U okviru provedbe projekta INTERREG IPA Adrion – Održivo upravljanje morskim sentinel vrstama pod kumulativnim ljudskim aktivnostima (SustainAble ManagEment of marine sentinel spEcies under cumulative human Activities – SAMESEA), Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu organizirao je okrugli stol na temu “Praćenje i očuvanje sentinel vrsta – dobrog dupina i morskih kornjača u Jadranskome moru“, na kojemu su održana četiri predavanja:
- Ukratko o INTERREG projektu SAMESEA (autorice: Lada Radin i Ira Topličanec)
- Zaštita sentinel vrsta u Hrvatskoj: dobri dupin, sredozemna medvjedica i glavata želva (autorice Kim Korpes i Martina Đuras)
- Stanje sentinel vrsta: dobri dupin, sredozemna medvjedica i morske kornjače (autori Ira Topličanec i Tomislav Gomerčić)
- Kako pratimo sentinel vrste (dobrog dupina i morske kornjače)? (autorice Magdalena Kolenc i Andrea Gudan Kurilj)
Na otvaranju okruglog stola, prof. dr. sc. Martina Đuras sudionicima je uputila pozdravne riječi kojima je ukratko objasnila što je SAMESEA projekt te skrenula pozornost na ciljeve projekta.
Prodekan za financijsko poslovanje i investicije izv. prof. dr. sc. Hrvoje Capak je uime uprave Fakulteta pozdravio sve sudionike okruglog stola, istaknuo dugogodišnju uspješnu suradnju Veterinarskog fakulteta s hrvatskim ministarstvima, javnim ustanovama i nevladinim organizacijama te važnost koncepta Jednog zdravlja i uloge veterinara u interdisciplinarnom pristupu ovakvim temama.
dr. sc. Lada Radin
Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Sredinom siječnja na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održan je okrugli stol naziva „Praćenje i očuvanje sentinel vrsta – dobrog dupina i morskih kornjača u Jadranskome moru“ u sklopu aktivnosti INTERREG projekta SAMESEA – „Održivo upravljanje morskim sentinel vrstama pod kumulativnim ljudskim aktivnostima”.
Organizacijom okruglog stola na koji su pozvani ključni dionici upravljanja monitoringom morskih sentinel vrsta (dobri dupin, glavata želva i sredozemna medvjedica) započelo se s aktivnostima projekta. Organizacijski i projektni tim s Veterinarskog fakulteta zadovoljan je što su se pozivu na raspravu odazvale sve krovne i ostale institucije koje se bave upravljanjem i zaštitom mora te morskim životinjama (morskim sisavcima i kornjačama) – ministarstva, javne ustanove, nacionalni parkovi i nevladine udruge. Okrugli stolovi iste tematike održani su u svim zemljama partnerima na projektu, a to su Italija, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Albanija i Grčka.
Cilj SAMESEA projekta jest unapređenje monitoringa navedenih vrsta u Jadranskom i Jonskom moru, u svim zemljama koje na navedena mora izlaze. Kroz projekt će se raspraviti i utvrditi načini provođenja monitoringa sentinel vrsta u zemljama partnerima projekta, pogotovo u područjima s kumulativnom ljudskom aktivnošću. Monitoring sentinel vrsta važan je, jer ukazuje na trendove u njihovim populacijama te se putem monitoringa mogu prepoznati negativni trendovi i ugroze u određenom ekosistemu. Na kraju projekta napravit će se transnacionalna strategija kako provoditi monitoring sentinel vrsta u Jadranskom i Jonskom moru te kako reagirati na negativne čimbenike i upozoravajuće trendove.
Na okruglom stolu je iz plodonosne rasprave izašlo nekoliko bitnih zaključaka.
- U Hrvatskoj postoji dostatna zakonska regulativa za praćenje i očuvanje sentinel vrsta; međutim, nije u potpunosti učinkovita zbog nepotpune implementacije. To je prvenstveno uzrokovano čimbenicima kao što su nedovoljna financijska sredstva i nedostatak stručnog kadra.
- Baze podataka o ljudskim aktivnostima (npr. pomorski promet, akvakultura i iskorištavanje morskih resursa) i dostupnosti plijena (npr. trendovi ribljeg fonda i godišnji ulovi ribe i drugih morskih organizama) dostupne su za hrvatski dio Jadranskog mora.
- Za praćenje veličine populacije i trendova, brojnosti, prostorno-vremenske distribucije, veličine i sastava skupina sentinel vrsta na razini cijelog Jadranskog mora bitno je provoditi redovita istraživanja iz zraka (svake godine, svake dvije godine ili po sličnom rasporedu). Međutim, samo istraživanja iz zraka koja pokrivaju cijelo Jadransko more mogu se smatrati potpuno učinkovitima, budući da su sve sentinel vrste (morski sisavci i kornjače) izrazito migratorne. S obzirom na visoke troškove istraživanja iz zraka, potrebno je razmotriti nacionalno i međunarodno financiranje i transnacionalnu suradnju.
- Istraživanja iz plovila smatraju se najučinkovitijom metodom za praćenje staništa, prostorno-vremenske distribucije, veličine i sastava skupine, ponašanja i interakcije sentinel vrsta i -ljudi, ali na manjim područjima Jadranskog mora, osobito onima s kumulativnim ljudskim aktivnostima. Za dobivanje pouzdanih i sveobuhvatnih podataka za objektivno zaključivanje potrebno je povećati broj regionalnih studija, razviti standardizirane protokole studija te provesti temeljitu analizu podataka.
- Postmortalne preglede treba rutinski provoditi na svakoj lešini sentinel vrste pronađenoj u hrvatskom dijelu Jadranskog mora. Ta su ispitivanja ključna za utvrđivanje bolesti i uzroka smrti kod ovih vrsta, uz prikupljanje podataka o smrtnosti, uzrocima smrti povezanima s dobi i spolom te opterećenjima zagađivalima okoliša.
- Protokol za prijavu i postupanje u slučaju pronalaska uginulih, bolesnih ili ozlijeđenih strogo zaštićenih morskih životinja treba ažurirati i uključiti dodatne odgovorne subjekte kako bi se pratio koncept Jednog zdravlja. Kao novi dionik predlaže se Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede. Nadalje, puna provedba Protokola u budućnosti je neizvjesna ako financiranje i napori za pregled lešina sentinel vrsta ostanu na sadašnjoj razini.
- Treba istražiti nove tehnologije i metode za praćenje sentinel vrsta te smanjenje usputnog ulova, a što uključuje zračne i podvodne bespilotne letjelice, uz pažljivo razmatranje njihovih prednosti, nedostataka i isplativosti.
Više o samom projektu možete naći na:
https://www.vef.unizg.hr/novosti/veterinarski-fakultet-partner-na-interreg-ipa-adrion-projektu/
