Kućni ljubimciParaziti

Paraziti pasa i mačaka o kojima do sada nismo razmišljali

prof. dr. sc. Albert Marinculić
Zavod za parazitologiju i invazijske bolesti s klinikom, Veterinarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Sažetak


Poznato je da neke od najvažnijih zoonoza uzrokovanih parazitima možemo povezati s psima i mačkama. Nakon prepoznavanja problema svakim danom se nižu novi podaci i o većoj prevalenciji „novo otkrivenih“ protozoa i helminata. U radu su prikazane osnovne karakteristike oblića iz roda Dirofilaria, Pearsonema plica, Thelazia calipaeda, Onchocerca lupi, Troglostrongylus spp. i Spirocerca lupi.

Uvod


Prof. dr. sc. Albert MarinculićPoznato je da neke od najvažnijih zoonoza uzrokovanih parazitima možemo povezati s psima i mačkama. Među njima svakako treba istaknuti toksoplazmozu, lišmaniozu, giardiozu, ehinokokozu i toksokarozu sa svim kliničkim manifestacijama. U posljednje vrijeme parazitološka literatura spominje „nove“ vrste kako protozoe tako i helminte.
Nakon prepoznavanja problema svakim danom se nižu novi podaci i o njihovoj prevalenciji. Nisu rijetki ni nalazi tijekom rutinske obrade pacijenata i u našim specijalističkim veterinarskim praksama. Za naglasiti je da su za neke emergentne parazite još uvijek oskudne spoznaje o razvoju i putevima širenja. Premda na prvi pogled bezazleni, s obzirom na eksplozivni trend interesa za kućnim ljubimcima mogli bi i oni postati značajni. U radu će biti prikazane osnovne karakteristike invazije nekim oblićima pasa i mačaka o kojima do sada nismo razmišljali.

Dirofilarije, oblići zoonotskog potencijala


Dirofilaria immitis (“srčani crv”) i Dirofilaria repens (“potkožni crv”) su paraziti psa koji su vrlo učestali u ugroženim područjima u kojima obitavaju komarci i u nas. U Hrvatskoj je “srčani crv” dokazan u Istri, Južnoj Dalmaciji, Slavoniji no to ne isključuje i ostala područja Hrvatske s obzirom da još nisu provedena detaljnija istraživanja. Potkožni crv” je dokazan u gotovo svim područjima unutarnje Hrvatske. Osobito je učestao u Slavoniji. Oblić Dirofilaria immitis do srca dolazi kao ličinka koja je sama pronašla put putujući krvlju i to s mjesta na koži na kojem ju je komarac putem sline položio. Nakon što se iz ličinki razviju odrasli oblici, ženke polažu veliki broj mikrofilarija koje dospijevaju u krv i putem usisane krvi u komarca. Znakovi brzog umaranja, iscrpljenosti, plitkog disanja i kašlja u pasa dovoljni su da posumnjamo na bolest uzrokovanu ovim oblićem. Invaziju potkožnim dirofilarijama ne prate neki značajniji klinički znakovi osim otekline. Neki smatraju da promjene na koži i ispadanje dlake u pasa koji žive u ugroženom području mogu biti uzrokovane i ovim oblićem.
Premda mnogo rjeđe u odnosu na oblića Dirofilaria repens, dokazan je i zoonotski potencijal oblića Dirofilaria immitis. Iako je zlatni standard dijagnostike dirofilarija u životinja Knottova tehnika koja se izvodi pretragom sedimenta centrifugirane krvi, za naglasiti je da se u krvi pasa mogu pronaći i ličinke nekih drugih oblića poput Acanthocheilonema reconditum i Acanthocheilonema dracunculoides. Za dokaz oblića Dirofilaria immitis uvriježena je uporaba brzih imunokromatografskih testova kojima se dokazuje prisutnost cirkulirajućih antigena iz uterusa ženke oblića. U specijaliziranim laboratorijima koristi se histokemijsko bojenje pri kojem se određuju mjesta aktivnosti kisele fosfataze. Ovom se tehnikom mogu pouzdano razlikovati vrste dirofilarija i oblić Acanthocheilonema reconditum. Metoda lančane reakcije polimerazom je također prikladna metoda za razlikovanje mikrofilarija, a li i ostalih oblića koji se mogu naći u krvi (Latrofa i sur., 2012).

Jajašca parazita u mokraći


O parazitima mokraćnog sustava u Europi se do sada vrlo malo znalo. U posljednje vrijeme u sklopu rutinskih pretraga mokraće praktičari pronalaze jajašca kapilaridnog tipa koja pripadaju obliću Pearsonema plica (Capillaria plica). To je parazit koji uglavnom živi u mokraćnom mjehuru psa. Katkada ga možemo naći i u ureterima i bubrežnoj zdjelici. Sličnog oblića Capillaria felis cati nalazimo u mačke. Konačni nositelji se invadiraju proždiranjem gujavica u kojima se nalaze ličinke prvog stupnja.
Odrasli oblici ovog oblića su nitastog izgleda i veliki od 13 do 60 mm. Ženke polažu jajašca kapilaridnog tipa. U većini slučajeva invazija prolazi bez ikakvih kliničkih znakova. U nekih životinja možemo uočiti polakiuriju i inkontinenciju. U mokraći se mogu pronaći eritrociti i brojne epitelne stanice. Oblić ne uzrokuje zoonozu.

Plućni vlasci mačke


Iako o tome nismo razmišljali, recentna istraživanja su pokazala da su oblići česti stanovnici dišnog i probavnog sustava mačke (Deplazes i sur. 2016, Taylor i sur.,2016).
Autori su procijenili da patogeni oblići obitavaju u čak 20 do 40 % mačaka. I pored učestalosti osobito oblića dišnog sustava spoznaje se danas temelje još uvijek samo na opisu kliničkih slučajeva. Tako se metastrongilid Aelurostrongylus abstrusus i trihurid Eucoleus aerophilus (Capillaria aerophila) smatraju najznačajnijim oblićima koji uzrokuju invazije dišnog i probavnog sustava. Pored navedenih, verminoznu bronhopneumiju uzrokuje i oblić Troglostrongylus spp. Unutar roda Troglostrongylus su uvrštene četiri vrste i to T. brevior, T. subcrenatus, T. troglostrongylus i T. wilsoni.
Ovi se oblići razvijaju preko puževa (Helicella barbesiana, Helicella vestalis, Limax flavus, Monacha syriaca, Retinella nitellina). Paratenični nositelji su mali glodavci.
Invaziju ovim oblićem prate dišne smetnje poput dispneje, polipneje, snažnog kašlja i nosnog iscjedka.

Metastaze uzrokovane neobičnim oblićem


U posljednje vrijeme tijekom rendgenskih pretraga praktičari i u nas pronalaze granulome na području jednjaka neobičnog sadržaja. Vrlo je često ovaj nalaz popraćen kliničkim znakovima poput otežanog gutanja, povraćanja, otežanog disanja i mršavljenja. S obzirom na tipični izgled promjene na predilekcijskom mjestu radi se o spiruridnom obliću Spirocerca lupi koji ima neobičnu sposobnost stvaranja metastaza. Odrasli oblik Spirocerca lupi je svjetlo crveni oblić koji može doseći dužinu od 70 cm. Uglavnom ga nalazimo u nodulima u sklopu stjenke jednjaka, želuca i aorte. Smatra se da se pas invadira proždiranjem kotrljana (Scarabeus sacer) ili parateničnog nositelja poput ptica, gmazova ili glodavaca. Mala jajašca tipične morfologije i s razvijenom ličinkom nalazimo u izmetu pet do šest mjeseci nakon invazije. U nekim slučajevima granulomi u kojima se nalazi oblić se mogu neoplastički preobraziti u sarkom. Metastaze se mogu pronaći u plućima, limfnim čvorovima, srcu, jetri i bubrezima.

Poremećaji vida u pasa uzrokovani oblićima


Oblić T. callipaeda kao odrasli oblik živi u suznoj vrećici i ispod trećeg očnog kapka pa tako ličinke prvog stupnja nalazimo u suzama. Ciklus se nastavlja posredovanjem zoofilne voćne mušice Phortica variegata (Diptera, Drosophilidae), dobro poznatog vektora ovog spirurida u Europi (Otranto i sur., 2006). U mušici se razvija do ličinke trećeg stupnja već za tri tjedna. Pri ponovnom hranjenju, mušica polaže ličinke u okolinu oka (Otranto i sur., 2005).

Još uvijek su oskudne spoznaje o obliću Onchocerca lupi koji živi u nodularnim lezijama ispod rožnice i perokularnom tkivu ili retrobulbarnom području (Otranto i sur., 2013) Dermalne mikrofilarije možemo pronaći u biopsatu s interskapularne regije i na području glave (Otranto i sur., 2013). Biologija ovog filaroidnog oblića u psu je gotovo nepoznata kao što još uvijek nije poznat ni prirodni vektor. Otranto (2013) je izvjestio da je oblić pouzdano dokazan u nekim područjima Južne Europe (Grčka, Portugal) i Srednje Europe (Njemačka, Mađarska, Švicarska). Oblić O. lupi je nedavno dokazan i u mačke u SAD-u (Labelle i sur., 2011). O zoonotskom potencijalu su izvjestili Otranto i sur. (2012) prvim nalazom okularne manifestacije, potom Ilhan i sur. (2013) u Turskoj, Otranto i sur. (2012) u Tunisu, Mowlawi i sur. (2013) i Eberhard i sur. (2013).


Literatura [… prikaži]

The parasites of dogs and cats that we have not thought so far


Albert Marinculić


It is well known that most important paarsitic zoonoses can be correlated to dogs and cats. After recognition of the problem we are witnessing daily reports of the prevalence of so called new discovered parasites. In this article general characteristics of the infection with Dirofilaria, Pearsonema plica, Thelazia calipaeda, Onchocerca lupi, Troglostrongylus spp. and Spirocerca lupi will be highlighted.

Vezani sadržaji

20 godina označavanja kućnih ljubimaca u Republici Hrvatskoj

Urednik

Prvi molekularni dokazi erlihija u krpelja na području RH

Urednik

Rizični čimbenici pri slikovnoj dijagnostici hitnih pacijenata

Urednik

Eliminacijski protokol kod kroničnih enteropatija pasa: hrana, probiotici i prebiotici

Urednik

Mačji pankreatitis: dobro poznato, ali ponekad misteriozno

Urednik

Periodontalne bolesti

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. Prihvati Više