Izlaganje sa skupaUzgoj kozaUzgoj ovacaVeterinarska djelatnost

Osnovne smjernice u upravljanju zdravljem stada ovaca i koza

Izv. prof. dr. sc. Antun Kostelić, dr. sc. Branko Šoštarić, Sofija Džakula
E-mail: akostelic@agr.hr

Izlaganje sa savjetovanja

Devetnaesto savjetovanje uzgajivača ovaca i koza u Republici Hrvatskoj

UvodIntenzivna proizvodnja mlijekaEkstenzivan uzgojStadij proizvodnjeUpravljanje zdravljem stada


Izvor: Zbornik predavanja 19. savjetovanje uzgajivača ovaca i koza u Republici Hrvatskoj 18. izložba hrvatskih ovčjih i kozjih sireva

Uvod


Antun Kostelić
Izv. prof. dr. sc. Antun Kostelić,
Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Pod upravljanjem zdravljem smatramo niz mjera kojima je osnovi cilj pratiti zdravlje stada i spriječiti oboljenje većeg broja životinja. Pritom ne zanemarujemo važnost zdravlja pojedinih ovaca i koza. Osnovne smjernice upravljanja zdravljem stada temelje se na pasmini, tehnologiji smještaja i hranidbe, zatim bolestima koje su se pojavljivale u stadu ili na nekom području. Također je važan i stadij proizvodnje obzirom da su neke bolesti specifične za pojedina razdoblja u proizvodnji mlijeka i mesa (npr. ketoza i graviditetna toksemija).

Intenzivna proizvodnja mlijeka


U intenzivnoj proizvodnji mlijeka koristimo visoko mliječne pasmine koza i ovaca, a preventiva se temelji na odgovarajućem smještaju i hranidbi. Pojava bolesti koje ugrožavaju zdravlje većeg broja životinja (stada) najčešće je posljedica nemara uzgajivača. Često se javljaju bolesti koje nastaju kao posljedica pogrešne hranidbe. Primjer su kisela indigestija, ketoza i graviditetna toksemija.
Dok je prva bolest posljedica naglog uvođenja koncentrata u obrok, druge dvije su posljedica neuravnotežene hranidbe naročito u zadnjoj trećini gravidnosti.
Zanimljivo je da su obje bolesti uvjetovane kondicijom koza i ovaca u zadnjoj trećini gravidnosti. O važnosti praćenja kondicije stada je bilo govora na savjetovanjima.

Slika 1. Listerioza koza (A. Kostelić)
Kao posljedica pogrešne hranidbe javljaju se i dvije zarazne bolesti enterotoksemija i listerioza. Iako su obje bolesti detaljno opisane na brojnim savjetovanjima uzgajivači zanemaruju rizik od njihove pojave kao i štete koje mogu uzrokovati. Listerioza se ponovo pojavljivala u stadima koza i to isključivo onima u kojima je korištena sjenaža u hranidbi.

Da se radi o neodgovornosti uzgajivača govori činjenica da su u hranidbi koristili sjenažu pripremljenu za hranidbu krava nepoznate kvalitete i vremena pripreme (?!). Upravo je na savjetovanjima i putem Ovčarsko-kozarskog lista upozoreno na rizike koji prijete od hranidbe sjenažom loše kakvoće. Pored listerioze zabilježeno je i nekoliko slučajeva kokcidioze, najvećim dijelom kod jaradi. Na farmi na kojoj nije bilo kokcidioze proteklih desetak i više godina bolest se pojavila, pri čemu je uginulo 40 grla jaradi stare mjesec dana. Naknadno se ispostavilo da je novonabavljeni jarac bio izvor kokcidioze ne samo za koze nego i jarad. U ovom slučaju se radilo o zanemarivanju osnovnih preventivnih mjera kod uvođenja novih grla u uzgoj jer je nakon dovođenja na farmu jarac imao proljev koji je bio posljedica kokcidioze. Veliki dio odgovornosti snose i vlasnici jer su prekasno tražili pomoć veterinarskog stručnjaka.
Pored svih bolesti koje se u većem ili manjem obimu javljaju u stadima mliječnih pasmina koza, najveći i najdugotrajniji problem je artritis encefalits koza (Slika 2).

Slika 2. Artritis karpalnih zglobova (A. Kostelić)
O ovoj virusnoj neizlječivoj bolesti bilo je govora na nekoliko savjetovanja proteklih godina, a biti će i na ovom u Vinkovcima (dr. sc. Branko Šoštarić).
Prema dosadašnjim istraživanjima preko 60% populacije mliječnih pasmina koza je zaraženo. Nažalost samo dio farmi na kojima je utvrđena bolest je pristupio programu iskorjenjivanja bolesti dok veći dio uzgajivača nije prepoznao prednosti iskorjenjivanja bolesti.

Koliko je važno pristupiti programu iskorjenjivanja govori primjer farme iz Međimurja na kojoj je 2012. godine utvrđeno da je zaraženo preko 60% stada. U narednom razdoblju s provođenjem programa iskorjenjivanja smanjivao se broj zaraženih grla, a rasla mliječnost po grlu. Danas je navedeno stado među prva tri s najvišom prosječnom mliječnosti po grlu i predanom količinom mlijeka u Hrvatskoj. Znači, trud uložen u iskorjenjivanje se isplatio (financijski).
Upravo je AEK bolest koja je odličan primjer na koji način neka zarazna bolest može uzrokovati višestruke gubitke u proizvodnji mlijeka. Također je primjer kako se kvalitetnim programom iskorjenjivanja (upravljanja zdravljem) mogu drastično smanjiti gubitci i samim time povećati prihod u proizvodnji mlijeka.

Ekstenzivan uzgoj


Najveći dio populacije ovaca i koza u Hrvatskoj se uzgaja ekstenzivno (otoci) i poluekstenzivno na kontinentalnom dijelu. U ovakvim sustavima držanja zdravlje stada najvećim dijelom ugrožavaju invazije čitavog niza unutarnjih i vanjskih parazita. Pored parazitskih bolesti, velike štete mogu uzrokovati i zarazne bolesti kao npr. zarazna šepavost koja se javlja tijekom cijele godine.

Obzirom da takva stada tijekom zimskih mjeseci veći dio vremena provode u staji, naročito u razdoblju janjenja i jarenja, uslijed pogrešnog držanja i hranidbe može doći do velikih gubitaka. Kao posljedica loše higijene u staji (naročito poda) pored enterotoksemije se javljaju i druge zarazne bolesti koje uzgajivači (i veterinari) često zamjene s enterotoksemijom. Najčešće se radi o infekciji sa sveprisutnom bakterijom Escherichia coli koja upravo u prvih 48 sati nakon poroda može uzrokovati velika uginuća uslijed loše higijene poda tijekom samog janjenja.
Od parazitskih bolesti tijekom zimskih mjeseci i u proljeće zdravlje janjadi ugrožava i kokcidioza (Slika 3).

Slika 3. Janje uginulo od kokcidioze (A. Kostelić)
Primjer je slučaj sa Paga gdje je nakon odbića u jednom stadu došlo do masovnog uginuća janjadi zbog loše higijene i hranidbe.

Stadij proizvodnje


Stadij proizvodnje dijelimo na dva razdoblja suhostaj i laktaciju. Suhostaj, tj. zadnja trećina gravidnosti, je razdoblje kojem uzgajivači koza posvećuju premalo pažnje, naročito u proizvodnji mlijeka. Ovce i koze u suhostaju, naročito u prvom dijelu, moraju biti u dobroj kondiciji (2,5-3) kako bi se plod ili plodovi kasnije mogli normalno razvijati bez negativnog utjecaja na zdravlje majke. Kao bolest koja je tipičan primjer zanemarivanja važnosti procijene kondicije i kvalitete hranidbe u zadnjoj trećini gravidnosti su upravo ketoza (koze) i graviditetna toksemija (ovce).
Obje bolesti imaju sličan mehanizam nastanka a posljedica su uvođenja pothranjenih (Slika 4) i pretilih (debelih) životinja u zadnja dva mjeseca gravidnosti.

Slika 4. Koza u vrlo lošoj kondiciji (A. Kostelić)
Uslijed neliječenja, ishod bolesti može biti uginuće koze ili ovce prije samog poroda. Kod visoko mliječnih koza je najkritičnije tzv. prijelazno razdoblje – tri tjedna prije i tri tjedna nakon poroda. Navedeno razdoblje je izuzetno stresno za životinju zbog intenzivnog rasta ploda, a nakon jarenja zbog visoke mliječnosti. U svrhu preventive ketoze kod koza u zadnjoj trećini gravidnosti i prvim tjednima laktacije mogu se davati smjese koje u sebi sadrže propilenglikol, a koji sprječavaju pojavu bolesti.

Upravljanje zdravljem stada


U intenzivnim i poluintenzivnim sustavima držanja temelj preventive su odgovarajući smještaj i hranidba, a zatim veterinarski preventivni zahvati kao vakcinacija i suzbijanje parazita. Kao što je navedeno, program treba biti prilagođen visini (mliječnosti) i stadiju proizvodnje. Primjer je odvajanje jaradi neposredno nakon poroda i zasebna hranidba mlijekom (zdravih koza) ili mliječnom zamjenom. Korist od takve tehnologije u kontekstu zdravlja stada je višestruka jer se smanjuje rizik od mastitisa (naročito kliničkog). Također kontroliramo količinu mlijeka kojom napajamo jarad te sprječavamo enterotoksemiju.
Danas se u Hrvatskoj sve više koriste automatski sustavi napajanja jaradi (Slika 5) koji značajno smanjuju utrošak radne snage.

Slika 5. Napajanje jaradi automatskom pojilicom (A. Kostelić)
Još jednom valja napomenuti da je suhostaj razdoblje u kojem svojim tehnološkim, ali i veterinarskim zahvatima značajno možemo utjecati na zdravlje stada, a samim time i proizvodnost. Visokogravidne koze i ovce moraju biti smještene u suhe, čiste i prozračne staje. Hranidba mora biti prilagođena kondiciji kako bi izbjegli metaboličke bolesti koje mogu dovesti do gubitaka u proizvodnji. Pogrešno je mišljenje uzgajivača da debela koza daje više mlijeka, takve životinje su isto sklone metaboličkim bolestima kao i premršave.

Nasuprot intenzivnom uzgoju u ekstenzivnom načinu držanja (pašnom) osnovni problem su paraziti koji mogu dovesti do velikih gubitaka ne samo u populaciji mlađih životinja nego i starijih. Njihovu kontrolu i suzbijanje treba temeljiti na koprološkoj pretrazi i odabiru odgovarajućeg lijeka kao i vremena tretiranja. Veliki dio uzgajivača nasumično daje lijekove protiv parazita, pritom često koriste i zabranjene lijekove, naročito ako se radi o mliječnim stadima.
Upravljanje zdravljem stada je neizostavan dio uzgoja ovaca i koza koji velikim dijelom uvjetuje uspješnost proizvodnje mesa (janjadi i jardi) i mlijeka.


Vezani sadržaji

Što moramo znati o bolestima ovaca i koza uzrokovanih praživotinjama?

Urednik

Prijedlozi parazitologa za dijagnostiku i liječenje endoparazita u pasa i mačaka

Urednik

Kuga malih preživača (PPR) u Grčkoj i Rumunjskoj

Urednik

Mali strongilidi – velik problem parazitologije konja

Urednik

Noć muzeja 2024. “Muzeji i nova publika”

Urednik

Odgovorna primjena antibiotika u prevenciji i liječenju mastitisa

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. Prihvati Više