Magda Kamber¹, Jelena Prpić¹, Margarita Božiković¹, Tatjana Karačić², Žaklin Acinger Rogić², Ivana Lohman Janković², Martina Rubin², Tihana Miškić², Lucija Stupar², Ljupka Maltar², Lorena Jemeršić¹
¹Hrvatski veterinarski institut Zagreb, Laboratorij za dijagnostiku klasične svinjske kuge, molekularnu virologiju i genetiku, ²Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva – Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane
Izlaganje sa Međunarodnog znanstvenostručnog skupa
Izvor: Zbornik radova 7. Hrvatski veterinarski kongres, Srebreno, 2024.
Sažetak
Usprkos tome, one su i u sadašnjoj panzootiji presudne u održavanju virusa u okolišu. Divlje svinje osim izravnim dodirom s prijemljivim svinjama, infekciju šire i neizravno sekretima i ekskretima u kojima virus ostaje infektivan u okolišu i mjesecima. Također, staništa mogu biti kontaminirana ostacima divljih svinja uginulih od ASK ili čitavim lešinama, stoga je najnoviji korak u biološkoj evoluciji virusa ASK formiranje ciklusa „divlja svinja-stanište”, koji omogućuje održavanje virusa u prirodi do ponovnog dodira s pripadnikom obitelji Suidae. Laboratorij za dijagnostiku klasične svinjske kuge (KSK), molekularnu virologiju i genetiku Hrvatskog veterinarskog instituta u Zagrebu akreditiran je prema normi HRN EN ISO/IEC 17025:2007 i prema odluci Ministarstva Poljoprivrede imenovan je nacionalnim referentnim laboratorijem (NRL) iz područja dijagnostike KSK i ASK. NRL je prvi slučaj ASK u divljih svinja utvrdio 5. srpnja 2023. godine u Vukovarsko-srijemskoj županiji akreditiranom qPCR metodom. Iste godine pretražio je 10322 uzoraka divljih svinja, od čega ih je 13 bilo pozitivno: 9 u Vukovarsko-srijemskoj, 2 u Sisačko-moslavačkoj te 1 slučaj u Karlovačkoj i Zadarskoj županiji. Posljednji pozitivni slučaj u 2023. godini zabilježen je 29. prosinca u Vukovarsko-srijemskoj županiji u lovištu Spačva. Od početka 2024. godine do 15. rujna pretraženo je 7994 uzoraka divljih svinja od čega ih je 38 bilo pozitivno, s posljednjim zabilježenim pozitivnim slučajem 26. travnja. Svi pozitivni slučajevi iz 2024. godine utvrđeni su temeljem testiranja ostataka lešina, prvenstveno koštane srži na području lovišta Spačva u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Temeljem dobivenih rezultata pretraživanja možemo zaključiti da je i sedam mjeseci od početka epizootije u Vukovarsko-srijemskoj županiji moguće utvrditi dijelove genoma virusa ASK u ostacima uginulih divljih svinja. Stvarni rizik daljnjeg prijenosa virusa na domaće svinje potrebno je dodatno istražiti.
Ujedno je nužno utvrditi i koliki je stvarni letalitet divljih svinja nakon infekcije virusom koji je dokazan na području Hrvatske. Stoga će NRL buduća istraživanja temeljiti na utvrđivanju prisutnosti aktivnog virusa u područjima koja su bila naseljena inficiranim divljim svinjama, uspoređivanju genotipova izolata virusa izdvojenih iz domaćih i divljih svinja sa područja Hrvatske, kao i utvrđivanju potencijalne seroprevalencije ASK u divljih svinja. Time bi se dobio bolji uvid u stvarno epizootiološko značenje divljih svinja u Hrvatskoj kao potencijalnih ne samo žrtvi, već i rezervoara infekcije.
Ključne riječi: afrička svinjska kuga, divlja svinja, Hrvatska, virus, DNK, qPCR, protutijela
Magda Kamber¹, Jelena Prpić¹, Margarita Božiković¹, Tatjana Karačić², Žaklin Acinger Rogić², Ivana Lohman Janković², Martina Rubin², Tihana Miškić², Lucija Stupar², Ljupka Maltar², Lorena Jemeršić¹
DESCRIPTION OF THE OCCURENCE OF AFRICAN SWINE FEVER IN WILD BOARS IN CROATIA
Abstract
A frican swine fever (ASF) is one of the most complex infectious diseases of domestic and wild boars. It is caused by a DNA virus, the only member of the genus Asfivirus and the family Asfarviridae. Although wild boars in Africa are asymptomatic virus carriers and true reservoirs of infection, wild boars from the Eurasian region are just as susceptible to infection as domestic pigs, and the incidence and course of the disease are the same. Nevertheless, even in the current panzootic, they are crucial for maintaining the virus in the environment. In addition to direct contact with susceptible pigs, wild boars also spread the infection indirectly through secretions and excretions, with the virus remaining infectious in the environment for months. Habitats can also become contaminated with the remains of wild boars that have died from ASF or whole carcasses, so the final step in the biological evolution of the ASF virus is the formation of the „wild boar habitat” cycle, which allows the virus to persist in nature until it comes into contact with a member of the Suidae family again. The Laboratory for the Diagnostics of Classical Swine Fever (CSF), Molecular Virology and Genetics of the Croatian Veterinary Institute in Zagreb is accredited according to the HRN EN ISO/IEC 17025:2007 standard and was appointed the National Reference Laboratory (NRL) for the diagnosis of CSF and ASF by decision of the Ministry of Agriculture. The NRL detected the first case of ASF in wild boar on the 5th of July, 2023 in Vukovar-Srijem County using the accredited qPCR method. In the same year, NRL tested 10322 wild boar samples, of which 13 were positive: 9 in Vukovar-Srijem County, 2 in Sisak-Moslavina County and 1 case in Karlovac and Zadar Counties. The last positive case in 2023 was detected on the 29th of December in Vukovar-Srijem County in the Spačva hunting area. From the beginning of 2024 until the 15th of September, 7994 wild boar samples were tested, of which 38 were positive, with the last positive case registered on the 26th of April. All positive cases from 2024 were identified by examin- ing carcass remains, mainly bone marrow, in the Spačva hunting area in Vukovar-Srijem County.
From the search results obtained, it can be concluded that parts of the ASF virus genome can still be detected in the remains of dead wild boars seven months after the start of the outbreak in Vukovar-Srijem County. The actual risk of further transmission of the virus to domestic pigs must be investigated in the future. At the same time, the actual lethality of wild boar after infection with a virus that has been detected in Croatia needs to be determined. Therefore, future NRL research will be based on detecting the presence of active virus in areas that have been inhabited by infected wild boar, comparing the genotypes of virus isolates isolated from domestic pigs and wild boars from Croatia, and determining the potential seroprevalence of ASK in wild boars. This would give a better insight into the actual epizootiological importance of wild boars in Croatia, which are not only potential victims but also reservoirs for the infection.
Key words: African Swine Fever, wild boar, Croatia, virus, DNA, qPCR, antibodies