23.3 C
Zagreb
14. lipnja 2024.
Izlaganje sa skupaParazitiZoonoze i Jedno zdravlje

Paraziti roda Trichinella: od drevnog Egipta do Osijeka

Davor Balić
Hrvatski veterinarski institut, Veterinarski zavod Vinkovci, Laboratorij za dijagnostiku – Nacionalni referentni laboratorij za parazite (rod Trichinella), Josipa Kozarca 24, 32000 Vinkovci; balic@veinst.hr

Izlaganje sa simpozija

AKTUALNE PARAZITSKE ZOONOZE

Izvor: Knjiga sažetaka simpozija AKTUALNE PARAZITSKE ZOONOZE, Zagreb, 2022.

Davor BalićParaziti roda Trichinella imaju dugu i interesantnu povijest. Prva sumnja o njihovoj prisutnosti u tijelu čovjeka veže se uz nalaz ciste u međurebrenim mišićima mumije iz drevnog Egipta, a potencijalni utjecaj na zdravlje i živote ljudi koje su paraziti iz ovog roda imali tijekom povijesti bio je navodnim uzrokom zabrane konzumiranja svinjetine prema nekim religijskim zakonima.
Prvi znanstveni dokazi i početci sistematike roda Trichinella sežu u prvu polovicu 19. stoljeća nakon čega se kroz 20. stoljeće sve do danas kontinuirano objavljuje niz značajnih otkrića koji su doveli do sadašnjih spoznaja.

Trihineloza u moderno doba još uvijek predstavlja bolest od javnog značaja, pa čak i u mnogim europskim zemljama koje se smatraju bogatima i civilizacijski naprednima. Prema izvješću FAO (Food and Agriculture Organization of the United Nations) i WHO (World Health Organization) iz 2014. godine Trichinella spiralis iz svinjskog mesa te ostale vrste trihinela iz mesa divljači, svrstane su unutar osam odnosno 16 najvažnijih parazita i njihovog značenja za javno zdravstvo zemalja cijelog svijeta. Unutar Europske Unije, prema podatcima EFSA (European Food and Safety Agency) i ECDC (European Centre for Disease Prevention and Control) u razdoblju 2016.-2020. prosječno je obolijevalo stotinjak (66-168) ljudi od trihineloze.

Znanost i struka kontinuirano pokušavaju otkrićima i primjenom poboljšanih dijagnostičkih metoda spriječiti pojavu bolesti, ali i umanjiti štete i troškove koji nastaju kao posljedica bolesti ili kao posljedica otkrivanja invadiranih životinja (prvenstveno svinja, divljih svinja i konja) čije meso je najčešći izvor bolesti u ljudi.

U Hrvatskoj smo tijekom prošlih 30-tak godina u „našoj“ borbi protiv trihineloze bilježili loše i dobre rezultate. Loši rezultati sredinom 90-tih godina prošlog stoljeća uglavnom su bili posljedica rata i pogoršanja epidemioloških okolnosti koje su se najintenzivnije odrazile na krajnji istok Hrvatske. Veterinarska znanost i struka, kao nositelj prevencije zaštite zdravlja ljudi od trihineloze, uspjele su kontinuiranim radom i zalaganjem od tada do danas znatno poboljšati epidemiološke rezultate vezane uz trihinelozu u Hrvatskoj. Usprkos dobrim rezultatima, zbog neodgovornosti pojedinaca i ukorijenjenog običaja izbjegavanja i nepoštivanja propisa, još uvijek se u Hrvatskoj registriraju manje ili veće epidemije gotovo svake godine, što Hrvatsku svrstava u skupinu europskih zemalja s najvećom prevalencijom trihineloze.

Ciljevi ove prezentacije su podsjetiti na zanimljive događaje iz povijesti koji se vežu uz parazite iz roda Trichinella, objaviti najnoviju biološku sistematiku ovoga roda te prezentirati epidemiološko stanje trihineloze u europskim zemljama. Naročita pozornost posvećena je epidemiološkim osobitostima trihineloze u Hrvatskoj i rezultatima mjera u okviru veterinarskog javnog zdravstva koji su utjecali na sadašnje stanje ove bolesti.

Slajd trihineloza u Hrvatskoj Davor Balić

Vezano:

Vezani sadržaji

Veterinarski dani 2023. u Osijeku

Urednik

16. Konferencija o sigurnosti i kvaliteti hrane

Urednik

Izborna sjednica Odjela za veterinarsko javno zdravstvo HVK

Urednik

Održana redovita godišnja Skupština Hrvatske veterinarske komore

Urednik

Simpozij “Aktualne parazitske zoonoze”

Urednik

Trihineloza – opasna zoonoza

Urednik

Ova web stranica koristi kolačiće radi poboljšanja korisničkog doživljaja pri njezinom korištenju. Korištenjem ove stranice suglasni ste s tim. Prihvati Više