Izlaganje sa skupaUzgoj

Okolišni uzročnici mastitisa – utjecaj na proizvodnju i kvalitetu mlijeka

Prof. dr. sc. Goran Bačić


Veterinarski fakultet sveučilišta u Zagrebu, Klinika za porodništvo i reprodukciju; bacic@vef.hr

Juraj Šavorić¹, Ivan Butković¹, V. Mrljak², T. Karadjole¹, M. Lojkić¹, N. Prvanović Babić¹, Josip Daud³, M. Benić⁴, I. Bačić⁵, N. Maćešić¹


¹Klinika za porodništvo i reprodukciju, Veterinarski fakultet, Heinzelova 55, Zagreb; ²Klinika za unutarnje bolesti, Veterinarski fakultet, Heinzelova 55, Zagreb; ³BOSGEN d.o.o. Branimirova 65, 10000 Zagreb; ⁴Hrvatski veterinarski institut, Savska 143, 10000 Zagreb; ⁵Veterinarska stanica Vrbovec, Kolodvorska ulica 68, 10340 Vrbovec

Prof. dr. sc. Goran Bačić (foto: HAPIH; url: t.ly/zyG_).

Sažetak


Poznato je da mastitisi uz reprodukciju uzrokuju najveće gubitke u mliječnoj industriji. Subklinički mastitisi utječu svojim stalnim prisustvom na kvantitetu i kvalitetu mlijeka. Provedbom tzv. Plana u 5 točaka za smanjenje broja kontagioznih uzročnika još krajem 20. stoljeća uveliko smanjio se broj zaraznih uzročnika (Streptococcus agalactiae, Staphylococcus aureus i Mycoplasma bovis). Smanjenjem broja zaraznih uzročnika mastitisa, povećavao se udio uzročnika iz okoliša (Escherichia coli, Streptococcus dysgalactiae, Streptococcus uberis, Klebsiella, CNS – engl. Coagulase Negative Staphylococci).
Tijekom međunarodnog projekta INOMILKO koji i dalje traje uzeli smo preko 3500 uzoraka mlijeka s velikih industrijskih mliječnih farmi i s manjih OPG-a. Na velikim farmama niti jedan uzorak nije bio pozitivan na zarazne uzročnike. Niti okolišni uzročnici nisu izdvojeni u većem broju što ukazuje da su vlasnici velikih farmi u potpunosti ovladali sistemima dobrog držanja i higijene mliječnih krava, njihovom hranidbom kao i procedurama tijekom mužnje.
Situacija na OPG-ima je izrazito loša. Detektirali smo vrlo velik broj uzročnika iz okoliša, ali na naše veliko iznenađenje, pojavio se i vrlo visok broj zaraznih uzročnika. Obje skupine patogena uzrokuju lošiju kvalitetu i slabiju proizvodnju mlijeka na OPG-ima što dovodi do velikih gubitaka na ovim gospodarstvima kojima je mlijeko često glavni izvor prihoda.
Ključne riječi: mliječne krave, zarazni i okolišni patogeni, mastitis

Uvod


Mastitis je poznat kao bolesno stanje koje u govedarskoj proizvodnji generira najveće gubitke, čak veće nego loša reprodukcija koja je godinama bila na prvom mjestu (Bačić, 2009). Krajem 20. stoljeća Plan za borbu protiv zaraznih mastitisa u 5 točaka (Blowey i Edmondson, 2010., Pilla i sur., 2012), nakon njegove sve masovnije primjene u svijetu, tako i kod nas, pokazao je pozitivne rezultate. Zarazni uzročnici mastitisa (Streptococcus agalactiae, Staphylococcus aureus i Mycoplasma bovis) kao najzastupljeniji uzročnici mastitisa do tada, postajali su sve rijeđi.
Prvi rezultati bili su vidljivi na velikim farmama i uređenim industrijskim sistemima, ali trend smanjenja zaraznih uzročnika se polako počeo uočavati i na manjim gospodarstvima. Nažalost, kako je Plan u 5 točaka sve više pokazivao rezultate, tako su sve veću važnost u etiologiji mastitisa počeli preuzimati uzročnici iz okoliša (Eserichia coli, Streptococcus dysgalactiae, Streptococcus uberis, Klebsiella, CNS) (Bačić, 2009, Benić i sur., 2018).

Oni danas predstavljaju glavnu prijetnju zdravlju vimena i proizvodnji zdravog kvalitetnog mlijeka. Istraživanjem koje još uvijek provodimo, unutar međunarodnog projekta INOMILKO, uzeto je preko 3500 tisuće uzoraka mlijeka s OPG-a i velikih mliječnih farmi nažalost potvrdio se ovaj trend (Bačić i sur., 2021). On je bio najveći na velikim industrijskim farmama gdje nismo detektirali niti jednog zaraznog uzročnika mastitisa. Situacija je zadovoljavajuća i kod okolišnih uzročnika.
Na OPG-ima je situacija zabrinjavajuća. Uočen je velik broj okolišnih uzročnika, ali na pojedinom gospodarstvima našli smo jako velik broj zaraznih uzročnika što ukazuje na nedovoljno poštivanje mjera za suzbijanje mastitisa.

Rezultati i rasprava


Na području Zagrebačke, Bjelovarsko-bilogorske i Koprivničko-križevačke županije uzeli smo preko 2000 uzoraka mlijeka na lokalnim OPG-ima da bi utvrdili broj somatskih stanica (Maćešić i sur., 2016) i bakterijske uzročnike subkliničkih mastitisa. Zatečeno stanje neugodno nas je iznenadilo. Preko 60% ukupno pregledanih krava imalo je pozitivno bar jednu četvrt. Ako gledamo postotak pozitivnih četvrti slika je bolja, ali više od 16% pozitivnih od ukupno pregledanih isto tako nije zadovoljavajući rezultat jer to znači da je svaka šesta pregledana četvrt inficirana uzročnikom mastitisa.

Podatak koji najviše zove na uzbunu je da više od četvrtine (25,21%) svih infekcija otpada na zaraznog uzročnika S. aureus, uzročnika koji je u većini slučajeva uvezen s junicama i kravama iz inozemstva i naknadno se proširio u domaćim stadima zbog loših rutina i postupaka tijekom mužnje (Bačić i sur., 2021., Benić i sur., 2012).

Ostali okolišni uzročnici koje smo detektirali su S. dysgalactiae, (23,79%), Staphylococcus spp. ili CNS (19,83%) i Streptococcus spp. (13,88%) i S. uberis (9,91%).
Navedeni uzročnici, uz S. aureus, uzrokovali su preko 92% infekcija u četvrtima.

Ostale uzročnike izolirali smo sporadično. S. agalactiae, još jedan zarazni uzročnik uz S. aureus, detektiran je u samo 2 slučaja dok Mycoplasma bovis nije izolirana. Napominjemo da je za izoliranje M. bovis potrebna posebna pretraga koju nismo radili u sklopu našeg istraživanja pa ovaj podatak ne znači da je nema u pregledanim stadima. Ostali uzročnici koje smo izolirali su Proteus spp., E. coli, Enterococcus, Serratia, Klebsiella sp. i patogeni kvasci. Svi navedeni uzročnici čine zajedno samo 8% svih zaraženih četvrti (Bačić i sur., 2021).

Za razliku od OPG-a, situacija na velikim mliječnim farmama je relativno zadovoljavajuća. Subklinički mastitisi su prisutni, ali u prihvatljivom broju. Pregledali smo nešto manje od 1500 uzoraka i nismo našli niti jednog zaraznog uzročnika.
Ovakva situacija ukazuje da su vlasnici farmi ovladali procedurama mužnje, učinkovito provode dezinfekciju prije i poslije mužnje kao i higijenu krava i objekata.

Na uzročnike Staphylococcus spp. i Streptococcus uberis otpada skoro 70% svih izoliranih okolišnih uzročnika. Osim njih pronašli smo E. coli, Streptococcus dysgalactiae, Streptococcus spp., Enterococcus, Serratia, Proteus spp. i Klebsiella sp. na koje otpada preostalih 30% uzročnika iz okoliša. Ako usporedimo ukupan broj inficiranih krava na velikim farmama koji iznosi manje od 16% sa ukupnim brojem inficiranih krava na OPG-ima od preko 60% uočavamo koliko je ovdje stanje bolje.
I usporedba zaraženih četvrti koja na velikim farmama iznosi manje od 5%, a na OPG-ima više od 16% ukazuje na katastrofalno stanje na OPG-ima u usporedbi sa velikim farmama.

Rezultati na velikim farmama izgledaju puno bolje zbog jako loše situacije na OPG-ima, ali ako bi ih uspoređivali sa modernim stranim farmama (HIITIO i sur., 2017), uočili bi da ima još dosta mjesta za poboljšanja.

Broj somatskih stanica na velikim farmama kretao se između 100 i 250.000/ml, dok je na OPG-ima bio u rasponu od 400 do preko 700.000/ml. I ovi podatci ukazuju na izuzetno loše stanje kvalitete mlijeka i zdravlja vimena na malim seoskim gospodarstvima.

Zaključci


Usporedbom pojavnosti subkliničkih mastitisa na OPG-ima i velikim mliječni farmama utvrdili smo da je na OPG-ima drastično lošija situacija nego na velikim farmama.

Na OPG-ima je situacija izrazito loša jer više od 62% krava koje smo pregledali ima subklinički mastitis u jednoj ili više četvrti. Svaka šesta pregledana četvrt je zaražena nekim uzročnikom subkliničkog mastitisa.

Najčešći su uzročnici iz okoliša (S. dysgalactiae, CNS, Streptococcus spp. i S. uberis) koji su uz zarazni uzročnik S. aureus, uzročnici subkliničkog mastitisa u preko 92% ispitivanih čevrti.

Porazna je činjenica da S. aureus, kao zarazni uzročnik čini preko 25% svih detektiranih uzročnika na OPG-ima.

Na većini OPG-a broj somatskih stanica u mlijeku kreće se između 400 i 700.000/ml.

Više je razloga jako lošeg stanja na OPG-ima, a najvažniji su loše procedure i protokoli mužnje, loša higijena nastambi i životinja, stara i loše održavana oprema za mužnju, a i hranidba je često loša.

Na velikim farmama nismo izolirali niti jedan od zaraznih uzročnika subkliničkih mastitisa.

Prevladavaju okolišni uzročnici (S. uberis i CNS) što ukazuje da je uspješno usvojena prevencija zaraznih uzročnika, ali i dalje ima mjesta poboljšanju higijene životinja, nastambi i protokola mužnje.

Vraćanje obavezne pretrage na bakterijske uzročnike mastitisa u naređene mjere te donošenje nacionalne strategije za kontrolu mastitisa jamačno bi doprinijelo poboljšanju situacije u cjelokupnom sektoru mliječnog govedarstva.


Literatura [… prikaži]

Vezano (mastitits):


v. Alltech: Zdravlje i hranidba životinjav. Alltech: Zdravlje i hranidba životinja

Vezani sadržaji

Međunarodna konferencija “Dani mlijeka” u Münchenu 24. i 25. svibnja 2024.

Urednik

Sorbinska kiselina – aditiv s antimikrobnim djelovanjem u hrani životinjskog podrijetla

Urednik

Umjetno mlijeko za novorođenu siročad divljih životinja

Urednik

Odgovorna primjena antibiotika u prevenciji i liječenju mastitisa

Urednik

Ponašanje i dobrobit mliječnih krava u suvremenoj stočarskoj proizvodnji

Urednik

Patofiziologija mastocitoma u ljudi i životinja

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. Prihvati Više