Opasni psi – zakonski okvir s prikazom stanja u Republici Hrvatskoj

Svjetlana Milin Radić
Državni inspektorat, Veterinarska inspekcija, Split

▲

Sažetak

---

Cilj ovog rada bio je prikazati zakonski okvir za postupanje s opasnim psima u Republici Hrvatskoj (RH), također i utvrditi udio opasnih pasa u ukupnoj populaciji pasa, uključujući pripadnost pasmini i utjecaj spola, te pored toga i udio pasa kao životinjske vrste u broju pregledanih osoba zbog ugriza/ogrebotina/kontakta s različitim vrstama životinja. Korišteni podaci prikupljeni su za 2017. i 2018. god. Opasni psi su u 2017. god. činili udio od 0,22% ukupne populacije pasa u RH, a u 2018. god. udio od 0,21%. U obje istraživane godine ženke su činile manji udio u kategoriji ‘opasan pas’, u odnosu na ukupan broj pasa ženskog spola. Vlasnici opasnih pasa, kao i vlasnici pasa iz kontroliranog uzgoja pasmina terijera tipa bull ne pristupaju sa svojim psima testu provjere stupnja socijalizacije. Vlasnici opasnih pasa ne osiguravaju ni njihovu kastraciju (samo 19,3% kastriranih u 2017. god.; s padom na 19% u 2018. god.). Treba napomenuti da i znatan dio ukupne populacije pasa nije kastriran (96,5% u 2017. god., te 96,4% u 2018. god.). Na području RH zbog ugriza/ogrebotina/kontakta s različitim vrstama životinja u 2017. god. je pregledano ukupno 5 079 osoba, a u 2018. god. ukupno 4 910 osoba. Psi su u 2017. god. kao životinjska vrsta u spomenutoj kategoriji imali udio od 76,66%, nakon čega je u 2018. godini uslijedio porast na 78,06%. U obje godine najmanji broj pasa je evidentiran u dalmatinskim županijama (Dubrovačko-neretvanskoj: 37 te 42; Splitsko-dalmatinskoj: 42 te 45; Zadarskoj: 47 te 50; Šibensko-kninskoj: 71 te 75).
Treba naglasiti i da je u svim županijama RH evidentiran veći broj pasa u 2018., u odnosu na 2017. god. S obzirom na utvrđen porast broja pasa kao kućnih ljubimaca u svim županijama RH iznimno je važno provoditi socijalizaciju pasa kako s ljudima, tako i s drugim psima. Najveći broj opasnih pasa na 1000 stanovnika starijih od 21 godinu je u obje istraživane godine evidentiran u Zagrebačkoj županiji (0.567; 0.517), te u Osječko-baranjskoj županiji (0.539; 0.42). Međutim, najveći je broj ugrizenih ljudi evidentiran u Sisačko-moslavačkoj županiji te u Šibensko-kninskoj županiji, dok je najmanji broj ugrizenih ljudi evidentiran u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Najveći udio opasnih pas je u obje istraživane godine evidentiran u pasminama terijera tipa ‘bull’ (osim mini bull terijera). Važno je istaknuti da to ne znači da su svi predmetni psi ničim izazvani napali čovjeka i nanijeli mu tjelesne ozljede ili ničim izazvani napali drugog psa i nanijeli mu teške tjelesne ozljede, jer su psi predmetnih pasmina, po važećem zakonodavstvu RH, opasni psi i u slučaju da ne potječu iz kontroliranog uzgoja. U 2017. god. u RH su psi iz četrdeset četiri (44) pasmine pasa evidentirani kao opasni psi, a u 2018. god. iz četrdeset jedne (41) pasmine.
Ključne riječi: opasan pas, pregledane osobe, socijalizacija

▲

Uvod

---

U Republici Hrvatskoj (RH) je prema podacima iz računalne aplikacije Lysacan, Ministarstva poljoprivrede u 2017. godini „aktivnih“ pasa (cijepljenih protiv bjesnoće od 1.1. do 31.12.) bilo 369 446, a u 2018. godini 390 213.

Njihovi vlasnici moraju odgovarajućim odgojem i/ili školovanjem ili drugim mjerama u odnosu na držanje i kretanje kućnog ljubimca osigurati da životinja nije opasna za okolinu. Nadležna tijela državne uprave i tijela jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave obavezna su razvijati svijest javnosti, a osobito mladih, o zaštiti životinja, a sve kako bi se poticala zaštita životinja, te između ostalog spriječilo i da se psi uzgajaju i/ili dresiraju za borbe pasa. Ali i pored svega navedenog pojedini psi zbog neodgovarajućih uvjeta držanja i postupanja s njima ugrožavaju zdravlje i sigurnost ljudi i životinja, te se njihovi vlasnici i/ili posjednici prijavljuju veterinarskoj inspekciji, a koja tada postupa u skladu s odredbama Pravilnika o opasnim psima (NN 117/08) i Zakona o zaštiti životinja (NN 102/17, 32/19). Dakle, u RH činjenicu da je pas opasan, osim za pse pasmine terijera tipa bull koji ne potječu iz kontroliranog uzgoja pasmina terijera tipa bull (stafordski bull terijer, američki stafordski terijer, bull terijer i mini bull terijer), a koji su po pasmini opasni psi, te za one koji su uzgajani i/ili dresirani za borbe pasa ili zatečeni u organiziranoj borbi s drugim psom, utvrđuje veterinarski inspektor po podnesenoj prijavi o ničim izazvanom napadu na čovjeka s nanesenim tjelesnim ozljedama ili usmrćenjem ili ničim izazvanom napadu na drugog psa s nanesenim teškim tjelesnim ozljedama. U slučaju smrtnog ishoda napada psa na čovjeka takav pas se treba usmrtiti, sukladno članku 6. stavku 2. Pravilnika o opasnim psima (NN 117/08).

▲

Materijal i metode rada

---

Izvori podataka su: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb; Hrvatski kinološki savez (HKS), Zagreb; Ministarstvo poljoprivrede (računalna aplikacija Lysacan podaci na dan 19. i 20.8.2019.), Zagreb i Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, Zagreb.

▲

Rezultati i rasprava

---

Kad se pas temeljem članka 2. stavka (1) i članka 4. stavka (1) Pravilnika o opasnim psima (NN 117/08) proglasi opasnim psom, iznimno je važno u cijelosti provesti sve mjere propisane gore navedenim Pravilnikom, a koje se odnose na predmetnog psa, ali i na njegovog vlasnika.

Iz tog razloga veterinarska inspekcija od Ministarstva pravosuđa, Sektora za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanja, Odjela za kaznene evidencije (putem obrasca III a) te Odjela za prekršajne evidencije (putem obrasca 3.), a koje upućuje na e-mail: pisarnica@pravosudje.hr, zahtijeva provjeru vlasnika opasnog psa (kao i za vlasnika psa iz kontroliranog uzgoja pasmina terijera tipa bull), a sve kako bi se utvrdilo da predmetni vlasnik nije pravomoćno osuđen za kaznena djela: mučenja životinja, protiv života i tijela čovjeka, zlouporabe opojnih droga te kaznena djela koja u sebi sadrže elemente nasilja, a sadržani su u kaznenim djelima protiv slobode i prava čovjeka i građanina, protiv imovine, protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa, protiv javnog reda, protiv braka, obitelji i mladeži, kao i da nije pravomoćno kažnjen za prekršaj iz područja zaštite životinja, iz područja javnog reda i mira i drugih zakona u kojima su propisani prekršaji s elementima nasilja.

Vlasnik opasnog psa (kao i vlasnik psa iz kontroliranog uzgoja pasmina terijera tipa) dužan je ishoditi i uvjerenja da se protiv njega ne vodi kazneni postupak (od mjesno nadležnog Općinskog suda) za gore navedena kaznena djela, kao i da se protiv predmetnog vlasnika ne vodi prekršajni postupak (od mjesno nadležnog Općinskogprekršajn og suda) za gore navedene prekršaje, te da je poslovno sposoban (od Centra za socijalnu skrb mjesta prebivališta) i stariji od 21 godinu, kao i da ne postoje ni druge okolnosti koje ukazuju da bi predmetni pas mogao biti zlouporabljen, a osobito: češće i prekomjerno uživanje alkohola, konzumacija opojnih droga i drugih omamljujućih sredstava, poremećeni obiteljski odnosi, sukobi s okolinom, agresivno i ekscesno ponašanje, stegovne povrede Pravilnika o stručnom radu Hrvatskog kinološkog saveza ili povrede Kodeksa o ponašanju Hrvatskog kinološkog saveza, te da vlasnik ima uvjete za siguran smještaj predmetnog psa. Ukoliko vlasnik opasnog psa, kao i vlasnik psa iz kontroliranog uzgoja pasmina terijera tipa bull ne zadovolji gore navedene uvjete predmetni pas bi se trebao eutanazirati, ali je dopušteno takvog psa (osim u slučaju ponovljenog napada opasnog psa na čovjeka ili drugog psa, kao i u slučaju ne udovoljavanja testu provjere stupnja socijalizacije) smjestiti u sklonište za životinje odobreno od nadležnog tijela, ili udomiti ako udomitelj u trenutku udomljavanja i za cijelo vrijeme držanja ne posjeduje drugog psa, a predmetni udomitelj mora ispunjavati sve gore navedene uvjete.

Opasan pas mora postići i zadovoljavajuću ocjenu na testu provjere stupnja socijalizacije, a vlasnici pasa iz kontroliranog uzgoja pasmina terijera tipa bull moraju za predmetne pse posjedovati rodovnicu izdanu od HKS i biti upisani u Hrvatsku rodovnu knjigu ili posjedovati rodovnicu izdanu od kinološkog saveza jedne od zemalja članica Međunarodne kinološke organizacije (F.C.I.), te psi moraju postići i zadovoljavajuću ocjenu na testu socijalizacije.

Iz podataka navedenih u tablici 1. je evidentno da svi vlasnici opasnih pasa nisu sa svojim psima pristupili testu provjere stupnja socijalizacije i to 2017. godine u udjelu od 49%, a 2018. godine u udjelu od 28%, kao i da je udio onih koji nisu zadovoljili na testu socijalizacije u 2017. iznosio 5,70%, a u 2018. godini 11%. Treba napomenuti da se opasni psi, temeljem članka 6. stavka (1) Pravilnika o opasnim psima (NN 117/08), u slučaju ne udovoljavanja testu provjere stupnja socijalizacije trebaju usmrtiti.

Utvrđeno je i da je u 2018. godini bilo prijavljeno ukupno 155 štenaca iz kontroliranog uzgoja pasmina terijera tipa bull i to: stafordski bull terijer – 55, američki stafordski terijer -76, bull terijer -21 i mini bullterijer – 3 (HKS, Prijavljena legla do 20.7.2018. – IP1 te do 20.3.2019. – IP2) te se iz navedenog da zaključiti da ni svi vlasnici pasa iz kontroliranog uzgoja pasmina terijera tipa bull, ne pristupaju sa svojim psima obveznom testu socijalizacije. Vlasnik opasnog psa mora osigurati njegovo označavanje mikročipom bez obzira na starost opasnog psa, u skladu s posebnim propisima, a u roku od 14 dana nakon proglašavanja psa opasnim i kastraciju.

U računalnoj aplikaciji Lysacan, Ministarstva poljoprivrede je evidentirano da je u RH u 2017. godini bilo 824 „aktivna“ (cijepljena protiv bjesnoće od 1.1. do 31.12.) opasna psa, a što u ukupnoj populaciji pasa čini udio od 0,22%, dok je u 2018. bilo njih 834, a što u ukupnoj populaciji pasa čini udio od 0,21%. Treba napomenuti da je to ukupan broj „aktivnih“ opasnih pasa na dan 19. i 20.8.2019., dakle da nije utvrđena godina u kojoj su predmetni psi proglašeni opasnim psima. Prema podacima iz tablice 2. je utvrđeno da psi ženskog spola čine manji udio u kategoriji opasan pas, u odnosu na ukupan broj pasa ženskog spola u RH, ali i da znatan dio ukupne populacije pasa nije kastriran (96,5% u 2017. godini, te 96,4% u 2018. godini), a što govori da se i dalje treba raditi na povećanju svijesti posjednika o odgovornom ponašanju prema životinjama, koje uključuje i poticanje kontrole razmnožavanja pasa. Također je utvrđeno i da se ne provodi odredba o obveznom kastriranju opasnih pasa, jer je u 2017. godini kastrirano samo 19,3% opasnih pasa, a u 2018. godini njih 19%.

Vlasnik opasnog psa, psa ne smije ustupati drugoj osobi na čuvanje i privremeni smještaj osim u slučaju osiguranja veterinarskog tretmana, a nije dopuštena ni trgovina opasnim psima kao ni njihovo darovanje, izlaganje, promocija, oglašavanje i oglašavanje prodaje, sudjelovanje na natjecanjima, izložbama i bilo kojim drugim javnim nastupima ili okupljanjima na području RH, sukladno članku 10. stavku 1. i 2. Pravilnika o opasnim psima (NN 117/08).

Na području RH zbog ugriza/ogrebotina/kontakta s različitim vrstama životinja (psom, mačkom, štakorom, kućnim mišem, vjevericom, poljskim mišem, puhom, kunićem, majmunom, divljom mačkom, lisicom, šišmišom, lasicom, kunom, jazavcem, tvorom, veprom, bikom, magarcem, peradi, hrčkom, kunićem, dabrom, čagljem, kunom, svinjom…) u 2017. god. pregledano je ukupno 5 079 osoba, a u 2018. god. pregledano je ukupno 4 910 osoba.

Psi su u 2017. god., kao životinjska vrsta bili zastupljeni s udjelom od 76,66%, dok je u 2018. god. taj udio iznosio 78,06% (Nastavi zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, Zagreb, 2019.).

U Republici Hrvatskoj, u 21 regionalnoj samoupravi, prema podacima iz popisa stanovništva iz 2011. godine je evidentirano ukupno 4 284 889 stanovnika, od kojih je njih 3 337 553 starije od 21. godinu (Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2013.).

Iz tablice br. 3. je utvrđeno da je u 2017. godini najveći broj pasa na 1000 stanovnika evidentiran u Virovitičko-podravskoj županiji (149) te u Krapinsko- zagorskoj županiji (130), kao i da je najmanji broj pas na 1000 stanovnika evidentiran u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (37) te u Splitsko-dalmatinskoj-županiji (42).

Također je utvrđeno da na 1000 stanovnika starijih od 21 godinu, najveći broj opasnih pasa evidentiran u Zagrebačkoj županiji (0.567), te u Osječko-baranjskoj županiji (0.539), kao i da je najmanji broj opasnih pasa na 1000 stanovnika starijih od 21 godinu evidentiran u Ličko-senjskoj županiji (0), te u Požeško-slavonskoj županiji (0.049). U isto vrijeme, najveći broj ugrizenih ljudi je evidentiran u Sisačko-moslavačkoj županiji (svi ugrizi – 2,26; ugrizi od strane psa 1,70) te u Šibensko-kninskoj županiji (svi ugrizi – 2,19; ugrizi od strane psa 1,60), dok je najmanji broj ugrizenih ljudi evidentiran u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (svi ugrizi – 0,59; ugrizi od strane psa – nedostupan podatak), a u Istarskoj županiji je evidentiran najmanji broj ljudi ugrizenih od strane psa (0,34). Utvrđeno je i da na 1000 stanovnika u RH postoji 86 pasa, kao i da na 1000 stanovnika starijih od 21 godinu dolazi 0.247 opasna psa, te da je broj ugrizenih ljudi na 1000 stanovnika od svih ugriza 1,19, te od strane psa 0,91.

Iz tablice br. 4. je utvrđeno da je u 2018. godini najveći broj pasa na 1000 stanovnika evidentiran u Virovitičko-podravskoj županiji (156) te u Krapinsko- zagorskoj županiji (145), kao i da je najmanji broj pas na 1000 stanovnika evidentiran u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (42) te u Splitsko-dalmatinskoj županiji (45). Utvrđeno je i da na 1000 stanovnika starijih od 21 godinu, najveći broj opasnih pasa evidentiran u Zagrebačkoj županiji (0.517), te u Osječko-baranjskoj županiji (0.42), kao i da je najmanji broj opasnih pasa na 1000 stanovnika starijih od 21 godinu evidentiran u Ličko-senjskoj županiji (0.048), te u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (0.064). U isto vrijeme, najveći broj ugrizenih ljudi je evidentiran u Sisačko-moslavačkoj županiji (svi ugrizi – 2,27; ugrizi od strane psa 1,75) te u Šibensko-kninskoj županiji (svi ugrizi – 2,10; ugrizi od strane psa 1,18), dok je najmanji broj ugrizenih ljudi evidentiran u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (svi ugrizi – 0,56; ugrizi od strane psa – 0,54), te u Gradu Zagrebu (svi ugrizi – 0,72; ugrizi od strane psa – 0,57).

Također je utvrđeno da na 1000 stanovnika u RH postoji 91 pas, kao i da na 1000 stanovnika starijih od 21 godinu dolazi 0.250 opasna psa, te da je broj ugrizenih ljudi na 1000 stanovnika od svih ugriza 1,15, te od strane psa 0,90.

Treba napomenuti, da je u podacima Državnog zavoda za statistiku Zagreb, dijela Prvi rezultati, Kretanje stanovništva RH, Procjene stanovništva RH krajem godine, navedeno da je ukupan procijenjeni broj stanovnika u RH u 2017. god. iznosio 4 105 493, a u 2018. god. 4 076 246 stanovnika (IP3), čime je broj pasa po stanovniku RH vjerojatno i veći, nego što je prikazano u tablicama br. 3. i br. 4.

U Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) otprilike 4,5 milijuna ljudi godišnje ugrizu psi, s 10 do 20 smrtnih slučajeva (IP4). Kako je SAD na dan 31.12.2017. imao 326 213 213 stanovnika (IP5), to bi značilo da na 1000 stanovnika njih 14 doživi ugriz od strane psa. Ostale zemlje s visokim dohotkom (Australija, Kanada i Francuska) imaju usporedive stope ugriza i smrtnih slučajeva, dok su podaci o zemljama s niskim i srednjim dohotkom više fragmentirani, no neka istraživanja pokazuju da psi uzrokuju od 76 do 94% ozljeda od životinja. Djeca čine najveći postotak ljudi ugrizenih od pasa, s većim rizikom od ozljeda glave i vrata nego kod odraslih, što povećava ozbiljnost, nužnost liječenja i smrtnost (IP4). S obzirom na rezultate navedene u tablici 3. i 4. razvidno je da svi psi koji su ugrizli ljude nisu proglašeni opasnim psima, dakle da u provedenim postupcima nije utvrđeno da je riječ o ničim izazvanom napadu psa na čovjeka. Zbog toga je naročito važno djecu educirati kako da se ophode prema psima, a što znači da ne smiju prvi prići psu, već da psa treba pustiti da odluči želi li ostvariti kontakt, kao i da psa ne treba gledati izravno u oči, vrištati pri kontaktu s njim (pa ni od sreće) niti ga hvatati za glavu (upadanje u osobni prostor). Kod prvog kontakta s psom, treba stajati postrance, jer takav stav psu signalizira da niste prijetnja (IP 6 i IP7).
Važno je naglasiti da se psi na javne površine moraju izvoditi na povodcu, te u skladu s komunalnim odredbama o uvjetima i načinu držanja pasa, a ako je riječ o opasnom psu uz prethodno navedeno mora imati i brnjicu.

Kako je u Danskoj zabranjeno posjedovanje i uzgoj sljedećih pasmina pasa: Pitbull terijer; Tosa inu; Američki stafordski terijer; Brazilski pas; Dogo argentino; Američki buldog; Južnoafrički mastif (Boerboel); Kangal; Srednjoazijski ovčar; Kavkaski ovčar; Južno ruski ovčar; Tornjak i Šarplaninac (Zakon o psima, Law No. 1373 of November 2017., IP8) u tablici 5. su prikazane pasmine pasa s najvećim brojem opasnih pasa u RH, kao i udio opasnih pasa u odnosu na ukupan broj pasa pojedine pasmine u RH u 2017. i 2018. godini.

S obzirom da na gore navedeno, kao i na činjenicu da su kao opasni psi u 2017. god. proglašeni psi iz četrdeset četiri (44) pasmine pasa (tablica 6.), a u 2018. god. iz četrdeset jedne (41) pasmine (tablica 7.), svakako treba upozoriti na preporuku Federacije veterinara Europe (FVE/00/039; IP9), da zemlje članice EU trebaju odgoditi daljnje usvajanje zakonodavstva specifičnog za pojedine pasmine pasa sve dok se ne provede pravilna analiza rizika, a pogotovo što zakonodavstva specifična za pojedinu pasminu izazivaju krivu i opasnu percepciji da pasmine koje nisu uključene (u to zakonodavstvo) neće pokazati agresiju.“

Literatura [… prikaži]

▲

DANGEROUS DOGS – LEGAL FRAMEWORK WITH THE CURRENT SITUATION IN THE REPUBLIC OF CROATIA

Abstract

---

Svjetlana Milin Radić

---

The aim of this work was to present the legal framework for the treatment of dangerous dogs in the Republic of Croatia (RH). As well, to determine the proportion of dangerous dogs in the total dog population, including breed affiliation and gender influence, and also the proportion of dogs as animal species was determined in the number of persons screened for bites / scratches / contact with different types of animals. The data used was collected in 2017. and 2018. Dangerous dogs in 2017. accounted for 0.22% of the total dog population in the RH, and in 2018. the share was 0.21%. In both surveyed years, the females accounted for a smaller share of the dangerous dog category, compared to the total number of female dogs. Owners of dangerous dogs, as well as dog owners from controlled breeding of bull terrier breeds are not attending socialization tests with their animal companions. Dangerous dog owners do not insure their castration either (only 19.3% of dangerous dogs were castrated in 2017., going down to 19% in 2018.). It should be noted that a considerable part of the total dog population isn’t castrated (96.5% in 2017. and 96.4% in 2018.). On the territory of the Republic of Croatia 5079 people were screened for bites/scratches/contact with different species of animals in 2017., and a total of 4910 in 2018. As an animal species, in 2017. dogs held a 76.66% share in aforementioned category, followed by the rise in 2018., on 78.06%. In 2017. and 2018., the least number of dogs per 1000 citizens was recorded in Dalmatian counties (Dubrovnik-Neretva: 37 and 42; Split-Dalmatia: 42 and 45; Zadar: 47 and 50; Šibenik-Knin: 71 and 75). It should be emphasized that in all counties of the Republic of Croatia there is evident increase in dog population from 2017. to 2018. Given the established increase in the number of dogs as pets in all counties of the Republic of Croatia, it is extremely important to socialize dogs with both humans and other dogs. The highest number of dangerous dogs per population of 1000 over the age of 21 was recorded in both researched years in Zagreb County (0.567; 0.517) and Osijek-Baranja County (0.539; 0.42). However, the highest number of bitten people was recorded in Sisak-Moslavina County and in Šibenik-Knin County, while the least number of bitten people was recorded in Dubrovnik-Neretva County. The highest proportion of dangerous dogs in both surveyed years was recorded in bull terrier breeds (except for mini bull terriers).
It is important to note that all the dogs in question did not attack people, causing them physical harm without being provoked or unprovoked, attacked the other dog causing him serious physical harm, because the dogs of the breeds in question are dangerous dogs under current Croatian legislation even if they do not come from controlled breeding. In 2017. in the Republic of Croatia, dogs from forty-four breeds were recorded as dangerous dogs, while in 2018. the number of breeds was forty-one.
Key words: dangerous dog, screened persons, socialization