima odlaska i dalje su veća primanja, no iz razgovora sa studentima veterine može se reći da razlog odlaska nisu samo materijalne prirode. Iz rezultata anketa može se zaključiti da samo 20% studenata 6. godine studija planira raditi u praksi.
2021. godine bio je potres u Sisačko-moslavačkoj županiji i provedena je akcija pomoći stradalima na čemu je predsjednik Zemljak zahvalio svima koji su pomogli na bilo koji način. Sva prikupljena sredstva su zahvaćenim veterinarskim organizacijama u tom području ravnopravno podijeljena, a Veterinarskoj stanici Petrinja kupljen je kontejner za privremeno obavljanje posla jer je stanica praktički kompletno uništena potresom.
Komora je tijekom 2021. godine imala šest sastanaka Upravnog odbora na kojima se raspravljalo o aktualnim problemima (Naredba, cjenik, odnosi sa Ministarstvom, Upravom).
Tijekom 2021. godine predstavnici HVK su četiri puta bili u kabinetu ministrice na razgovorima, najčešće na temu financiranja, visine naknada, provođenja mjera pogotovo u ruralnim područjima u kojima je problem nedostatka veterinara sve više izražen. Iste godine pokrenuti su novi razgovori o veterinarskim pregledima gospodarstava čija je provedba u lipnju 2022. godine ponovo krenula. Nastavljena je inicijativa za ravnopravnim uključivanjem veterinarske struke u pravilnike o DDD, za što je nužna pomoć Ministarstva poljoprivrede uz jednako neizostavne aktivnosti Ministarstva zdravstva gdje je na istu temu također održan sastanak koji će biti ponovljen s početkom 2023. godine. Smanjenje stope PDV-a na veterinarsko-medicinske proizvode je tema koja je također pokrenuta 2021. godine, u okviru čega su ministrici Vučković u prezentaciji problema istaknute dvije činjenice – da je stopa PDV-a na humane lijekove svega 5%, dok istovremeno VMP – na koje se plaća 25% PDV-a – zbog manjih količina imaju i višu cijenu proizvodnje. Stoga je u cilju smanjenja cijena VMP prema korisnicima veterinarskih usluga traženo da se barem stopa poreza na VMP izjednači sa onom koja se primjenjuje na humane lijekove. U tom smislu je početkom ove godine održan sastanak sa Ministarstvom financija u kojem je postignuta suglasnost da se izmjena stope PDV-a na VMP pokuša ubaciti u nove izmjene regulative.
Velik broj sastanaka održan je u Upravi za veterinarstvo vezano ne samo za provođenje mjera nego i COVID pandemiju i potres i različite probleme oko donošenja novih zakona i pravilnika, a svaki od ovih sastanaka jednako je naveden u pisanom obliku izvješća predsjednika dostupnom na stranicama HVK.
Po pitanju međunarodne suradnje, HVK je prisustvovala sastancima Višegradske skupine i Federacije veterinara Europe i ona u ovom trenutku ima, ali i dodatno unaprjeđuje zaista dobre kontakte i proaktivne odnose sa ovim organizacijama. Vrlo slični i identični problemi koji stoje pred HVK isto tako stoje i pred ovim organizacijama. Često procjenjujemo da neke zemlje financijski stoje bolje, ali i da su troškovi života u tim zemljama su veći. Prihodi veterinara u tim zemljama su dosta lošiji u odnosu na neka druga zanimanja visoke stručne spreme.
Manjak zainteresiranosti za bavljenje praktičnim veterinarskim poslovima jednak je u zemljama zapadne Europe, pa su veterinari i u njima stalno traženi.
Predsjednik Zemljak spomenuo je i podatak da su u EU parlamentu svega 2 veterinara (i više od 30 liječnika).
Tijekom 2021. godine proveden je natječaj za izradu novog registra članova Komore za što su sredstva na vrijeme planirana i osigurana, a na natječaj se prijavilo osam tvrtki. Odabran je jedan izvođač koji je odustao nakon traženih promjena ugovornih obveza koje su proširene u smislu obveze isporuke usluge, pa je natječaj potrebno ponoviti.
Nadzorom je utvrđeno da se poslovi HVK obavljaju u skladu sa Zakonom o veterinarstvu, Statutom HVK i drugim općim aktima Komore uključujući i administrativne poslove koji se također vode u skladu s propisima. Izvršen je i godišnji popis imovine HVK, a nisu utvrđene nikakve nepravilnosti.
Obzirom na navedeni višak rashoda u odnosu na prihode ostvarene u 2021. godini Nadzorni odbor HVK predložio je Skupštini HVK da donese odluku o pokrivanju navedenog manjka ostvarenih prihoda korištenjem viška prihoda koji je raspoloživ u sljedećem razdoblju. Uvidom u ostvareno financijsko poslovanje u prvih 11 mjeseci 2022. godine vidljivo je da će ukupni rashodi biti veći od ostvarenih prihoda, pa su članovi Nadzornog odbora uputili preporuku Upravnom odboru da raspravi o povećanju iznosa mjesečne članarine za članstvo HVK koja i danas iznosi 50 kuna (što znači da iznos članarine nije mijenjan od početka plaćanja članarina!). Članarina od 50 kuna značajno je manja od članarina svih drugih komora reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj kao i članarina veterinarskih Komora u susjednim zemljama.
Dr. sc. Anđelko Gašpar, tajnik HVK, podnio je Izvješće o financijskom poslovanju HVK za 2021. godinu, a zatim i prijedlog rebalansa financijskog plana za 2022. godinu kojim se predlaže promjena na prihodovnoj strani.
Tijekom rasprave komunicirana je mogućnost podizanja cijene članarine o čemu je Upravni odbor kao donositelj odluke raspravljao na svojoj zadnjoj sjednici, a prema čemu bi članarina sa 50 kuna mogla biti povišena na 10 eura te su skupštinari upućeni da na sastancima podružnica o istome rasprave te da donesu mišljenja i dogovorene stavove.
Tijekom rasprave o financijskom planu za 2023. godinu ponovo se raspravljalo o prethodno planiranom zapošljavanju izvršnog direktora HVK, ali i o realizaciji intencije za posjedovanje vlastite nekretnine Hrvatske veterinarske komore pri čemu je naglašeno da će ova tema biti reaktivirana na Upravnom odboru i Skupštini te da donošenje ove odluke svakako pripada Skupštini.
Zakonom o zdravlju životinja dio odredbi Zakona o veterinarstvu ostaje izvan snage, a izrada novog Zakona o veterinarstvu je u planu zakonodavnih aktivnosti Ministarstva poljoprivrede u prvoj polovini 2023. godine. Već se neko vrijeme najavljuje da bi određene aktivnosti iz ovlasti Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane mogle biti prenesene u ovlasti Komore, a to je prvenstveno priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Vjerojatno je da će novi Zakon redefinirati zakonski okvir funkcioniranja Hrvatske veterinarske komore, pa je razumljivo da bi struka u to trebala biti više uključena.
Jasno je da HVK mora biti uključena i u donošenje nomenklature veterinarskih usluga i njihovih cijena, a u tom kontekstu spomenuto je da je HVK 2021. godine sa Agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja detektirala problem vezano za zakonodavni okvir koji se odnosi na HVK. Dr. sc. Anđelko Gašpar informirao je skupštinare da je Agencija svoj stav i mišljenje uputila Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane koja će ih morati prihvatiti prilikom izrade novog Zakona.
Slijedom proširenja ovlasti, za očekivati je da će HVK proširiti okvire svog rada te će sukladno tome morati povećati svoje administrativne kapacitete, pa su u financijskom planu za 2023. godinu predviđena sredstva za dodatnih dvoje zaposlenika.
Pod točkom dnevnog reda ‘Razno’, Ines Kozina je informirala skupštinare o medijskoj komunikaciji tema iz veterinarstva i odnosima HVK s javnošću odnosno ostvarenim PR aktivnostima u protekloj godini.
Pojedini članovi Skupštine u raspravi su iznijeli stajalište da je nepravedno da je lovcima pregled na trihinelu divljih svinja plaćen od države, a da svi ostali plaćaju 50 kn po uzorku. U kontekstu trihineloze i pregleda mesa, procjenjuje se da od stotinu ljudi, meso svinja na pregled na trihinelu donese svega njih nekoliko te da takve brojke nisu zadovoljavajuće niti u kontekstu javnog zdravstva. Veterinari su s ovakvim podatcima već izlazili u javnost, no za zadovoljavajući javnozdravstveni napredak po tom pitanju nužna je najšira edukacija potrošača što nije u domeni samo veterinarske struke.
S tim u vezi, treba i ovdje podsjetiti da veterinarska struka niti na razini EU nije klasificirana kao zdravstvena nego stručna djelatnost. Međutim, i danas postoje sve objektivne trajne pretpostavke da ona vrati svoju širu društvenu prepoznatljivost u javnom zdravstvu, premda na dinamiku takvih promjena sama teško može značajnije utjecati uz prihvatljive troškove. Značaj i potencijal inicijative Jedno zdravlje s vremenom postaju globalno vidljiviji, pa su promjene određenih javnozdravstvenih paradigmi i na lokalnim razinama ipak moguće, kao i prerastanje ove inicijative u novi EU standard javnog zdravstva. Aktivnosti i djelovanje veterinarske struke u suvremenom javnozdravstvenom sustavu su uvjet bez kojeg je on već desetljećima nezamisliv, a s godinama to je sve izraženije.
- Hrvatski veterinarski vjesnik
- Drugi ohridski veterinarski susreti
- Održana radionica ‘Antimikrobna rezistencija i razborita primjena veterinarskih lijekova’
- 7. Hrvatski veterinarski kongres
- Prof. dr. sc. Petar Džaja dobitnik nagrade za životno djelo “Ždrijebe u propnju” Hrvatske veterinarske komore