Popularni članci i videoPorodništvoVETMED

Otkrivanje tjeranja – jedan od temelja uspješne reprodukcije mliječnih goveda

Autor: Robert Zobel, dr.vet.med., VETMED d.o.o., Veterinarska ambulanta Stružec

 

Točno i pravodobno otkrivanje tjeranja od temeljnog je značaja za reprodukcijski status svakog pojedinog stada, posebice u slučaju kada se provodi umjetno osjemenjivanje bez prirodnog pripusta.

Tjeranje se u zdravih grla goveda javlja redovito, tijekom cijele godine, u više ili manje pravilnim vremenskim razmacima, od 17 do 23 dana. Svaka nepravilnost u razmacima između dva tjeranja upućuje na moguće bolesti spolnog sustava, ali i na moguću bređost. Stoga je neophodna posebna pažnja i prethodni pregled takvih životinja prije osjemenjivanja od strane ordinirajućeg doktora. No, svakako postoji i mogućnost da se životinja tjerala, no vlasnik nije uspio utvrditi ili vidjeti znakove prethodnog tjeranja.

Tako su Abeyratne i sur. [1983] u istraživanju provedenom na 15.000 krava u Sri Lanki utvrdili kako većina stočara nije bila svjesna da su im se životinje tjeraju. Oko 10% životinja tjeralo se tijekom pregleda, a da vlasnici toga nisu bili svjesni. U 25% slučajeva krave su osjemenjene no nakon toga su se tjerale, ali vlasnici to opet nisu uočili. Prema istraživanju Zemjanisa i sur. [1969] čak 90% životinja se uredno tjeralo svaka tri tjedna unatoč mišljenju vlasnika kako se nisu tjerale uopće.

Upravo iz tih razloga metode otkrivanja tjeranja moraju biti točne i jednostavne. Uspješno otkrivanje tjeranja moguće je samo onda kada je svaka životinja identificirana, sve su evdiencije vođene točno i precizno, a vlasnik ili držaoc je kvalitetno educiran za taj posao.

Metode otkrivanja tjeranja trebale bi biti prilagođene svakoj staji i farmi. Prilagodbe otkrivanja tjeranja ovise o načinu držanja (slobodno držanje ili držanje na vezu), načinu hranidbe (ručna hranidba ili hranidba pomoću strojeva), načinu i vremenu mužnje, odnosno, općenito o vremenu koje vlasnik ili radnik provede u neposrednom kontaktu sa svakom životinjom.

U stajama sa slobodnim načinom držanja te centralnim izmuzištem, idealan je način otrkivanja tjeranja promatranje životinja nakon jutarnje mužnje i hranjenja te tijekom poslijepodneva. Naime, prema istraživanju Borges i sur. [2004], većinom je tjeranje u krava otriveno u jutro (čak u 62% slučajeva), a u 28.0% slučajeva kasno poslijepodne. Nedostatak ovog načina držanja proizlazi iz činjenice da vlasnik provodi relativno malo vremena u izravnom kontaktu sa životinjama. Mehanizirani način hranidbe i relativno kratko vrijeme mužnje ne dozvoljavaju dovoljan uvid u sve promjene vezane za tjeranje. Esslemont i sur. [1985] preporučili su, u cilju kvalitetnijeg otkrivanja tjeranja, promatranje stada tri do četiri puta dnevno po dvadeset do trideset minuta uz uvjet da između pojedinih pregleda ne prođe više od 8 sati. Takav sistem otkrivanja tjeranja poboljšava otkrivanje tjeranja i do 80%. Ovaj je način idealan u farmama sa slobodnim načinom držanja krava. Upravo je stoga i naglašena potreba zasebnog promatranja životinja u stadu tri do četiri puta dnevno u periodima po 15 do 20 minuta.

U stajama sa držanjem na vezu i redovitim dnevnim ispuštanjem životinja na slobodno (ispaša, natkriveni tvrdi i ograđeni prostor), metode otkrivanja tjeranja slične sa kao i kod držanja životinja slobodnim u staji tijekom cijelog dana. Pri ovom načinu držanja. vlasnik je ipak prisiljen provesti nešto više vremena u izravnom kontaktu sa životinjama (mužnja na ležištu), priprema hrane, hranidba, puštanje životinja, vezivanje životinja isl.

U stajama sa držanjem životinja na vezu tijekom cijelog dana vrlo je važno upoznati svaku životinju i sa njima provesti nešto više vremena budući da je u ovom slučaju onemogućeno opasivanje (zaskakivanje) životinja, a znaci tjeranja svode sa na manju količinu proizvedenog mlijeka, pojavu bistre i vodenaste sluzi iz stidnice, pojavu sluzi koja je razmazana po korjenu repa i bokovima životinje, uznemirenost i mukanje te karakterstično uvijanje leđa kada se približimo životinji.

Pojava tjeranja može se utvrditi vizualnim pregledom, “ne-vizualnim” metodama (Heat Wach System isl.), hormanalnim pretragama i laparoskopski (u znanstvene se svrhe u trbušnu šupljinu uvodi poseban uređaj oblika cijevi sa optičkim vlaknima koji omogućuje izravan pregled jajnika i tvorbi na njemu). Do danas je najučestalija metoda, naročito u Hrvatskoj, vizualno otkrivanje (otkrivanje tjeranja promatranjem životinja).

Kako bi se olakšalo otkrivanje životinja u tjeranju, Esslemont i sur. [1985] identificirali su slijedeća ponašanja životinja tijekom tjeranja: međusobno lizanje i trljanje; njuškanje stidnice druge krave; stavljanje brade na drugu životinju; trljanje brade i obraza o drugu životinju; pokušaj opasivanja druge životinje; stajanje kada biva opasana od druge životinje; moguća pojava obilne bistre i vodenaste sluzi iz stidnice. Stidnica krave u tjeranju također može postati otečena, zacrvenjena i prokvašena.

Čini se i kako je intenzitet znakova tjeranja u izravnoj vezi se postotkom životinja koje ostanu bređe nakon osjemenjivanja te su tako Hall i sur. [1959] izradili skalu od 1 do 3 kako bi se označilo znakove tjeranja:

1. proziran iscjedak iz stidnice sa znacima uznemirenosti

2. obilan iscjedak sa izraženim znacima uznemirenosti te zaskakivanje drugih životinja

3. životinja dozvoljava opasivanje sa ili bez znakova pod točkama 1. i 2.

Pored svega rečenog, Britt [1986] te Vailes i Britt [1990] tvrde da krave držane na mekoj stelji imaju jače izraženo i dulje tjeranje od onih držanih na betonu. Prethodno rečeno je i posve logično budući da znamo kako je beton (kao i betonske rešetke u stajama) vrlo često gladak i sklizak što u mnogome otežava skakanje i zaskakivanje životinja te iskazivanje znakova tjeranja.

Na većim govedarskim farmama (sa 100 i više rasplodnih goveda) vrlo je kvalitetan način hormonalne “sinhronizacije” životinja. Ovaj način uključuje ginekološki pregled određene grupe oteljenih životinja, aplikaciju odgovarajućih hormonalnih pripravaka te “ciljano” osjemenjivanje svih životinja te skupine nekoliko dana po primjeni hormonalnih pripravaka. Ovim se načinom izbjegava otkrivanje tjeranja od strane vlasnika, a postiže se i teljenje određene skupine životinja u vrlo kratkom vremenskom periodu (unutar desetak dana) te osigurava kontinuirana proizvodnja mlijeka tijekom cijele godine.

Posebnu pažnju potrebno je posvetiti mogućnosti pojave tjeranja u bređih životinja što je relativno česta pojava, naročito u goveda holštajn-frizijske pasmine (u odnosu na goveda simentalske pasmine) u Republici Hrvatskoj. Zobel i sur. [2008] utvrdili su pojavu tjeranja čak u 6,8% bređih krava i junica, od ukupno pregledanih 1300 grla. Najčešće se tjeranje javljalo unutar prvih 58 dana po osjemenjivanju.

Osjemenjivanje krava kod kojih je tjeranje primjećeno tijekom jutra ili prije podne potrebno je izvršiti tijekom istoga dana, prije podne ili poslije podne. Osjemenjivanje životinja koje su se počele tjerati na večer potrebno je izvršiti najkasnije rano u jutro narednog dana.

Na kraju, potrebno je naglasiti kako je na stočaru također veliki dio odgovornosti za pravilno reprodukcijsko zdravlje i stanje stada. Na umu je potrebno imati kako svaki dan nakon 100-og dana po porodu, u prosječnog grla simentalske pasmine, stočaru nosi izravan gubitak od oko 80 kuna po svakom narednom danu i po grlu. Drugi (možda i veći!!) dio odgovornosti leži na adekvatno i dobro organiziranoj te educiranoj veterinarskoj službi koja ovaj dio posla mora shvatiti i voditi sa najvećom mogućom pažnjom i pravodobno. Ne može se dovoljno naglasiti nepohodnost dobre komunikacije i suradnje između vlasnika i veterinara u kvalitetnom provođenja ovog dijela veterinarske medicine na obostrano zadovoljstvo.

Vezani sadržaji

Odgovorna primjena antibiotika u prevenciji i liječenju mastitisa

Urednik

Ponašanje i dobrobit mliječnih krava u suvremenoj stočarskoj proizvodnji

Urednik

Okolišni uzročnici mastitisa – utjecaj na proizvodnju i kvalitetu mlijeka

Urednik

Selektivno zasušivanje mliječnih krava

Urednik

Lipopolisaharidi i sindrom propusnih crijeva u krava

Urednik

Ekstremni vremenski uvjeti uzrokuju umjereni do visoki rizik od mikotoksina

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. Prihvati Više