Održana redovita godišnja Skupština Hrvatske veterinarske komore

Iako je planirana za ranije, redovita godišnja Skupština Hrvatske veterinarske komore održana je 29.11.2017. godine u Velikoj predavaonici Veterinarskoga fakulteta u Zagrebu, s početkom u 11 sati. Samo sat ranije, u Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane započela je prva sjednica Povjerenstva za izradu nacrta Zakona o veterinarstvu, za kojega se ispred Komore očekuje da sadržava i stavke o kontrolnim tijelima, veterinarskom pregledu gospodarstva (VPG) i mreži veterinarskih organizacija.

Skupštinu je, na prijedlog predsjednika HVK, kao predsjednik radnog predsjedništva vodio podpredsjednik HVK dr. sc. Josip Križanić, a uz njega (i predsjednika HVK Ivana Forgača), u radnom predsjedništvu sudjelovali su Zdenko Mužević (predsjednik Osječko-baranjske podružnice HVK), Ante Šarić (predsjednik Splitske podružnice HVK), prof. dr. sc. Petar Džaja (član Visokog časnog suda HVK), Danimir Kolman (predsjednik Bjelovarske podružnice HVK) i Alka Sasunić (poslovna tajnica HVK). Ovjeroviteljice zapisnika bile su Tatjana Zajec i Lea Kreszinger, a članovi verifikacijske komisije Ivan Zemljak, Vinko Medvid i Vesna Boban.
Na Skupštini je od ukupno 75 članova sudjelovalo 36 osobno i 9 članova koji su predočili svoje punomoći, pa je konstatirano da su time i Skupština i sve donesene odluke pravovaljane.
Ispred Veterinarskoga fakulteta i u ime dekana prof. dr. sc. Nenada Turka, Skupštinu je pozdravio doc. dr. sc. Dean Konjević, prodekan za znanost, poslijediplomske studije i cjeloživotno učenje. Kao trajni suradnici i partneri u unaprjeđenju veterinarstva, ove dvije institucije između ostaloga surađuju po pitanjima cjeloživotnog učenja kao jedne od temeljnih karakteristika čitave veterinarske struke.

Podsjetio je članove Skupštine da je još početkom svoga mandata dekan prof. dr. sc. Nenad Turk uputio poziv veterinarima da, neovisno o postojećim temama kontinuiranog obrazovanja, upute i svoje prijedloge problematike koja bi trebala biti dodatno pojašnjena kroz buduće tečajeve ove vrste.

Sa izmjenama obuhvaćenima prošle godine usvojenim novim Statutom započet će se najvjerojatnije u veljači 2018. godine.Predsjednik HVK Ivan Forgač je podnio detaljno izvješće o radu Komore u protekloj godini tijekom kojega je iskoristio priliku ukazati na nezadovoljstvo zbog prečesto neodgovarajućih rješenja u postojećim propisima. Izvješće je usvojeno jednoglasno, kao i izvješće Nadzornog odbora kojega je podnio njegov predsjednik Darko Damjanović, a prihvaćeno je i izvješće o financijskom poslovanju HVK i prijedlog rebalansa financijskog plana za 2018. godinu koje je podnijela Lucija Josipović koja je pritom ponovo istaknula izmijenjene knjigovodstvene obaveze Komore vezane uz promjenu zakonodavstva po pitanju knjigovodstva udruga građana.

U raspravi su iznešena nezadovoljstva stanjem onog dijela veterinarskih organizacija čija je praksa značajnim dijelom vezana uz brojno stanje stoke u Hrvatskoj i druge okolnosti koje posljednjih godina negativno utječu na veterinarsku djelatnost u Hrvatskoj. Cjelokupno stanje i pozicija dijela struke koji ovisi prvenstveno o brojnom stanju stoke u Hrvatskoj nije nikakva novost za upućene.Iako su konstatirana rješenja za pojedine točke u sustavu koje je moguće popraviti u postojećem zakonskom okviru, naglašeno je dugogodišnje nezadovoljstvo za struku lošim propisima – pojedinim zakonima, pravilnicima, naputcima, ali i cjenicima.
Predsjednik HVK Ivan Forgač u svom je izvješću, osim brojnih aktivnosti i događanja u protekloj godini, naveo i postojeće probleme vezane uz cijene veterinarskih usluga obuhvaćenih Naredbom. Ove cijene nisu mijenjane još od 2015. godine, a kako je istaknuo, “o njima struka ovisi, one su ponižavajuće za struku i struka po tim cijenama više ne može opstati”. Naveo je da je prosječna neto plaća zaposlenih u sustavu provedbe veterinarske djelatnosti 2016. g. u Hrvatskoj bila za 3% manja od prosječne neto plaće zaposlenih u pravnim osobama RH (u području zdravstvene zaštite ona je bila 28,2% veća od one u veterinarskoj djelatnosti).

Vjerojatne su skore izmjene Kodeksa veterinarske etike i kodeksa dobre veterinarske prakse.Promjena pravilnika o službenim kontrolama tražena je od strane Komore nekoliko puta, no po tom pitanju nisu se dogodile nikakve promjene. Prema riječima predsjednika Forgača, ovaj pravilnik (NN79/09) je za male organizacije neprovediv u financijskom smislu. Naglasio je kao i prošle godine, da smo jedni od prvih koji imamo status stada službeno slobodnih od tuberkuloze – dok susjedna Mađarska još uvijek provodi godišnje programe, kao i Portugal, Hrvatska je prešla na trogodišnji ciklus. Dodatne neriješene financijske nepovoljnosti vezane su i uz pojedine dosad provedene programe (poput MRSA) koji nisu naplaćeni jer cjenik za njih, kako je naveo, nije donesen.

Predsjednik Forgač je u izvješću istaknuo i da je Odjel veterinara male prakse jedan od najaktivnijih, te je u tom smislu ponovo javno pohvalio njegov rad, kao što je učinio i na ovogodišnjim Veterinarskim danima.

22.12.2016. održana je konstituirajuća sjednica Odjela veterinarskih tehničara HVK.
Sandra Mišić Ivšić izabrana je za predsjednicu Odjela, a Dubravko Perušić izabran je za zamjenika.
Govora je na Skupštini bilo i o mikročipiranju konja kao stručnom zahvatu kojega u Hrvatskoj legalno provode laici, ali i o volonterskim kastracijama odnosno sterilizacijama malih životinja. Iskazana je sumnja u stvarne financijske mogućnosti provedbe novog Zakona o zaštiti životinja, kolikogod struka podržava njegove ciljeve.Skupština je donijela svojevrsnu naznaku prekretnice u dosadašnjoj komunikaciji prema javnosti.Izvan rasprave po točkama dnevnog reda, konstatirano je nezadovoljstvo Skupštine premalim brojem predstavnika HVK u aktualnom Povjerenstvu za izradu nacrta Zakona o veterinarstvu. Kako ono uz predsjednika i tajnicu ima još 19 članova iz Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane te dva predstavnika Veterinarskoga fakulteta, dva predstavnika Hrvatskog veterinarskog instituta i po jednog predstavnika Hrvatske veterinarske komore i Hrvatske gospodarske komore, ovakav sastav Povjerenstva u kojemu je samo jedan predstavnik Hrvatske veterinarske komore na Skupštini je ocijenjen neprimjerenim. Pomoćnik ministra poljoprivrede Damir Agičić u svom je obraćanju članovima Skupštine odgovorio da će Povjerenstvo biti prošireno sa još predstavnika HVK, ali je istovremeno pozvao sve zainteresirane da se, neovisno o tome, putem e-savjetovanja u što većem broju uključe u izradu Nacrta novog Zakona o veterinarstvu. Na ovaj način, veći broj zainteresiranih članova HVK može doprinijeti izradi novog Zakona od kojeg struka s razlogom očekuje puno.Uz nužnost završetka do kraja godine, a u slijedećoj godini i nastavka provođenja VPG, Agičić je upozorio i na nužnost aktivnog nastavka rada uključenih veterinarskih organizacija u cilju postizanja statusa bolesti kao obaveze koju smo preuzeli prema EU.

U konačnici, može se konstatirati da je Skupština prema točkama dnevnog reda protekla u potpunosti uspješno, uz jednoglasna usvajanja podnesenih izvješća i prijedloga po svim točkama, uključujući i navedena dva nova pravilnika. Međutim, određeni problemi na koje se ukazalo tijekom rasprava, kako ove tako i prošlih Skupština, ostali su za daljnje rješavanje. Ima li struka stručne kompetencije za obavljanje poslova sanitarne inspekcije i poslova DDD? Treba li inspekcijski nadzirati mesnice?Primjerice, još uvijek važeći Zakon o sanitarnoj inspekciji (NN 113/2008) ↗ nije u domeni odlučivanja Hrvatske veterinarske komore, ali svojim člankom 15. i danas (2017.g.) održava na snazi stav nekadašnjeg zakonodavca koji je političkom odlukom de iure osporio i de facto ukinuo stručne kompetencije europskog veterinarskog obrazovanja za obavljanje poslova sanitarnog inspektora. Radi razumijevanja ovakve tvrdnje treba podsjetiti na činjenicu da je Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu član EAEVE koja prati usklađivanje minimalnih standarda navedenih u studijskim programima za doktore veterinarske medicine u Europskoj uniji u skladu s Direktivom 2005/36/EZ ↗ koja govori o priznavanju stručnih kvalifikacija na području Europske unije. Za razliku od veterinarskih obrazovnih ustanova izvan Europe, svi europski studenti odnosno diplomanti moraju steći dovoljno znanja i iz područja higijene namirnica i sigurnosti hrane. Članak 15. važećeg hrvatskog Zakona o sanitarnoj inspekciji (NN 113/2008) upućuje na apsurdno, ali opravdano pitanje: je li moguće da Republika Hrvatska niti četiri godine nakon ulaska u EU formalno-pravno ne priznaje europske standarde veterinarskog obrazovanja? Javnosti nije poznato čija je zasluga sadržaj spornog Članka 15. i nije jasno zbog čega važeći Zakon – suprotno EU propisima – ignorira stručne kompetencije doktora veterinarske medicine. Jasno je da je za zakonsko rješenje iz 2008. godine morao postojati pomalo devijantan stav sa dovoljno snažnom političkom podrškom, pa su i postojeće odredbe Zakona razumljive ako se tumače kao rezultat političkih sukoba ili lobiranja. No, ono što najviše zabrinjava je činjenica da unatoč pokušajima i nastojanjima struke tijekom proteklih godina, niti sadašnji zakonodavac ne najavljuje izmjene ovog Zakona. Nažalost, ovakva i slična pitanja ne mogu biti riješena na Skupštini Hrvatske veterinarske komore.

Oči stručne javnosti većinom su i dalje uprte prema Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane jer je ona, iz perspektive praktičara, najrelevantnija u operativnoj formalno-pravnoj i financijskoj regulaciji okvira u kojima struka u praksi djeluje. No, za očekivati je da će Hrvatska veterinarska komora kao legitimni predstavnik čitave struke u javnosti dodatno pojačati svoje aktivnosti kako bi potaknula potrebne promjene svih zakona i podzakonskih akata koji na bilo koji način ugrožavaju ili mogu ugroziti zaštitu zdravlja ljudi i životinja.

---