Oralno cijepljenje lisica u Gradu Zagrebu 13.-16. lipnja 2014. godine - prošireno priopćenje

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE
UPRAVA ZA VETERINARSTVO I SIGURNOST HRANE

Prenešeno iz Grad Zagreb, oralno cijepljenje lisica.pdf [download/preuzmi pdf ovdje]

O bolesti

Bjesnoća je virusna zarazna bolest, opasna zoonoza od koje obolijevaju domaće i divlje životinje te ljudi. U svjetskim razmjerima predstavlja jednu od najznačajnijih zoonoza s preko 55 000 slučajeva u ljudi godišnje.

Prisutnost bjesnoće u Republici Hrvatskoj

Na području Republike Hrvatske prisutan je silvatični oblik bjesnoće. Oboljelu populaciju najvećim dijelom čine divlje životinje, primarno crvene lisice (Vulpes vulpes) koje se smatraju najvažnijim rezervoarom i vektorom bjesnoće. U domaćih životinja bjesnoća se javlja redovito kao posljedica kontakta s oboljelom divljom životinjom. Od domaćih životinja najveći broj oboljelih čine mačke i psi zbog izravne izloženosti kontaktu s lisicama (ulazak lisica u dvorišta, lov, parkovi, dnevna migracija) te nepoštivanja, od strane vlasnika, zakonskih odredbi o preventivnom cijepljenju ljubimaca (pasa).
U razdoblju od 1999. do 2006. prosječan broj potvrđenih slučajeva bjesnoće u životinja iznosio je 450-550 slučajeva godišnje, dok je tijekom 2007. do 2010. zabilježen porast broja pozitivnih slučajeva u divljih i domaćih životinja te je broj pozitivnih slučajeva porastao na 650 do 800 godišnje.

Bjesnoća je potvrđena na podruju cijele zemlje s iznimkom jadranskih toka. Najveća učestalost pojave bolesti zabilježena je na području Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske i Splitsko-dalmatinske županije te na području Grada Zagreba.

Bjesnoća i čovjek

Bjesnoća je zoonoza i na ljude se prenosi izravnim kontaktom sa zaraženom životinjom. Bolest je neizlječiva te u slučaju nepravovremene reakcije (nemogućnost provedbe brzog i cjelovitog epidemiološkog istraživanja bolesti, te ukoliko je potrebno i primanja posteskpozicijske antirabične zaštite ljudi) završava smrtno.

Vjerojatnost ekspozicije čovjeka virusu bjesnoće u izravno je povezan sa stupnjem i blizinom inficiranih životinja s ljudskim naseljima. Zbog zajedničkog suživota s životinjama nagli porast broja slučajeva bjesnoće u mačaka i pasa predstavlja značajnu i trajnu prijetnju za zdravlje ljudi u ruralnim i gradskim sredinama, kao i onim skupinama ljudi koji su profesionalno ili na drugi način izloženi riziku kontakta s bijesnim životinjama (npr. veterinari, lovci).

Kontrola bjesnoće – oralna vakcinacija lisica

Iako je smrtonosna, bjesnoća se može spriječiti. Učinkovita kontrola bjesnoće te njeno iskorjenjivanje može se postići stvaranjem imuniteta na bjesnoću sustavnom provedbom oralne vakcinacije lisica. U svrhu osiguravanja zaštite zdravlja ljudi i domaćih životinja od bjesnoće, a radi iskorjenjivanja bolesti u populaciji lisica kao glavnih rezervoara, Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane provodi oralno cijepljenja lisica.

Slika 2. Zrakoplov za distribuciju mamaca

Mjera se provodi dva puta godišnje, u jesen i proljeće. Jesenskom akcijom cilj je imunizirati lisice prije sezone parenja, dok se proljetna akcija provodi oko dva mjeseca nakon štenjenja lisica kako bi se procijepio i pomladak. Mamci koji u sebi sadrže potrebnu dozu cjepiva u potpunosti su neškodljivi za zdravlje drugih divljih i domaćih životinja.

U Hrvatskoj se mamci polažu pomoću zrakoplova koji su dokazani kao najučinkovitije i ekonomski najisplativije sredstvo za distribuciju vakcinalnih mamaka.

Iz zrakoplova se, pomoću specijalnih uređaja s ugrađenim GPS sustavom i posebno
dizajniranim softverom, izbacuje jedan po jedan mamak na slijedeći način:

Na jednom km² zrakoplov napravi dvije paralelne linije leta, međusobne udaljenosti 500 m,
25 mamaka polaže se na površini od 1 km²
Tijekom 2014. godine oralna vakcinacija lisica provodi se na cijelom području Republike Hrvatske, izuzev jadranskih otoka te će tijekom svake kampanje biti položeno 1.413.550 vakcinalnih mamaka tj. 2.827.100 godišnje

IZNIMNO,
NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA, ORALNO CIJEPLJENJE
LISICA PROVODIT ĆE SE OD 13.-16. LIPNJA
PUTEM HELIKOPTERA, KAKO BI SE OSIGURALO BOLJE POKRIVANJE
GUSTO NASELJENIH PODRUČJA, NA KOJIMA JE PRIMIJEĆENA
PRISUTNOST LISICA

Oralno cijepljenje se u Hrvatskoj provodi od 2011. godine.
Na grafikonu se vidi znatan pad broja slučajeva bjesnoće u protekle 3 godine.

Broj slučajeva bjesnoće po županijama i životinjskim vrstama.

Vakcinalni mamci – karakteristike cjepiva

Za cijepljenje lisica u Hrvatskoj biti će korišteno cjepivo koje sadrži atenuirani virus bjesnoće soj SAD Bern.

Slika 3.- Vakcinalni mamac i pvc kapsula sa cjepivom

Cjepivo je u obliku otopine upakirano u plastično-aluminijsku kapsulu koja se nalazi u središtu hranjivog mamka. Mamac je izrađen od smjese ribljeg brašna te ima specifičan i intenzivan miris i okus koji je privlačan za divlje životinje. Tamno-smeđe je boje i izgledom podsjeća na kolačić.

Privučene mirisima, lisice pronalaze mamke, zagrizu ih i probiju kapsulu. Dolaskom sluznice usta u dodir sa otopinom cjepiva započinje djelovanje cjepiva na imuni sustav životinje te u razdoblju od 21 dan životinje razviju imunitet koji ih štiti od bjesnoće najmanje 12 mjeseci. Mamak sadrži antibiotik tetraciklin (150 mg po mamku), koji se odlaže u zubima te predstavlja marker koji služi za dokaz da je lisica imunizirana.

Slika 4.- Oštećeni vakcinalni mamac u prirodi

Mjere sigurnosti pri rukovanju s mamcima

Mamce koji se pronađu u prirodi ne smije se dirati niti micati! U slučaju da se mamac zatekne u dvorištu obiteljske kuće ili na javnoj površini (npr. igralište), može se ukloniti u najbliži grm van dvorišta ili rub šume, samo ukoliko se može izbjeći izravan dodir kože sa mamcem. Prilikom rukovanja s mamcima obvezno je nošenje zaštitnih rukavica. Neoštećeni mamac nije opasan za zdravlje ljudi, ali miris mamca može se prenijeti na kožu i smetati ljudima.

Ukoliko je vanjski omot mamca oštećen i tekućina (cjepivo) vidljiva, mamac više nije djelotvoran, te se takav mamac, obavezno noseći zaštitne rukavice, može odložiti u nepropusnu vrećicu i odnijeti najbližem veterinaru kako bi se mamac pravilno uklonio.

U slučaju dodirivanja omota mamca, treba dobro oprati ruke vodom i sapunom, a ukoliko je sadržaj mamca (tekućina cjepiva) došao u dodir sa kožom ili sluznicama potrebno se odmah obratiti liječniku.
U slučaju ugriza ili ogrebotine od psa, mačke, lisice ili neke druge divlje životinje postoji RIZIK za infekciju s virusom BJESNOĆE. U takvim slučajevima nužno je odmah temeljito OPRATI RANU s puno sapuna i tekuće vode te se što prije javiti LIJEČNIKU ili najbližoj antirabičnoj jedinici kako bi se pravovremeno poduzele sve potrebne mjere.