Kućni ljubimciParazitiZoonoze i Jedno zdravlje

Onchocerca lupi – oblić koji može uzrokovati sljepoću u pasa i ljudi

Prof. dr. sc. Albert Marinculić
Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu


Prof. dr. sc. Albert Marinculić
Sljepoća i očne bolesti predstavljaju značajan zdravstveni problem za ljude jer ozbiljno narušavaju kvalitetu života i psihičku ustrojenost kod ljudi. O njihovom značaju govori procjena emocionalnog utjecaja kao utjecaja na kvalitetu života u pacijenata s nekim očnim bolestima koja se može mjeriti s bolestima poput AIDS-a, kronične opstruktivne plućne bolesti, srčanih poremećaja, leukemije.

Postoji mnogo uzroka sljepoće u ljudi, a među njima nalazimo i parazite koji su od osobite važnosti za javno zdravlje, osobito u zemljama u razvoju.

U posljednje vrijeme listu zoonotskih očnih parazita su nadopunili svakim danom sve važniji pseći nematodi koje nalazimo i kod nas poput oblića Thelazia callipaeda, Onchocerca lupi i dobro znanog Dirofilaria repens.

Slika 1. Oblići u oku psa.
(izvor: https://onlinelibrary.wiley.com/cms/asset/94e2cd2f-eb2b-44d8-8d80-dd5a1344f072/vop12277-fig-0001-m.png)

Oblić Onchocerca lupi može biti uzrok sljepoće u pasa


Zanimljivo je napomenuti da je areal ovog manje poznatog oblića prepoznat u humanim slučajevima i to na području Turske i Istočne Grčke. Nalazimo ga u oku i vezivnom tkivu oko očne jabučice, ali i u drugim područjima u tijelu.

Ličinke koje još nazivamo mikrofilarijama kao u dirofilarije u krvi već u koži na mjestima poput uški, nosnica i međulopatičnog područja.

Taj oblić je ustvari prvi puta dokazan u vuka u Rusiji 1967. godine. Od tada pa do danas objavljeni su brojni nalazi diljem svijeta, a u Europi za sada u Grčkoj, Portugalu, Mađarskoj, Njemačkoj i Švicarskoj.

Kod nas do sada nije zabilježen niti jedan slučaj, ali to ne znači da ne postoji.

Prvi slučaj tog zoonotskog prijenosa je dokazan u Turskoj. Danas se zna da je endemično područje ono između Grčke i Turske. Ono što još uvijek nedostaje među spoznajama su pojedinosti o vektoru iako se pretpostavlja da ovog oblića prenose mušice papučarice (porodica Simulidae) što potvrđuju nedavni rezultati istraživanja provedenog u Kaliforniji. Posebno zabrinjava i nalaz DNA oblića u kućnom komarcu (Culex spp.).
Nedavno je u Portugalu DNA dokazana u komarcima odnosno u kućnom komarcu roda Culex.

Premda još uvijek nije precizno definiran vektor, za pretpostaviti je da bi ovaj oblić mogao predstavljati problem u prometu pasa, osobito onih iz endemskih područja i to zbog dugog životnog vijeka od osam godina.

Kako se pas zarazi?


Do danas nema detaljnijih istraživanja pa se pretpostavlja da psa zaraze mušice papučarice dok se hrane krvlju. U njihovim se crijevima razvijaju ličinke 3. stupnja koje tijekom hranjenja vektor unosi u tijelo psa.

Slika 2. Njemački ovčar s promjenama uzrokovanima oblićem u oku.
(izvor: https://allaboutshepherds.com/wp-content/uploads/2017/07/onchocerca-lupi.jpg)

Kako prepoznati bolesnog psa?


Za ovog parazita su osjetljivi psi svih dobi uključujući i štenad. Pri akutnom obliku može se uočiti crvenilo očne jabučice, upalu sluznice očiju i oteklinu oko očiju. U pasa je izražena egzoftalmija, upala kapaka, fotofobija i gnojni iscjedak. Za razliku od mikrofilarija dirofilarije, kako bi dokazali u ovog oblića potrebno je pretražiti isječke kože i to nakon inkubacije u toplom mediju. Na svu sreću, na tržištu nalazimo prikladni lijek koji zna biti učinkovit ukoliko promjene uzrokovane oblićem nisu napredovale.

Vezani sadržaji

Spongiformna encefalopatija jelena – Chronic wasting disease (CWD)

Urednik

Gljivične bolesti u veterinarskoj kliničkoj praksi – izazovi dijagnostike i liječenja

Urednik

Pregled brahicefalne opstruktivne bolesti dišnih putova: patofiziologija, dijagnoza, liječenje i perspektive

Urednik

Javni poziv za iskaz interesa za provedbu subvencioniranog postupka sterilizacije vlasničkih pasa na području Grada Zagreba za 2024.

Urednik

Održan stručni tečaj „Terapija laserom – jesmo li na istoj valnoj duljini?”

Urednik

Primjer endemske i moguće emergentne virusne zoonoze u Hrvatskoj – hepatitis E i krimsko-kongoanska hemoragijska groznica

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. Prihvati Više