Održana tribina "MAČJE KARDIOMIOPATIJE"

Sudjelovanje veterinarskih stručnjaka u aktivnostima šireg medicinskog okružja dio je temelja razvoja medicine. Ono ima i zajedničku nedjeljivu povijest koja traje otkada postoji razmjena znanstvenih spoznaja veterinarske s drugim medicinskim granama.

Akademija medicinskih znanosti Hrvatske promiče medicinske znanosti i djeluje u cilju unapređenja narodnog zdravlja, a jedan od njezinih osam kolegija je i Kolegij veterinarske medicine koji trenutno broji 13 redovitih članova i 3 suradna člana.
U utorak 22. studenoga 2022. godine s početkom u 18 sati, u organizaciji Akademije medicinskih znanosti Hrvatske (AMZH) održana je tribina “Mačje kardiomiopatije” na kojoj je pozvani predavač bio dr. sc. Marin Torti, izvanredni profesor Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i aktivni kliničar njegove Sveučilišne veterinarske bolnice. Premda je izvorno najavljena kao hibridna, tribina je održana u online obliku, a vođena je iz dvorane za sastanke Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”.

Prigodnim riječima dobrodošlice tribinu “Mačje kardiomiopatije” otvorila je predsjednica Akademije medicinskih znanosti Hrvatske prof. dr. sc. Alemka Markotić te upoznala sudionike sa nekoliko važnijih detalja iz biografije predavača, što je bio i svojevrstan uvod u pedesetminutno predavanje koje je slijedila dvadesetpetominutna online rasprava. Ovako duga rasprava pokazuje da je dobrih pitanja, ali i “hrabrih” koji ih postavljaju, bilo više nego dovoljno.
Raspravu je otvorio akademik Dražen Matičić, redoviti profesor u trajnom zvanju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, redoviti član HAZU i drugi dopredsjednik AMZH.

Marin Torti je studirao veterinarsku medicinu na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2006. godine stekao titulu doktora veterinarske medicine. Neposredno nakon završetka studija zaposlio se kao pripravnik u Klinici za male životinje Veterinarske stanice grada Zagreba, no ubrzo prelazi na Kliniku za unutarnje bolesti Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2013. obranio je doktorski rad iz područja vektorima prenosivih bolesti i njihovog utjecaja na kliničku sliku i tijek babezioze u pasa. Od 2009. godine se stručno usavršava u području veterinarske kardiologije (prvenstveno na Veterinarsko-medicinskom sveučilištu u Beču), a 2014. godine započinje specijalizaciju iz kardiologije na Klinici za male životinje Veterinarskog fakulteta Sveučilišta Ludwig-Maximilian u Münchenu koju završava sredinom 2017. godine. Član je American College of Veterinary Internal Medicine, European School of Advanced Veterinary Studies, European Association of Cardiovascular Imaging, Hrvatske veterinarske komore i Hrvatskog kardiološkog društva.

Izv. prof dr. sc. Marin Torti je s pozicije aktivnog kliničara, veterinarskoga kardiologa, u svom izlaganju sudionike tribine upoznao sa različitim gledištima važnosti problematike kardiomiopatija u mačaka, potkrijepivši ih konkretnim slučajevima iz svoje bogate kliničke prakse. Uz članove AMZH, najveći broj među 64 sudionika tribine činili su praktičari iz ambulanti male prakse, a osim njih predavanje je pratio i u raspravi sudjelovao i dio kliničara Bolnice te studenti Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Kliničko iskustvo izv. prof dr. sc. Marina Tortija u ovom segmentu ima iznimnu vrijednost ne samo za rad Klinike za unutarnje bolesti Sveučilišne veterinarske bolnice Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mogućnost pružanja veterinarskih usluga najviše razine, nego i za rastuće potrebe edukacije novih kardiologa u području veterinarske medicine.

Kardiomiopatije u mačaka klasificirane su na temelju strukturnih i funkcijskih karakteristika i dijelimo ih na hipertrofične, restrikcijske, dilatacijske, aritmogene kardiomiopatije desnog ventrikula i kardiomiopatije nespecifičnog fenotipa. Više o ovoj podjeli pročitajte u članku “Kardiomiopatije u mačaka – novi pogledi“.

Pravovremenom dijagnostikom mačjih kardiomiopatija, slično kao i kod ljudi, danas je moguće znatno utjecati na kvalitetu i duljinu života ljubimca što se pozitivno reflektira i na zadovoljstvo vlasnika. Rana dijagnostika, dodatno potpomognuta korištenjem srčanih biomarkera u svakodnevnom radu, prvenstveno natriuretskih peptida (tzv. NT-proBNP) smanjuje rizik od pojave komplikacija koje nerijetko dovode do lošije kvalitete života ljubimca i značajnog porasta troškova liječenja. Iz navedenog proizlazi i preporuka da se provode godišnji probirni pregledi (eng. screening examination) kako bi se bolest otkrila u ranoj, asimptomatskoj fazi.

Zahvaćajući i do 15% mačje populacije, kardiomiopatije mačaka relativno su česte, što dodatno ukazuje na potrebu ranog otkrivanja jer zanemarivanje predstavlja najlošiju opciju, kako za ljubimca tako i za vlasnika. Uz to, važno je naglasiti da mačje kardiomiopatije, posebice hipertrofična kardiomiopatija i aritmogena kardiomiopatija desnog ventrikula, predstavljaju spontane animalne modele u istraživanju istovjetnih bolesti u ljudi što pridodaje značaju mačjih kardiomiopatija u medicini općenito.

Kardiomiopatije u suvremenoj veterinarskoj medicini predstavljaju jedno od uskospecijaliziranih područja rastuće važnosti i u kliničkom i u znanstvenom smislu, a sve važno za medicinu već u začetku ima potencijalnu važnost za čitavo društvo.

Zahvaljujući svom kontinuiranom razvoju, veterinarska medicina zadržava i opravdava svoje mjesto u razvoju medicine općenito, a naročito u translacijskim istraživanjima i primjeni njihovih rezultata i u humanoj medicini. Stoga zainteresirani stručnjaci, posebice praktičari, očekuju da suradne aktivnosti, pa i ovakve tribine, budu intenzivnije i učestalije. Možda je njihova javna vidljivost većim dijelom u interesu veterinara, ali svi uključeni sudionici redovito ističu da je korist od rezultata ovakve suradnje uvijek obostrana.

Iz perspektive iz koje kontinuirano razmatramo društvenu prepoznatljivost veterinarske struke obzirom na njezinu prirodnu pripadnost medicini i javnom zdravstvu općenito, treba i ovom prilikom ne samo istaknuti važnost postojanja Kolegija veterinarske medicine AMZH nego i ohrabrivati svako poticanje njegovih stručnih i znanstvenih aktivnosti. Njihovo provođenje pretpostavlja i trajno održavanje odgovarajuće razine javne vidljivosti nužne za promicanje medicinskih znanosti, kao jednog od glavnih razloga osnivanja Akademije još od 1961. godine.

Vezano (kardiomiopatija):

Vezani sadržaji