Jelena Missoni, D. Cvitković, Marina Pavlak, D. Konjević i Vesna Marošinac
Jelena MISSONI, dr. med. vet.; dr. sc. Denis CVITKOVIĆ, dr. med. vet., docent, dr. sc. Marina PAVLAK, dr. med. vet., izvanredna profesorica, dr. sc. Dean KONJEVIĆ, dr. med. vet., docent, Veterinarski fakultet, Zagreb; Vesna MAROŠINAC, dr. med. vet., Veterinarska ambulanta “Anubis klub”, Vukovar
UvodPregled podataka o “pet sittingu” iz dostupnih izvoraMaterijali i metodeRezultatiPoslovna etika i police osiguranjaZaključciSažetakLiteraturaAbstract
Uvod
“Pet sitting” je čuvanje i briga o kućnim ljubimcima u vlasnikovom domu za vrijeme njegovog odsustva (1).
Ovim radom željeli smo po prvi puta u Hrvatskoj ispitati stavove korisnika “pet sitting” usluga i vlasnika kućnih ljubimaca o različitim uslugama koje “pet sitting” nudi, s osobitim naglaskom na budući razvoj te djelatnosti. S obzirom na gospodarsku recesiju i trend smanjenog zapošljavanja u veterinarskoj struci, “pet sitting” je djelatnost koja može biti izvor prihoda studentima pa i doktorima veterinarske medicine.
U radu su najprije prikazani podatci o “pet sittingu” iz dostupnih izvora (internet), a zatim podatci prikupljeni anketom na širem području grada Zagreba, s raspravom i zaključkom.
Pregled podataka o “pet sittingu” iz dostupnih izvora
Posjedovanje ljubimca ima pozitivne učinke na vlasnika. Jedno istraživanje je pokazalo da su osobe koje su na istoj slici sa svojim psom prepoznate od promatrača kao sretnije i sigurnije (Rossbach i Wilson, 1992.). U drugom pak istraživanju pokazano je da psi mogu doprinijeti sniženju previsokog krvnog tlaka ljudi (Friedmann i sur., 2007.), a maženje psa poboljšava imunitet ljudi (Charnetski i sur., 2004.). U Italiji 46% domaćinstava ima nekog ljubimca (Slater i sur., 2008.), a u Nizozemskoj ima oko 1 milijun kunića ljubimaca (Schepers i sur., 2009.). Sve više ljudi u današnje vrijeme radi više od 8 sati na dan (3), vikendom i blagdanom, odlazi na poslovna putovanja, godišnje odmore, nemaju vremena iz raznih drugih razloga, a ne žive blizu obitelji i ne poznaju susjede ili ih ne žele dovoditi u neugodnu situaciju namećući im brigu o svom kućnom ljubimcu (4).
Svaki je ljubimac najsretniji i najsigurniji u vlastitom domu, u poznatom okruženju te se bolje prilagođava na stres izazvan vlasnikovim odsustvom (5). Osim što ljubimac izbjegne stres od putovanja (6), isključeni su rizici kojima je ljubimac izložen u hotelskim kavezima za pse, kao što su: krpelji i buhe, zajedno s ostalim ekto- i endoparazitima te raznim bolestima koje prouzroče promjena prehrane i neredovita higijena (7).
Posjeti “pet sittera” u dom vlasnika uključuju, ovisno o potrebama ljubimca i želji vlasnika, ljubav i pažnju, igranje s ljubimcem, duge/kratke šetnje ujutro, popodne ili uvečer, pojedinačno ili u grupi (8), davanje svježe vode i hrane, čišćenje mačjeg zahoda, čišćenje kaveza malim glodavcima, pticama i egzotičnim životinjama (9), davanje uobičajenih lijekova koje ljubimac prima; tableta, subkutanih lijekova (10), inzulinskih injekcija (11), vitamina, tretiranje protiv buha, krpelja i ostalih nametnika (12), čišćenje ušiju, četkanje, šišanje, kupanje, vođenje frizeru za ljubimce ili veterinaru (13). “Pet sitteri” svojim klijentima nude i usluge obavljanja kupovine umjesto njih samih, bilo za njihove ljubimce (14) ili „punjenje frižidera“ (15).
“Pet sitteri” moraju poznavati postupke u hitnim slučajevima, mora biti dogovorena procedura u slučaju ozljeda, nezgoda u domu vlasnika ili smrti ljubimca (16), ovisno o osiguranju i pisanom ugovoru između vlasnika/klijenta i “pet sittera” (17).
U SAD “pet sitteri” uglavnom naplaćuju 8 $ (18) -16 $ (43,6–87,2 HRK, 28.1.2011.) po posjeti koji traje oko 30 minuta (19). U Zagrebačkoj županiji “pet sitteri” najčešće naplaćuju 30 (20) do 50 HRK po posjeti domu vlasnika koji uključuje šetnju (za 30 do 60 minuta). Cijena ovisi i o poslu koji se obavlja, npr. viša cijena za šetnju psa, a niža za čišćenje kaveza malim životinjama. Najskuplja usluga je noćenje u domu vlasnika za vrijeme njegovog izbivanja, čija je cijena ista ili malo viša u usporedbi s cijenom noćenja u hotelu za kućne ljubimce uz prednost što ljubimac ne doživljava stres od putovanja i promjene okoline (21). Najviše cijene su za čuvanje i obilazak ljubimaca blagdanom, za klijente na većoj udaljenosti (zbog većih troškova goriva), kod brige o kući klijenta, ako on posjeduje npr. staklenik (22) i sl.
U tabeli 1. prikazan je cjenik “pet sitting” usluga “Zagrebačkog duheka”.
Cijena dnevnog boravka je istaknuta za jedan dan, po jednom ljubimcu.
“Pet sitteri” se oglašavaju uglavnom putem letaka, u telefonskim imenicima, na web stranicama, poslovnim karticama, oglasima u novinama, specijaliziranim časopisima, usmenom preporukom veterinara i zadovoljnih klijenata (23).
Pokazalo se zahvalnim koristiti socijalne medije kao što su blogovi, Facebook, YouTube i Twitter za promociju ovog posla (24). Prema izjavi jednog “pet sittera” nove je poslove uglavnom pronalazio preko preporuka zadovoljnih klijenata koji su ga rado preporučivali svojim prijateljima i poslovnim suradnicima koji nisu stizali voditi brigu o svom ljubimcu onoliko koliko su željeli, jer su veći dio dana, a ponekad i noći provodili na poslu (većinom su vlasnici uspješnih poduzeća). Isto su ga tako prijatelji, mladi veterinari, uvijek rado preporučivali svojim klijentima koji su željeli da o njihovom ljubimcu i domu brigu vodi stručna osoba (po zanimanju je veterinarski tehničar). Prije 5 godina kada se počeo baviti “pet sittingom” cijenu usluga mogao je određivati sam, ali posljednje 2 godine, kako su poduzeća klijenata slabije poslovala, morao je cijene svojih usluga prilagoditi njima. Cijene su sada uvjetovane tržištem u recesiji i niže su 25-50% od onih prije 5 godina.
Materijali i metode
Jedini kriterij za anketiranje je bio posjedovanje kućnog ljubimca.
Izradili smo 235 anketnih upitnika od kojih se 134 vratilo pravilno ispunjenih.
Upitnike su djelatnici poduzeća i organizacija ponudili svojim klijentima, a na Veterinarskom fakultetu smo anketu ponudili studentima iste godine (kao prva autorica) i nižih godina.
Anketom prikupljeni podatci analizirani su statističkim metodama pomoću programa Excell i predstavljeni su u obliku grafikona i tabela.
Rezultati
96 ispitanika (71,64% ispitanih) odgovorilo je da ne koriste usluge “pet sittera”, dok njih 38 (28,36%) koriste usluge “pet sittera”.
Rezultati ankete prikazani su kroz dvije skupine (osobe koje koriste usluge “pet sittera” i osobe koje te usluge ne koriste) od kojih svaka ima dvije podskupine: žene i muškarci. U praksi se, naime pokazalo da one pokazuju različito potrošačko ponašanje pa smo takav način prikazivanja rezultata smatrali primjerenim.
Na grafikonu 1. prikazan je udio žena i muškaraca koji koriste pojedine usluge “pet sittinga” (u skupini koja inače koristi usluge “pet sittinga”).
Na grafikonu 2. prikazan je postotni udio i muškaraca koji bi željeli koristiti pojedine usluge “pet sittera” u ukupno anketiranim osobama.
Najveći dio anketiranih žena i muškaraca treba usluge “pet sittinga” od 0,5 do 1 sat dnevno.
Najveći broj žena koje koriste usluge trebaju ih izvan ponuđenih termina, dok ih muškarci trebaju u jednakoj mjeri 2, 3 i više puta tjedno, kao i u drugačijim vremenskim rasporedima. Najviše bi žena koje ne koriste usluge ih trebalo više od 3 puta tjedno, a najveći dio muškaraca 3 puta tjedno.
Godišnji izdatci ispitanika za veterinarske usluge i lijekove su sljedeći: žene koje koriste usluge “pet sittera” najčešće troše više od 1.000 HRK godišnje, a muškarci između 500 i 1.000 HRK; žene koje ne koriste usluge “pet sittera” najčešće troše između 200 i 500 HRK, kao i muškarci.
Osim usluga “pet sittera” anketirani koriste i usluge frizera, obuke ljubimca i druge usluge. Anketirani koji ne koriste usluge “pet sittera” su naveli da svog ljubimca vode na agility (sportska kinološka disciplina).
Za mjesečne izdatke ispitanika za usluge koje nisu u djelokrugu “pet sittera” najviše žena koje koriste usluge “pet sittera” troši do 200 HRK, a muškarci od 200 do 500 HRK. Osobe koje ne koriste usluge “pet sittera”, u najvećem broju slučajeva, za te usluge mjesečno izdvajaju do 200 HRK.
Za hranu za svog ljubimca, mjesečno, najviše žena i muškaraca koji koriste usluge “pet sittinga” troši 200 do 500 HRK, dok najviše osoba koje ne koriste usluge “pet sittinga” (i žena i muškaraca) troši do 200 HRK.
Za opremu za svog ljubimca, godišnje, najviše žena i muškaraca koji koriste usluge “pet sittinga” troši više od 1.000 HRK, dok taj izdatak u skupini onih koji ne koriste usluge “pet sittinga” najčešće ne prelazi 200 HRK.
Poslovna etika i police osiguranja
U Sjedinjenim Američkim Državama uobičajen i su načini plaćanja gotovinom, čekovima, kreditnim karticama ili putem PayPal-a (25), (PayPal je internetski orijentirana kompanija koja omogućava da se uplate i novčani prijenosi obavljaju u potpunosti preko interneta (26)).
“Pet sitteri” s klijentom mogu potpisati ugovor o pružanju usluga (27). To su formulari koje “pet sitter” ispunjava zajedno s klijentom, posebno unaprijed popunjeni pitanjima koja odgovaraju različitim vrstama životinja i njihovim specifičnim potrebama. Postoji i poseban obrazac koji “pet sittera” oslobađa odp laćanja troškova kod veterinara kada vodi klijentovog ljubimca (28). Većina klijenata očekuje da je “pet sitter” osiguran policom osiguranja stručne odgovornosti. U Sjedinjenim Američkim Državama je osiguranje uključeno ug odišnju članarinu (29) nekih “pet sitting” organizacija, i stoji otprilike 164 $ godišnje (880,68 HRK po tečaju 02.02.2011.). Takva se polica po sličnim cijenama može pribaviti i u Hrvatskoj.
Udruga Pet Sitters International uz godišnju članarinu daje svojim članovima i posebnu policu osiguranja isključivo dizajniranu za profesionalne “pet sittere” koja ih štiti od slučajeva kao što su oštećivanje parketa u klijentovoj kućiza vrijeme kada ju čuva pet sitter”, ako ljubimac dok je povjeren “pet sitteru” na čuvanje dislocira kuk, proguta lopticu u parku i treba hitnu operaciju ili “pet sitter” ljubimcu da preveliku dozu lijekova (30).
Takve police pokrivaju i štetu koju “pet sitter” može učiniti u vlasnikovom domu kao što je npr. razbiti vrlo skupu vazu ili ako “pet sitter” ispusti povodac u šetnji i pas koji mu je povjeren na čuvanje napadne drugog psa ili čovjeka (31).
I u Republici Hrvatskoj neka osiguravajuća društva životinjama osiguravaju zaštitu od uginuća zbog bolesti ili nesretnog slučaja. Za “pet sittere” bi polica osiguranja vlasnika od privatne odgovornosti bila još jedan način osiguranja od štete koju učini ljubimac trećoj osobi. Takva polica pokriva štetu do određenog novčanog iznosa, uzodređenu go dišnju premiju. “Pet sitteri” bi takve police možda mogli i nuditi vlasnicima te na taj način pojednostaviti usluge i povećati prihode.
Zaključci
Rezultati i stečena iskustva poslužit će kao temelj za razvoj i provedbu budućih istraživanja “pet sitting” djelatnosti.
- Najzastupljeniji vlasnici ljubimaca u ovom istraživanju su žene, a među korisnicima “pet sitting” usluga (PSU) također ima najviše žena.
- Korisnici “pet sitting” usluga najčešće imaju visoku stručnu spremu, što upućuje na njihovo razmjerno povoljnije imovinsko stanje.
- Najviše žena koje koriste PSU zarađuje između 5 i 10 tisuća HRK.
- Najviše žena koje ne koriste PSU zarađuje do 3.000 HRK mjesečno, što upućuje na zaključak da je korištenje PSU izravno povezano s imovinskim stanjem korisnika.
- Najveći dio žena koje koriste PSU živi u stanu. Čini se da one imaju razmjerno veću potrebu za PSU od žena koje stanuju u kući s dvorištem.
- Najučestaliji ljubimci osoba koje koriste PSU su psi, a dob njihovih ljubimaca je nešto niža nego kod osoba koje ne koriste PSU.
- Osobe s više ljubimaca češće koriste PSU.
- Najčešće korištena PSU je čuvanje za vrijeme godišnjeg odmora, a slijede ju redom: šišanje, kupanje, šetnja i ostale usluge. Većina izdataka za svaku od nabrojanih usluga ne prelazi 200 HRK mjesečno.
- Razmjerno najželjenija PS usluga koju ispitanici ne koriste, a željeli bi, je obilazak ljubimca dok su na poslu, za što je većina spremna izdvojiti između 200 i 500 HRK mjesečno, kao i na vođenje veterinaru, frizeru, na izložbu, kao i na ostale usluge. Djelatnost “pet sittera” mogla bi se proširiti i na te ostale usluge, koje su, prema mišljenju ispitanika, obilazak ljubimca dok su na putu, dresura, savjetovanje o odgoju i obuci svog ljubimca, pomoć oko kupanja, trimanja, četkanja i šišanja u vlastitom domu.
- Najviše ispitanika treba usluge PS u podne, tijekom cijele godine, 2 i više puta tjedno.
- Godišnji troškovi ispitanika za veterinarske usluge i lijekove iznose od 500 do više od 1.000 HRK.
- Od usluga koje nisu PSU ispitanici koriste frizera, obuku ljubimca, taxi za ljubimce, vrtić i agility, na što mjesečno potroše najčešće do 200 HRK, a godišnje i više od 1.000 HRK.
- Najveći broj ispitanika na hranu za ljubimca troši do 500 HRK mjesečno.
- Na opremu najčešće troše do 200 HRK godišnje, no osobe koje koriste PSU u najvećem broju slučajeva izdvoje i više od 1.000 HRK (čini se da je to zbog povoljnijeg imovinskog stanja i prosječno većeg broja ljubimaca).
- Prema rezultatima ovog istraživanja, mogli bismo prosječnog korisnika “pet sitting” usluga opisati kao ženu u dobi oko 40 godina, s mjesečnim primanjima od 5 do 10 tisuća kuna, s visokom stručnom spremom, koja živi u stanu i ima više kućnih ljubimaca, pretežito pasa, razmjerno mlađe dobi.
- Na temelju slike o prosječnom korisniku PSU moglo bi se u sljedećim istraživanjima provjeriti hipotezu o postojanju veze između majčinskog instinkta žena srednje dobi, s bračnim stanjem, majčinstvom i posjedovanjem kućnih ljubimaca (vrsti, brojnosti i dobi ljubimaca).
- “Pet sitter” treba voljeti životinje, ali jednako tako mora biti otvorena osoba koja rado komunicira s ljudima. Iskustvo, zrelost i odgovornost “pet sittera” izuzetno su važne osobine.
- Za “pet sittera” je važno da ugovorom s klijentom definira svoje obveze, i zaštiti sebe od štete koja može nastati pri obavljanju djelatnosti (npr. policom osiguranja stručne odgovornosti, ako ne postoji posebna polica osiguranja za “pet sittere”). Vlasnik se može od štete koju njegov ljubimac počini trećoj osobi zaštiti policom privatne odgovornosti koju “pet sitter” može od njega zahtijevati i radi svoje i radi njegove sigurnosti.
- “Pet sitter” bi se, radi širenja djelatnosti, a u okvirima mogućnosti, trebao usavršavati i osposobljavati za obavljanje usluga za koje klijenti pokazuju najveću potrebu. U tom smislu važno je redovito prikupljati informacije o potrebama klijenata i usavršavati marketinške tehnike.
- U cilju stvaranja i održavanja baze podataka o klijentima “pet sitter” bi se trebao koristiti formularima prilagođenim potrebama posla (kartoni za svakog ljubimca, obrasci ugovora s klijentima i sl.)
- U organizaciji posla “pet sittera” veliku ulogu ima pouzdan automobil prilagođen prijevozu kućnih ljubimaca.
- U današnim uvjetima svjetske i domaće gospodarske krize i porasta cijene energenata osobito oprezno treba razmotriti financiranje poslovanja kreditima, jer lakomisleno uzimanje kredita može upropastiti posao.
Sažetak
“Pet sitting” je čuvanje i briga o kućnim ljubimcima u vlasnikovom domu za vrijeme njegovog odsustva. Ovim radom željeli smo po prvi puta u Hrvatskoj ispitati stavove korisnika “pet sitting” usluga i vlasnika kućnih ljubimaca o različitim uslugama koje “pet sitting” nudi s osobitim naglaskom na budući razvoj te djelatnosti. S obzirom na gospodarsku recesiju i trend smanjenog zapošljavanja u veterinarskoj struci, “pet sitting” je djelatnost koja može biti izvor prihoda studentima pa i doktorima veterinarske medicine. Istraživanje je pokazalo da je prosječni korisnik “pet sitting” usluga žena u dobi oko 40 godina, s mjesečnim primanjima od 5 do 10 tisuća kuna, s visokom stručnom spremom, koja živi u stanu i ima više kućnih ljubimaca, pretežito pasa, razmjerno mlađe dobi. U sljedećim istraživanjima valjalo bi provjeriti hipotezu o povezanosti posjedovanja kućnih ljubimaca s dobi, spolom, bračnim stanjem, roditeljstvom i zadovoljstvom bračnim ili drugim odnosima.
U obavljanju ove djelatnosti osobito je važno pravno se osigurati od mogućih šteta i to ugovorom s vlasnikom te policom osiguranja kako privatne, tako i stručne odgovornosti.
Literatura [… prikaži]
Pet Sitting: Keeping and Caring for Pets as a Means of Employment
Jelena MISSONI, DVM; Denis CVITKOVIĆ, DVM, PhD, Assistant Professor, Marina PAVLAK, DVM, PhD, Associate Professor, Dean KONJEVIĆ, DVM, PhD, Assistant Professor, Faculty of Veterinary Medicine, Zagreb; Vesna MAROŠINAC, DVM, Veterinary Ambulance “Anubis klub”, Vukovar
P et sitting refers to taking care of pets in their owner’s home while the owner is absent. The aim of this work was, for the first time in Croatia, to record the attitudes of pet sitting customers and pet owners about various pet sitting services, with a special focus on future developments in the business.
Given the economic recession and the rising unemployment rate in the veterinary profession, pet sitting might be regarded as a business opportunity for veterinary students and veterinary practitioners alike. The results have shown that the average pet sitting customer in Croatia is female, in her early forties, has an approximate monthly income of € 1,000, has a university degree, lives in an apartment, and owns two or more pets, usually dogs of a younger age. In future surveys, the hypothesis might be tested whether owning a pet is significantly correlated to age, gender, marital status, and satisfaction with one’s marital (or other) relationship. In conducting pet sitting services, it is very important to protect oneself legally from possible litigation.
Such legal protection encompasses signing a contract with the pet owner and purchasing an insurance policy against private and professional liability.