Bolesti domaćih životinjaSkupoviZoonoze i Jedno zdravlje

Okrugli stol “Mraclinska bolest konja – što je stvaran uzrok bolesti?”

U organizaciji Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU Velika Gorica, u petak 20. rujna 2019. u Mraclinu, selu povijesno vezanom uz razvoj javnog zdravstva odnosno tzv. socijalne medicine u svijetu i njezinog začetnika dr. Andrije Štampara, održan je okrugli stol pod nazivom “Mraclinska bolest konja – što je stvaran uzrok bolesti?”. Ne bi o ovome govorili u kontekstu zoonoza i inicijative ‘Jedno zdravlje’ da nije u pitanju razjašnjenje nedavnih pokušaja etiološkog povezivanja mraclinske bolesti konja sa WestNile groznicom koja s godinama zahvaća sve veća područja europskog kontinenta, a nedavno (27.9.) je prvi slučaj ove bolesti zabilježen i u Njemačkoj.
Nasreću, akutno inficiranih konja (kao sentinel životinja) u ovom trenutku u Hrvatskoj imamo samo u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

Pozdravnu riječ okruglog stola “Mraclinska bolest konja – što je stvaran uzrok bolesti?” održali su akademik Željko Cvetnić, voditelj Zavoda HAZU Velika Gorica i akademik Dario Vretenar, glavni tajnik HAZU.

Akademik Željko Cvetnić, voditelj Zavoda HAZU Velika Gorica.
Akademik Dario Vretenar, glavni tajnik HAZU.
U usporedbi sa većinom uobičajenih lokacija i obrazaca, ovaj se skup pokazao kao simpatično i ugodno osvježenje u prikazu javnozdravstvenih tema i njihovoj izravnoj komunikaciji i informiranju, pa i obrazovanju najšire javnosti, možda i stoga jer kao takav pomalo izvan uobičajenih medija i okvira.
Akademik Željko Cvetnić, prof. dr. sc. Ljubo Barbić, doc. dr. sc. Vladimir Savić, prof. dr. sc. Željko Grabarević, Ratko Cvetnić.
Uvodna izlaganja okruglog stola održali su akademik Željko Cvetnić, doc. dr. sc. Vladimir Savić, prof. dr. sc. Ljubo Barbić i prof. dr. sc. Željko Grabarević, a više nego dobro odabrani moderator skupa bio je Ratko Cvetnić, član suradnik Razreda za književnost HAZU.

Kao jednostavna, najširoj javnosti namijenjena i prikazana fuzija postojećih znanja, kako povijesnih podataka o mraclinskoj bolesti tako i onih aktualnih o bolesti uzrokovanoj WestNile virusom, ovaj okrugli stol pokušao je ili opravdati ili odbaciti jednu od neskrivenih teza prethodnih istraživača ovih bolesti, a to je mogućnost da je njihov uzročnik zajednički.
Iz perspektive kroničara, moglo bi se ovaj okrugli stol opisati kao povratak veterinarske struke i znanosti u središte nekadašnjeg neriješenog misterija – mraclinske bolesti konja, koja se prije osamdeset i jednu godinu, upravo u ovo vrijeme, u Mraclinu nerazjašnjeno pojavila, uzela svoj nemali danak i zatim gotovo jednako tako nestala. Nije rijetkost danas da i priučeni i neuki nastoje podučavati, ali na ovom okruglom stolu ni izdaleka nije bilo tako, naprotiv. U istoj prostoriji u kojoj se prije više desetaka godina provodila javnozdravstvena edukacija tadašnjeg pučanstva, bilo je zapravo interesantno konstatirati nasljednike tadašnjih stočara uz nasljednike tadašnjih veterinara, pa na neki način i usporediti njihovu današnju razinu svijesti i znanja kako o mraclinskoj bolesti tako i o javnozdravstvenim temama kao što je i WestNile groznica.Dojmljiv napredak medicine, tehnologije i javnog zdravstva u usporedbi sa stanjem od prije osamdeset godina ipak nam nije odmah ponudio stopostotno siguran odgovor na pitanje je li mraclinska bolest konja zapravo ista bolest koja je danas uzrokovana WestNile virusom. Prema jedinstvenom zaključku na kojega su uputile gotovo sve riječi ovog okruglog stola, nedostaju nam ne samo materijalni dokazi koji bi takvu tvrdnju potkrijepili nego i današnja saznanja o WestNile groznici ne govore tome u prilog. Izlaganja četvorice priznatih stručnjaka, javnosti su konačno su ipak dala odgovor koji tako nije ostao skriven iza zatvorenih vrata, prepušten isključivo domaćim znanstvenim krugovima, možda bazama podataka i njihovim stručnim korisnicima. One civilizacijski dosegnute vrijednosti, a među njima su i stručne i znanstvene, za koje su kroz povijest postojali pojedinci i grupe čija je misija bila očuvati ih, ostale su upravo zahvaljujući njima i očuvane. Čini se da tako i danas u hrvatskoj veterinarskoj znanosti postoje i oni pojedinci koji imaju tu časnu, iako pomalo i nezahvalnu zadaću, da sačuvaju manje poznate činjenice za budućnost, ne dopuste im da nestanu s ovih prostora zajedno sa svojim supstratom rada, koji je i u Mraclinu već gotovo potpuno nestao. Naime, u vrijeme pojave mraclinske bolesti, Mraclin je imao skoro 450 konja, a danas više niti jednoga.Održavanje ovakvog okruglog stola čini se kao dobar primjer kako bi brojne druge teme iz područja veterinarske znanosti i struke mogle biti prikazane i približene javnosti. Stoga je šteta što ovakvih događanja u nas nemamo češće jer su ona, bez ikakve dvojbe, prihvatljiv i interesantan način približavanja i demistifikacije dijela veterinarske znanosti i struke najširoj javnosti koja se i danas pokazuje kao potrebna unatoč suvremenim tehnologijama i načinima komunikacije.
Šteta je i to što nemamo više pokretača ovakvih događanja i u drugim dijelovima Hrvatske, upravo stoga što javnost neprestano traži odgovore, a stručnjaci ih uvijek mogu dati. S druge strane, puno je stručnih veterinarskih i javnozdravstvenih tema svedeno tek na povremeno poigravanje najmoćnijih medija kojima je zarada gotovo jedini neskriveni interes. Međutim, nesporno je da odgovornost za nezadovoljstvo tom činjenicom nikako ne leži samo na jednoj strani.

Osnivanje velikogoričkog Zavoda HAZU, pokazuje se od samog početka njegovog djelovanja kao opravdana odluka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, najveće i najznačajnije hrvatske znanstvene i umjetničke institucije osnovane 1861. godine. Da je očuvanje identiteta hrvatske veterinarske znanosti i prakse naročito danas potrebno za čitavo društvo možda je teško shvatiti svima, no oni koji to razumiju upravo stoga imaju dodatnu odgovornost da to i čine. Akademik Željko Cvetnić kao prvi voditelj velikogoričkog Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU osnovanog pred nešto više od godinu dana, samo kroz ovaj Zavod do sada je organizirao 8. kolokvij iz povijesti i filozofije znanosti na temu „Španjolska gripa – 100 godina” (29.11.2018.), simpozij „Sigurnost i kvaliteta hrane – jučer, danas, sutra” (1.3.2019.) te predavanje „Afrička svinjska kuga – prijetnja s istoka” (10.4.2019.).

Teme i vrijednosti koje se na ovaj način promiču u javnosti vjerojatno će biti prepoznate tek sa određenim i ne malim vremenskim odmakom – izglednije ako se na njima nastavi djelovati u istom cilju. Možda bi se i najveće ime svjetskog javnog zdravstva i jedan od davnih predsjednika HAZU, dr. Andrija Štampar s tim danas složio i podijelio ovakvu ocjenu na svom Facebook ili Tweeter profilu. No, i to bi tek rijetki u Hrvatskoj primijetili osim ako bi se u medijima prikazalo kao – afera.

Vezani sadržaji

Okrugli stol „Praćenje i očuvanje sentinel vrsta – dobrog dupina i morskih kornjača u Jadranskome moru“

Urednik

Akademik Ivo Tomašec – u povodu 120. obljetnice njegova rođenja

Urednik

Održan simpozij “Suvremeni pristupi u prevenciji i kontroli bolesti pčela”

Urednik

Održan stručni tečaj „Terapija laserom – jesmo li na istoj valnoj duljini?”

Urednik

Nasljedne bolesti konja i mogućnosti testiranja roditelja

Urednik

Okrugli stol “Kaskadna primjena lijekova”

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. Prihvati Više