Izv. prof. dr. sc. Antun Kostelić, dr. sc. Branko Šoštarić, Sofija Džakula
E-mail: akostelic@agr.hr
UvodIntenzivna proizvodnja mlijekaEkstenzivan uzgojStadij proizvodnjeUpravljanje zdravljem stada
Izvor: Zbornik predavanja 19. savjetovanje uzgajivača ovaca i koza u Republici Hrvatskoj 18. izložba hrvatskih ovčjih i kozjih sireva
Uvod
Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Intenzivna proizvodnja mlijeka
Dok je prva bolest posljedica naglog uvođenja koncentrata u obrok, druge dvije su posljedica neuravnotežene hranidbe naročito u zadnjoj trećini gravidnosti.
Zanimljivo je da su obje bolesti uvjetovane kondicijom koza i ovaca u zadnjoj trećini gravidnosti. O važnosti praćenja kondicije stada je bilo govora na savjetovanjima.
Da se radi o neodgovornosti uzgajivača govori činjenica da su u hranidbi koristili sjenažu pripremljenu za hranidbu krava nepoznate kvalitete i vremena pripreme (?!). Upravo je na savjetovanjima i putem Ovčarsko-kozarskog lista upozoreno na rizike koji prijete od hranidbe sjenažom loše kakvoće. Pored listerioze zabilježeno je i nekoliko slučajeva kokcidioze, najvećim dijelom kod jaradi. Na farmi na kojoj nije bilo kokcidioze proteklih desetak i više godina bolest se pojavila, pri čemu je uginulo 40 grla jaradi stare mjesec dana. Naknadno se ispostavilo da je novonabavljeni jarac bio izvor kokcidioze ne samo za koze nego i jarad. U ovom slučaju se radilo o zanemarivanju osnovnih preventivnih mjera kod uvođenja novih grla u uzgoj jer je nakon dovođenja na farmu jarac imao proljev koji je bio posljedica kokcidioze. Veliki dio odgovornosti snose i vlasnici jer su prekasno tražili pomoć veterinarskog stručnjaka.
Pored svih bolesti koje se u većem ili manjem obimu javljaju u stadima mliječnih pasmina koza, najveći i najdugotrajniji problem je artritis encefalits koza (Slika 2).
Prema dosadašnjim istraživanjima preko 60% populacije mliječnih pasmina koza je zaraženo. Nažalost samo dio farmi na kojima je utvrđena bolest je pristupio programu iskorjenjivanja bolesti dok veći dio uzgajivača nije prepoznao prednosti iskorjenjivanja bolesti.
Koliko je važno pristupiti programu iskorjenjivanja govori primjer farme iz Međimurja na kojoj je 2012. godine utvrđeno da je zaraženo preko 60% stada. U narednom razdoblju s provođenjem programa iskorjenjivanja smanjivao se broj zaraženih grla, a rasla mliječnost po grlu. Danas je navedeno stado među prva tri s najvišom prosječnom mliječnosti po grlu i predanom količinom mlijeka u Hrvatskoj. Znači, trud uložen u iskorjenjivanje se isplatio (financijski).
Upravo je AEK bolest koja je odličan primjer na koji način neka zarazna bolest može uzrokovati višestruke gubitke u proizvodnji mlijeka. Također je primjer kako se kvalitetnim programom iskorjenjivanja (upravljanja zdravljem) mogu drastično smanjiti gubitci i samim time povećati prihod u proizvodnji mlijeka.
Ekstenzivan uzgoj
Obzirom da takva stada tijekom zimskih mjeseci veći dio vremena provode u staji, naročito u razdoblju janjenja i jarenja, uslijed pogrešnog držanja i hranidbe može doći do velikih gubitaka. Kao posljedica loše higijene u staji (naročito poda) pored enterotoksemije se javljaju i druge zarazne bolesti koje uzgajivači (i veterinari) često zamjene s enterotoksemijom. Najčešće se radi o infekciji sa sveprisutnom bakterijom Escherichia coli koja upravo u prvih 48 sati nakon poroda može uzrokovati velika uginuća uslijed loše higijene poda tijekom samog janjenja.
Od parazitskih bolesti tijekom zimskih mjeseci i u proljeće zdravlje janjadi ugrožava i kokcidioza (Slika 3).
Stadij proizvodnje
Obje bolesti imaju sličan mehanizam nastanka a posljedica su uvođenja pothranjenih (Slika 4) i pretilih (debelih) životinja u zadnja dva mjeseca gravidnosti.
Upravljanje zdravljem stada
Danas se u Hrvatskoj sve više koriste automatski sustavi napajanja jaradi (Slika 5) koji značajno smanjuju utrošak radne snage.
Nasuprot intenzivnom uzgoju u ekstenzivnom načinu držanja (pašnom) osnovni problem su paraziti koji mogu dovesti do velikih gubitaka ne samo u populaciji mlađih životinja nego i starijih. Njihovu kontrolu i suzbijanje treba temeljiti na koprološkoj pretrazi i odabiru odgovarajućeg lijeka kao i vremena tretiranja. Veliki dio uzgajivača nasumično daje lijekove protiv parazita, pritom često koriste i zabranjene lijekove, naročito ako se radi o mliječnim stadima.
Upravljanje zdravljem stada je neizostavan dio uzgoja ovaca i koza koji velikim dijelom uvjetuje uspješnost proizvodnje mesa (janjadi i jardi) i mlijeka.